- Ljudi žive u strahu i nepovjerenju, što se na žalost odražava i na stavove prema cijepljenju. No, bez napretka znanosti i razvoja novih tehnologija svijet ne može napredovati, a mi kao pojedinci vrlo smo neizostavna komponenta za taj uspjeh, kaže dr. Željka Trepotec, prva hrvatska znanstvenica s doktoratom na području gRNK (mRNA) terapeutika. Upravo na gRNK tehnologiji zasniva cjepiva protiv korone koje je razvio Pfizer/BioNTech.

- Ideja tih cjepiva zasniva na centralnoj dogmi molekularne biologije, a to je da se DNK prepisuje u gRNK, koja se tada prevodi u protein. Pojednostavljeno rečeno, DNK možemo predočiti kao originalnu knjigu recepata, koju nikako ne smijemo uništiti niti oštetiti tijekom procesa kuhanja jer nam treba doživotno, a kuhati ipak moramo svaki dan. Stoga se napravi kopija željenog recepta (gRNK), koja će omogućiti da kuhar/ica skuha identično jelo kao u knjizi recepata, a kasnije kopiju možemo baciti. Kuhar bi u ovoj analogiji imao funkciju ribosoma koji je zapravo tvornica proteina - pojasnila je Željka Trepotec, voditeljica jednog malog privatnog molekularno-dijagnostičkog laboratorija u Muenchenu.

- Dakle, kod ove vrste cjepiva, gRNK, koja nosi uputu za antigen, u ovom slučaju spike protein SARS-CoV-2, uvodi se u citoplazmu stanice lipidnim nanočesticama. Ta jednolančana molekula postavlja privremenu ‚tvornicu proteina‘ direktno u stanici, te se stvara dio virusa ključan za pokretanje specifičnog imunološkog odgovora. Time se imitira viralna infekcija i gradi imunitet organizma na moguću zarazu - dodala je dr. Trepotec.

Naša sugovornica ističe kako se gRNK tehnologija već koristi kod nekih lijekova.

- Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila je nekoliko RNK lijekova. Tu spadaju patisiran (2018.) i inotersen (2018.) za amiloidozu, pegabtanib (2004.) za degeneraciju makule, givosiran (2019.) za akutnu intermitentnu porfiriju, nusinersen (2016.) za spinalnu mišićnu artrofiju, eteplirsen (2016.) za Duchenneovu mišićnu distrofiju. Tehnologija se sve vise koristi za razvoj personaliziranih cjepiva za onkološka stanja, a osobito je pogodna za profilaktička cjepiva – rekla je dr. Trepotec.

Istaknula je kako su nuspojave kod Pfizerova i Moderninog cjepiva najčešće lokalnog karaktera poput boli, crvenila i otoka oko mjesta injektiranja.

- Neki ispitanici razvili su i visoku temperaturu, osjetili slabost, drhtavicu ili glavobolju koji su trajali do jedan dan. Te nuspojave nisu neuobičajenog karaktera u usporedbi s onima nakon konvencionalnih cjepiva. Bitno je razumjeti da nadležna tijela za odobravanje cjepiva i lijekova, poput FDA i EMA, daju finalnu riječ kojom se nova terapija pušta u globalnu upotrebu. Kada je cjepivo odobreno od strane FDA, znači da je procijenjeno da benefiti nadmašuju rizike - naglasila je dr. Trepotec.

Ističe kako su brojne prednosti gRNK cjepiva.

- Kako je aktivna tvar gRNK, koja se nalazi u citoplazmi stanica, ona se dostavlja direktno na mjesto akcije, prolazeći samo jednu membranu. Kako gRNK nema doticaj s našim genomom u jezgri, smatra se sigurnijom tehnologijom od vektorskih cjepiva.

Također, kako je RNK molekula prirodni imunogen, nema potrebe za dodatnim adjuvantima u cjepivu, kao što je to slučaj kod ostalih cjepiva. Konvencionalna cjepiva nerijetko se proizvode u pilećim jajima, što je dugotrajan i složen proces jer iziskuje i uzgoj virusa i kasnije pročišćavanje, što može trajati mjesecima. K tome, atenuirana cjepiva nisu pogodna za imunokompromitirane osobe, jer može doći do potencijalno opasnih komplikacija. Naposljetku, sintezom željenih antigena direktno u stanici značajno se umanjuje vrijeme i ljudski resursi potrebni za proizvodnju cjepiva - zaključila je Željka Trepotec.