Treba li muškarcima i ženama prepisivati različite lijekove?

Ambien (Zoldpiem) jedan je od najčešće korištenih lijekova protiv nesanice i jet laga. Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila ga je 1992. godine, no desetak godina kasnije pojavili su se prvi izvještaji koji su ukazivali na njegove zabrinjavajuće popratne pojave kod žena. Mnoge od njih žalile su se da se nakon uzimanja lijeka drugi dan nisu mogle sjetiti što su radile. Također, pokazalo se da su neke žene, nakon što su navečer uzele Ambien, drugo jutro skrivile prometnu nesreću.

Istraživanja su kasnije pokazala da žene češće nego muškarci imaju problema s nuspojavama uzimanja droga, a onda je 2013. godine FDA potvrdila problem: preporučena doza Ambiena za žene bila je dvostruko veća nego što je trebala biti. Znanstvenici su spoznali da žene znatno sporije metaboliziraju lijek nego muškarci, a posljedica toga je da su nakon buđenja mamurne, nekoncentrirane i konfuzne. Stoga je FDA donijela preporuku da se taj lijek u različitim dozama prepisuje ženama i muškarcima.

Različite reakcije na lijekove

Spoznaje do kojih se došlo u posljednjih tridesetak godina pokazuju da žene i muškarci različito reagiraju na iste lijekove i terapije. Spektar tih razlika vrlo je širok. Primjerice, žene se brže bude nakon anestezije. Istodobno, one češće pate od popratnih pojava anestezije kao što su glavobolje i mučnina. Nadalje, žene presađeno srce odbacuju češće nego muškarci, a jedan od razloga je to što ženski organizam brže metabolizira lijekove protiv odbacivanja presađenih organa.

Neki, pak, lijekovi za smirenje na bazi morfina učinkoviti su za žene, ali ne i za muškarce. S druge strane, lijek protiv bolova ibuprofen djelotvorniji je kod muškaraca nego kod žena. Kada uzimaju antihistaminike, antibiotike, steroide i antidepresive, žene imaju mnogo više negativnih popratnih učinaka. I aspirin, jedan od najpoznatijih lijekova na svijetu, ne djeluje na isti način kod muškaraca i žena. Provjeravajući moto “jedan aspirin dnevno za zdravo srce” na skupini ispitanika oba spola, znanstvenici su prije nekoliko godina uočili da je taj lijek učinkovit i kod žena i kod muškaraca, ali na različit način - aspirin kod žena smanjuje rizik od moždanog udara, a kod muškaraca umanjuje od infarkta.

Nadalje, znanstvenici su spoznali da u prvoj fazi zaraze HIV-om taj virus uzrokuje više oštećenja u ženskom nego u muškom tijelu. Stoga su HIV pozitivnim ženama u ranijoj fazi infekcije nužne jače doze antivirusnih lijekova nego muškarcima.

Pokazuju li spolovi različitu sklonost bolestima?

Da, a jedan od primjera je Alzheimerova bolest. Dvije trećine oboljelih su žene. Nekad se mislilo da je razlog toga što one dulje žive od muškaraca, no novija istraživanja ukazuju na ulogu estrogena i menopauze na sklonost žena prema Alzheimeru.

Žene imaju snažniji imunološki sustav, pa stoga bolje reagiraju na infekcije.

Znanstvenici s londonskog sveučilišta Queen Mary otkrili su 2011. godine da ženski imunološki sustav može pobijediti čitav niz infekcija puno brže i učinkovitije od muškog imunološkog sustava.

To djelomice objašnjava zašto se muškarci teže nose s običnom prehladom i gripom nego žene, koje su, pak, sklonije autoimunim bolestima kao što su reumatoidni artritis i multipla skleroza.

Istraživanja pokazuju i da žene imaju niži prag boli, ali i bolje razlikuju bolne podražaje, tj. osjetljivije su nego muškarci.

Razlike i prije rođenja

- Žene i muškarci razlikuju se u gotovo svakom organu svojeg tijela, uključujući mozak, srce, crijeva, pa čak i kožu. Stoga na sasvim različit način odgovaraju na lijekove - smatra dr. Marianne Legato (84), umirovljena profesorica na Sveučilištu Columbia i jedna od predvodnica tzv. rodne medicine. Pritom je važno naglasiti da kako rod i spol imaju različita značenja iako su tijesno povezani. Spol se odnosi na biološke razlike između muškaraca i žena dok se rod se odnosi na identitet neke osobe oblikovan i biologijom i društvenim okruženjem. Rodna medicina, pak, obuhvaća oba pojma, uzimajući u obzir kako ženino okruženje djeluje na njezino zdravlje.

Marianne Legato je 1992. godine objavila knjigu “The Female Hurt”, u kojoj je istražila zašto srčana oboljenja pogađaju muškarce i žene na različit način. Dok je bol u grudima koja se širi u lijevu ruku, vrtoglavica i preznojavanje znak za infarkt kod muškaraca, kod žena se to manifestira kao zadihanost i nakon najmanjih napora, mučnina, bol u leđima, između lopatica, te bol u čeljustima.

- Rodne razlike u zdravlju rezultat su razlika u genetskom ustroju, hormonima i epigenetici, koja se bavi skrivenim utjecajem okoliša na naše gene, te društvenih čimbenika - izjavila je za britanski popularnoznanstveni časopis Focus prof. Alexandra Kautzky-Willer, voditeljica jedinice za rodnu medicinu na Medicinskom sveučilištu u Beču.

Razlike između spolova počinju još i prije rođenja, utjecajem muških i ženskih spolnih hormona kao što su testosteron i estrogen na razvoj organa. - Žene su izložene stalnim fluktuacijama u hormonima tijekom svakog perioda svojega života, što je važna razlika u odnosu na muškarce te ima implikacije za njihovo zdravlje - naglasila je prof. Kautzky-Willer. Kako ženski hormoni djeluju ovisno o menstrualnom ciklusu, to se odražava na djelovanje niza lijekova. Primjerice, žene koje pate od epilepsije izložene su većem riziku od napada na početku menstrualnog ciklusa, kada razina hormona rezultira manjom učinkovitošću lijekova.

Trebamo li posebne kliničke pokuse za žene?

Iako žene u prosjeku konzumiraju 20 do 30 posto više lijekova nego muškarci, do prije dvadesetak godina mnogi lijekovi nikad nisu testirani na ženama jer su u kliničkim pokusima uglavnom sudjelovali muškarci.

Kako su znanstvenici postupno otkrivali da spolovi različito reagiraju na istu terapiju, u kliničke pokuse sve su masovnije uključivane i žene.

Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) donijela je čak i naputak prema kojem se u kliničke pokuse obavezno moraju uključivati i žene.

Pobornice rodne medicine smatraju da bi kod svakog kliničkog pokusa trebalo prikupiti podatke posebno za žene, a posebno za muškarce. Problem je što to značajno poskupljuje kliničke pokuse: zbog ženskih hormonalnih fluktuacija odgovor na neki lijek svake ispitanice trebalo bi ispitati nekoliko puta tijekom njezina menstrualnog ciklusa.

- Bez obzira na cijenu, postoji moralna obaveza da se provedu klinički pokusi i za žene i za muškarce. Jer, kod razmišljanja o potencijalnoj cijeni, kliničke studije treba uzeti u obzir troškove u slučaju da se neki lijek povuče s tržišta jer na žene djeluje štetno, a da su prethodno utrošene milijarde dolara za razvoj toga lijeka - izjavila je za Focus dr. Alyson McGregor sa Sveučilišta Brown.