Sve naše autohtone pasmine goveda, konja, svinja, kokoši i purana su pred izumiranjem!

Genetička raznolikost kod životinja i biljaka globalno se smanjila u zadnja tri desetljeća, pokazala je studija u vodećem znanstvenom časopisu Nature u kojoj su sudjelovali istraživači iz 21 zemlje uključujući hrvatske znanstvenike dr. Vlatku Čubrić Čurik i dr. Vladimira Brajkovića s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

U najsveobuhvatnijoj studiji dosad znanstvenici su obradili i analizirali probranih 882 od 80.271 istraživanja između 1985. i 2019. godine koja su obuhvatila 628 vrsta te zaključili da je došlo do pada genetičke raznolikosti dvije trećine proučavanih životinja, biljaka, gljiva i kromista (neke vrste algi). Predviđaju da je više od milijun vrsta na putu izumiranja u sljedećim desetljećima.

- U studiji upozoravamo da mnoge vrste nemaju genetički monitoring. Jedno je povećati brojnost, a drugo povećati genetičku raznolikost neke populacije. Genetička raznolikost igra ključnu ulogu u očuvanju vrsta: njezino smanjenje može povećati ranjivost populacije na nepovoljne uvjete i povećati rizik od izumiranja. Na našem Odsjeku za animalne znanosti imamo dobre podatke genetičke raznolikosti za naše domaće autohtone vrste jer se tom tematikom bavimo već 25 godina. Primjerice, populacija istarskog goveda broji manje od 2000 grla, no njezina efektivna veličina je manja od 50 jer su se ta goveda parila u srodstvu. Prema klasifikaciji Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO), sve naše autohtone pasmine goveda, konja, svinja, pasa, kokoši, purana su ranjive, ugrožene i kritično ugrožene, što znači da su na putu izumiranja - pojasnila je dr. Vlatka Čubrić Čurik, redovita profesorica na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.

Genetička raznolikost neke populacije pada iz više razloga uključujući krčenje šuma, uništavanje livada, nepravilno gospodarenje zemljištem, uništavanje tla, pojavu različitih bolesti, invazivne vrste i klimatske promjene koje se ubrzavaju.

- Zbog rasta temperatura pomiče se rast vegetacije, ali i fiziološki procesi poput oplodnje. Primjerice, to je primijećeno kod zečeva, obične srne i divlje svinje. Kod divlje svinje sve su češća prasenja tijekom ljeta i jeseni, dok je sve veći postotak zečica oplođen već u prvom tjednu siječnja. Kod domaćih životinja visoke temperature dovode do bolesti, primjerice kod mliječnih goveda veliki je problem mastitis, što utječe na kvalitetu mlijeka i mliječnih proizvoda - rekao je dr. Vladimir Brajković, docent na Agronomskom fakultetu.

No, studija u Natureu, koja je privukla veliku pozornost svjetskih medija, navodi i pozitivne primjere poput arktičke lisice, europskog bizona, prževalskog konja i drugih, koji pokazuju da se različitim aktivnostima može zaustaviti gubitak genetičke raznolikosti neke vrste.

- Dobar primjer kod nas je bjeloglavi sup, jedna od najvećih ptica grabežljivica u Europi koja je u Hrvatskoj u 20. stoljeću bila na rubu izumiranja. Njegova populacija bila je pala na samo nekoliko desetaka parova zbog trovanja, lova i smanjenja dostupnosti hrane. No, bjeloglavi sup je spašen, a danas na Cresu, Krku, Plavniku i Prviću živi više od 120 gnijezdećih parova bjeloglavog supa koji se hrani isključivo strvinarima pa je vrlo koristan za okoliš - rekla je prof. Čubrić Čurik. Kao uspješne ističe i spašavanje sredozemne medvjedice, koja je polovinom 20. stoljeća gotovo bila nestala iz Jadrana, velebitske degenije, endemske biljke koja raste samo na Velebitu, i plemenite periske, najvećeg jadranskog školjkaša.

U studiji se iznose i preporuke kako povećati genetičku raznolikost vrsta, u čemu u Europi prednjače Švedska i Švicarska.

- Hrvatska je zemlja velikih bioloških različitosti koja, ktome, jako drži do očuvanja svojih tradicijskih vrijednosti. No, da bismo očuvali biološku i genetičku raznolikost naših vrsta, potreban je njihov genetički monitoring kroz duže razdoblje, ali i upotreba postojećih podataka i posrednog znanja. Sada je trenutak da se dobro zaštite naše autohtone vrste, a mi imamo i rezultate i znanje za to. No, nedostaje akcija kako bi Hrvatska u praćenju i zaštiti genetičke raznolikosti postala predvodnica u jugoistočnoj Europi - zaključila je prof. Čubrić Čurik.