Želeći odgovoriti na, kako su ih nazvali neriješena pitanja oko postojanja Isusa Krista, The Guardian je zamolio doktora teologije Simona Gathercola, voditelja studija teologije na fakultetu Fitzwilliam Sveučilišta Cambridge da odgovori na pitanja o životu i smrti Isusa Krista.
Koliko sigurni možemo biti da je Isus Krist stvarno živio?
Povijesnih dokaza o Isusu iz Nazareta ima mnogo. Židovski ga i rimski povjesničari spominju unutar nekoliko desetljeća od njegovog životnog vijeka, a spominje ga se i u više desetaka kršćanskih dokumenata. Usporedimo to s, recimo, kraljem Arthurom koji je navodno živio oko 500. godine poslije Krista. Glavni povijesni izvori za događaje iz tog doba Arthura uopće ne spominju, a prvi puta ga se spominje 300 ili 400 godina nakon što je navodno živio.
Što nam kršćanski napisi mogu reći?
Prvi dokumenti u kojima se Isus spominje su poslanice Svetog Pavla, a znanstvenici se slažu da je najranija poslanica napisana unutar 25 godina od Kristove smrti. Detaljniji biografski podaci o Isusu u evanđeljima iz Novog Zavjeta nastali su otprilike 40 godina nakon što je umro. Svi ovi napisi pojavili su se tijekom života brojnih svjedoka, a opisi koji se nalaze u njima korespondiraju s kulturom i geografijom Palestine iz prvog stoljeća.
Što nekršćanski autori kažu o Isusu?
Koliko je poznato, prvi autor izvan Crkve koji je spomenuo Isusa bio je Josip Flavije. U svojoj povijesti židovstva koju je napisao oko 93. godine poslije Krista, Flavije ga spominje dvaput. Jedno od tih spominjanja je kontroverzno jer se smatra da su ga kršćanski pisci promijenili, međutim drugo nije pod sumnjom jer se radi o referenci na Jakova, 'brata tzv. Krista'. Otprilike 20 godina nakon Flavija rimskim političari Plinije i Tacit spominju Isusa. Tacit piše da je Isusa pogubio Poncije Pilat, rimski prefekt Judeje za vrijeme Tiberija. Plinije je zapisao da su kršćani na sjeveru Turske, gdje je Plinije obnašao dužnost guvernera, štovali Krista poput Boga.
Jesu li pisci davnih vremena raspravljali o postojanju Isusa?
U najranijim knjigama židovskih rabina Isus je javno prokazan kao Marijino nepriznato dijete i čarobnjak. Među poganima, satiričar Lucijan i filozof Celzije opisali su Isusa kao bitangu, međutim ne zna se ni za koga iz starog svijeta tko je sumnjao u Isusovo postojanje.
Koliko je danas kontroverzno postojanje Isusa?
Francuski filozof Michel Onfray o Isusu govori kao o hipotezi, tvrdeći da je njegovo postojanje ideja i da on nije povijesna ličnost. Prije deset godina u Sjedinjenim Američkim Državama pokrenut je Projekt Isus koji je trebao odgovoriti na pitanje je li Krist stvarno postojao. Neki su pisci tvrdili da je i Nazaret izmišljotina.
Postoje li arheološki dokazi o Isusu?
Dio konfuzije oko Isusove povijesne autentičnosti uzrokuju neobične arheološke debate koje se o njemu započinju. Nedavno se tvrdilo da je Isus bio Kleopatrin prapraunuk te se te tvrdnje pokušalo dokazati uz pomoć novca koji je navodno nosio njegov lik. U nekim krugovima još uvijek postoji interes za Torinskim platnom, u koje je Isus navodno umotan prilikom sahrane. Papa Benedikt XVI. rekao je da Torinsko platno 'niti jedna ljudska ruka nije u stanju napraviti' te da je to 'ikona Velike Subote'.
Teško je pronaći povjesničare koji Torinsko platno smatraju ozbiljnim arheološkim podatkom. Dokumenti koje su proizveli kršćanski, židovski i rimski pisci tvore većinu značajnijih dokaza o Kristu. Ti povijesni izvori ostavljaju vrlo malo prostora za sumnje u to da je Isus živio i umro. Zanimljivije je pitanje ujedno i ono koje se poviješću i činjenicama ne može dokazati - a to je je li Isus nakon smrti uskrsnuo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....