Val upozorenja stiže iz Tasmanije, Australije, Velike Britanije i SAD-a: ‘Nečuveno. Baš nikada nismo vidjeli ništa slično...‘

Još jedan neslavni klimatski rekord na korak je od toga da bude oboren. Naime, morski led koji okružuje Antarktiku samo što nije dosegao rekordno nisku zimsku razinu - i to drugu godinu zaredom, piše Guardian.

Područje Antarktike doživjelo je naglu promjenu tijekom 2023. kada se ledeni pokrivač oko kontinenta smanjivao šest uzastopnih mjeseci. Tijekom zime ga je bilo oko 1,6 milijuna četvornih kilometara manje od dugoročnog prosjeka – to je područje otprilike veličine Britanije, Francuske, Njemačke i Španjolske zajedno.

A sve se ponovilo i 2024. godine, upozoravaju znanstvenici iz organizacije Australian Antarctic Program Partnership. 7. rujna ove godine količina zamrznutog oceana bila je još manja nego na isti dan prošle godine.

Iako zima na jugu još nije gotova pa se ne zna hoće li količina morskog leda za ovu sezonu sveukupno biti manja nego prošle godine, znanstvenici kažu da sve upućuje na to da je antarktički sustav prešao u novu fazu.

‘Govorimo o dva nevjerojatna ekstremna događaja. Prošla godina je bila nečuvena i onda se ponovila‘, rekao je dr. Will Hobbs, istraživač morskog leda na Sveučilištu Tasmanije.

Na mjesečnoj i godišnjoj ljestvici, atmosfera je glavni pokretač varijabilnosti u toj regiji.

‘Ono što se sada promijenilo jest da toplije temperature Južnog oceana stvarno utječu na morski led. Znamo da su zadnje dvije godine bile najtoplije zabilježene, s globalnim temperaturama višom od 1,5 C iznad predindustrijskih tijekom duljeg razdoblja. Ova globalna toplina sada se odražava na oceane oko Antarktike.‘

U subotu je morski led Južnog oceana prekrivao 17 milijuna četvornih kilometara, što je manje od prethodnog minimuma od 17,1 milijuna četvornih kilometara na isti dan prošle godine. Dugoročni prosjek za 7. rujna na temelju satelitskih podataka iznosi 18,4 milijuna četvornih kilometara.

Zima na Antarktici obično počinje u ožujku i traje do listopada. Dr. Phil Reid, iz Australskog ureda za meteorologiju, kaže da je još prerano reći je li zimski led dosegao maksimalnu godišnju razinu, ali je zapanjujuće da je u više uzastopnih godina pao toliko ispod prosjeka.

I dok su znanstvenici tek počeli razumijevati utjecaj niske razine morskog leda na vrijeme i klimu, nedavne studije sugeriraju da je to pridonijelo povećanju kiša tijekom ljeta i suhih zimskih dana u Australiji.

‘Smatra se da je do tih promjena došlo zbog interakcije oceana i atmosfere izazvane gubitkom antarktičkog morskog leda‘, rekao je Reid.

Hobbs je naglasio da bi moglo proći i nekoliko desetaka godina prije nego se antarktički morski led oporavi od lanjskog pada, a do tada će biti jasan dugoročni učinak globalnog zagrijavanja.

‘Sve je više dokaza da se ledeni pokrivač vjerojatno više neće vratiti u okvire prijašnjeg prosjeka‘, rekao je.

Iako gubitak morskog leda ne utječe izravno na svjetsku razinu mora, znanstvenici kažu da ima potencijalno velik neizravan utjecaj, pogotovo ljeti. Naime, uklanja zaštitnu barijeru što ubrzava gubitak ledenjačkog leda s kontinenta i igra ulogu u ubrzavanju zagrijavanja oceana jer suncu izložene tamne vode apsorbiraju više topline iz atmosfere.

Znanstvenici iz British Antarctic Survey otkrili su da je rekordni pad antarktičkog morskog leda krajem 2022. mogao dovesti do smrti tisuća mladunaca carskog pingvina.

Također, studija objavljena lani u časopisu Nature, otkrila je da bi otopljena voda s ledenjaka Antarktike mogla dramatično usporiti preokretnu cirkulaciju Južnog oceana do 2050. ako se emisije stakleničkih plinova nastave na sadašnjoj razini. Cirkulacija, koja utječe na globalne vremenske obrasce, temperature oceana i razine hranjivih tvari, od 1990-ih je već usporila za oko 30 posto.