Talijanski meteorolozi nazvali su ga Kerberom, prema psu s tri glave iz grčke mitologije. Toplinski val Kerber "gura" vreli zrak iz Sahare preko sjeverne Afrike u Mediteran gdje se ovih dana očekuju rekordne temperature. Europska svemirska agencija (ESA) upozorila je da bi ovih dana mogao biti postavljen novi temperaturni rekord: dosad najviša temperatura u Europi od 48,8 Celzijevih stupnjeva izmjerena je na Siciliji 11. kolovoza 2021. godine.
Što je toplinski val?
- Ne postoji jedinstvena definicija toplinskog vala, no u klimatološkom smislu, radi se o razdoblju produljenog trajanja povišenih dnevnih te osobito maksimalnih temperatura zraka. Učestali, intenzivni i dugotrajni toplinski valovi te suša koja ih prati pokazatelj su klimatskih promjena. Svjetska meteorološka organizacija (WMO) upozorava da će toplinski valovi u Europi biti učestaliji. Nedavno objavljena studija u Nature Medicine pokazala je da je čak 61.000 ljudi umrlo prošlog ljeta u Europi od posljedica toplinskih valova. Najviše smrtnih slučajeva od posljedica vrućine i toplinskih valova evidentirano je u Italiji (18.010), Španjolskoj (11.324) i Njemačkoj (8173).
Što ekstremna vrućina čini našim tijelima?
- Ljudsko tijelo reagira na visoke temperature na dva ključna načina: širenjem krvnih žila u koži i proizvodnjom znoja.
Širenje krvnih žila dovodi do nižeg krvnog tlaka i tjera srce da pojačano gura krv po tijelu. To može uzrokovati blage simptome poput osipa koji svrbi ili otečenih stopala jer krvne žile propuštaju. Kod osoba koje već pate od kardiovaskularnih oboljenja, to može dovesti do srčanog udara. Znoj hladi tijelo kada isparava s kože, a to pomaže u održavanju unutarnje tjelesne temperature između 36 i 37 Celzijevih stupnjeva, što je neophodno za normalne metaboličke funkcije. Istovremeno, znojenje dovodi do gubitka tekućine i soli, a to, u kombinaciji sa sniženim krvnim tlakom, može dovesti do toplinske iscrpljenosti.
Što je toplinska iscrpljenost?
- Toplinska iscrpljenost nastaje kada naše tijelo gubi prekomjerne količine vode i soli. Među simptomima toplinske iscrpljenosti su vrtoglavica, mučnina, glavobolja, jako znojenje, umor, grčevi u mišićima, smetenost, ubrzano disanje... Obično nije ozbiljno ako se možete ohladiti unutar pola sata pijenjem puno vode i odmorom na hladnom mjestu.
Što je toplinski udar?
- Za razliku od toplinskog vala koji je meteorološki pojam, toplinski udar jest posljedica visokih temperatura na ljudski organizam i njegovo je porijeklo medicinsko. Toplinski udar je ozbiljno zdravstveno stanje koje se javlja kada se vaše tijelo jako pregrije, što može uzrokovati gubitak svijesti. Ako je nekome loše od vrućine i nakon 30 minuta odmora na hladnom mjestu, treba odmah nazvati hitnu pomoć.
Koja je najviša temperatura koju ljudi mogu izdržati?
- Prema istraživanju znanstvenika sa Sveučilišta Roehampton u Velikoj Britaniji gornja kritična temperatura za ljude je između 40 i 50 Celzijevih stupnjeva, ovisno o vlažnosti zraka. Visoke temperature potiču ljudsko tijelo na proizvodnju znoja koji hladi kožu dok isparava. Ali kada je uključena i vrtoglavo visoka vlažnost, isparavanje se usporava, i na kraju prestaje. Ta točka preokreta je kada tzv. temperatura mokrog termometra (mjera koja kombinira temperaturu zraka i vlažnost) dosegne 35 Celzijevih stupnjeva. Kada su i vlaga i temperatura vrlo visoke, temperatura mokrog termometra može se kretati prema opasnim razinama. Na primjer, kada je temperatura zraka 46,1 Celzijevih stupnjeva, a relativna vlažnost zraka 30 posto, temperatura mokrog termometra je samo oko 30,5 Celzijevih stupnjeva. No, kada je temperatura zraka 38,9 Celzijevih stupnjeva i relativna vlažnost zraka 77 posto, temperatura mokrog termometra je oko 35 Celzijevih stupnjeva.
Tko je najosjetljiviji na dugotrajne visoke temperature?
- Ljudi koji su najviše izloženi riziku od visokih temperatura su stariji te oni koji već imaju srčane probleme, a pritom nemaju pristup klima uređajima, pokazuju studije. Dijabetes može dovesti do bržeg gubitka vode u tijelu, a neke komplikacije bolesti mogu promijeniti krvne žile i sposobnost znojenja. Djeca i oni koji su manje pokretni također mogu biti ranjiviji. Ljudi s psihičkim problemima, kao i oni koji pate od demencije, također su izloženi većem riziku od smrti od ekstremne vrućine, pokazalo je jedno istraživanje. To može biti zbog učinaka lijekova ili zato što možda ne poduzimaju mjere opreza potrebne da ostanu rashlađeni tijekom toplinskog vala.
Povećavaju li neki lijekovi rizik tijekom toplinskog vala?
- Da, ali ljudi bi trebali nastaviti uzimati svoje lijekove kao i obično, no pritom moraju više truditi da se rashlade i piti dovoljno vode da ne dođe do dehidracije.
Diuretici, koji se ponekad nazivaju "tabletama za izbacivanje vode", na visokim temperaturama povećavaju opasnost od dehidracije i neravnoteže ključnih minerala u tijelu. Lijekovi protiv hipertenzije u kombinaciji sa širenjem krvnih žila mogu uzrokovati opasne padove krvnog tlaka. Neki lijekovi za epilepsiju i Parkinsonovu bolest mogu blokirati znojenje i otežati tijelu da se samo ohladi.
Kako se zaštiti tijekom toplinskog vala?
- Izbjegavate boravak na suncu u razdoblju od 10.00 do 17.00 sati, osobito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te bolesnici oboljeli od šećerne bolesti. Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd. Nosite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale. Pijte redovito tekućinu, posebice vodu te izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina (kava npr) i višak šećera. Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.