USPJEH ZNANSTVENOG TIMA U KOJEM JE I MLADI HRVAT Majka bebi ne prenosi samo DNK, nego i protein koji utječe na razvoj

Majke prenose svojim nerođenim bebama ne samo DNK nego i protein koji je od vitalne važnosti za razvoj ploda, pokazala je studija međunarodnog tima znanstvenika objavljena u novom broju prestižnog časopisa Science.

Jedan od članova tima bio je i mladi hrvatski znanstvenik dr. Ozren Bogdanović koji trenutno živi i radi u Australiji.

- Ovo je dosad bilo potpuno nepoznato: nešto što nije DNK se prenosi s majke na dijete, a pritom je ključna komponenta ranog razvoja embrija - rekao je dr. Ozren Bogdanović, voditelj Laboratorija za razvojnu epigenomiku na Institutu Garvan u Sydneyju.

Biološki mehanizmi

Studija u Scienceu najnoviji je doprinos razumijevanju epigenetike, nove znanstvene discipline koja se među ostalim bavi skrivenim utjecajem okoliša, primjerice čimbenika kao što su pušenje, prehrana i stres na naše gene.

- Razmišljajte o epigenetici kao o preslici podataka za DNK nacrt, koja govori našim stanicama točno kada treba uključiti ili isključiti svaki gen. Tijekom posljednjih nekoliko godina vidjeli smo sve više dokaza da utjecaji na okoliš - primjerice prehrana, stres ili trauma - mogu dovesti do epigenetičkih promjena u pojedincima koje onda oni prenose svojoj djeci i unucima. Međutim, biološki mehanizmi koji sudjeluju u tim procesima još uvijek nisu dovoljno istraženi - istaknuo je Ozren Bogdanović.

Kako bi istražili kako se nasljedne informacije prenose s roditelja na potomstvo, znanstvenici pod vodstvom dr. Nicole Iovina iz Instituta Max Planck u Freiburgu u svojim su eksperimentima koristili vinske mušice koje imaju mnogo bioloških mehanizama vrlo sličnih onima kod ljudi. Otkrili su da su, osim u molekulama DNK, dodatne upute također sadržane u proteinima histonima koji pakiraju DNK u staničnoj jezgri. Pritom su ove upute ne samo prenesene u sljedeću generaciju nego se i njihovo nasljeđivanje pokazalo kao neophodno za ispravan embrionalni razvoj i preživljavanje.

Vinske mušice

Istraživački tim radio je na specifičnom epigenetičkom biljegu, H3K27me3. Znanstvenici su otkrili da su tragovi toga histona bili prisutni u novooplođenim zamecima vinskih mušica, što ukazuje na to da su zameci naslijedili te proteine od svojih roditelja. Brisanje te histonske oznake iz zametaka prouzročilo je ozbiljan zastoj u razvoju.

- Razvoj embrija jednostavno nije mogao napredovati bez ovih epigenetičkih oznaka, što znači da H3K27me3 nije samo naslijeđen, nego je i bitan regulator razvoja i vitalan za opstanak embrija - pojasnio je dr. Bogdanović.