VELIKA POVIJESNA REKONSTRUKCIJA: KAKO JE U HRVATSKOJ POČINJEN NAJSTARIJI POZNATI ZLOČIN Prije 7500 godina u blizini Zadra ubijen muškarac

Skupina hrvatskih znanstvenika objavila je jučer u International Journal of Osteoarchaeology, jednom od najvažnijih časopisa iz arheologije i antropologije, studiju pod naslovom “A case of probable interpersonal violence from the Early Neolithic site at Smilčić, Croatia”, koja opisuje “najstarije ubojstvo na području Hrvatske”.

Dramatični događaj zbio se prije 7500 godina, dakle tijekom razdoblja neolitika, u blizini Zadra, a u njegovoj znanstvenoj rekonstrukciji sudjelovali su Ivor Janković, Brunislav Marijanović, Mislav Čavka, Mario Carić i Mario Novak.

Rani neolitik

- U svibnju 2017. godine, tijekom arheoloških istraživanja neolitičkog (mlađe kameno doba) nalazišta Smilčić u zaleđu Zadra, pronađeni su ostaci odraslog muškarca. Smilčić je poznato arheološko nalazište koje je istraživano još od polovice 20. stoljeća. Najnovija iskopavanja vodio je prof. Brunislav Marijanović s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, a tijekom istraživanja 2017. godine uz taj kostur pronađeni su ostaci još najmanje tri osobe.

Kostur iz Smilčića se prema arheološkom kontekstu može datirati u rani neolitik, dakle otprilike 6000-5500 godina prije Krista, što je potvrđeno i radiokarbonskim datiranjem izotopa ugljika C14. Znači, riječ je o kosturu starom otprilike 7500 godina - rekao je dr. Mario Novak, bioarheolog iz Instituta za antropologiju u Zagrebu i voditelj projekta Hrvatske zaklade za znanost “Rekonstrukcija prapovijesnog (od neolitika do brončanog doba) načina života na području Hrvatske - multidisciplinarni pristup”.

- Na Institutu za antropologiju provedene su standardne bioarheološke analize, poput određivanja spola, starosti u trenutku smrti i patoloških promjena, na ljudskim koštanim ostacima iz Smilčića. Što se tiče kostura, riječ je o relativno robusnom kosturu muškarca koji je u trenutku smrti bio star između 25 i 35 godina. Uz tragove gladovanja koji su vidljivi na kostima i zubima, najznačajnija karakteristika je prisutnost vrha kamenog šiljka koji je bio zaboden duboko u stražnji dio lijeve bedrene kosti, otprilike dva centimetra - rekao je dr. Ivor Janković koji je glavni autor studije. -

Kada govorimo o samoj ozljedi, najvjerojatnije je riječ o vrhu kamenog šiljka koplja koje je zabodeno u stražnji dio tijela, konkretno u stražnjicu. Smještaj same ozljede i vrha šiljka sugeriraju da je udarac bio zadan s leđa, direktno iza žrtve, tj. bok žrtve bio je u istoj visini kao i položaj samog koplja u trenutku napada. To nam sugerira da je žrtva ili bježala od svog napadača ili je dočekana u zasjedi s leđa, nesvjesna da joj netko radi o glavi. Ova osoba nije umrla neposredno nakon zadobivanja ozljede, nego je najvjerojatnije umrla od naknadnih komplikacija kao što je infekcija - dodao je Janković.

Istaknuo je kako činjenica da muškarac nije umro odmah nego je preživio ozljedu sugerira dosta napredno medicinsko znanje ondašnjih stanovnika Dalmacije.

Kako bi dobili što više detalja o samoj ozljedi i navedenim komplikacijama, znanstvenici su se odlučili i na detaljno radiološko snimanje metodom računalne tomografije. Taj dio istraživanja proveo je dr. Mislav Čavka u Kliničkom zavodu za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC-a Zagreb.

Rijetki primjer

- Iznenađujućom se pokazala građa i struktura kamenog šiljka pa se nastavljaju analize s kolegama iz inozemstva, točnije iz Italije i SAD-a, koje će nam točno reći od koje je vrste kamena bio napravljen - ustvrdio je Mario Novak.

Slučaj “prvog ubojstva u Hrvatskoj” baca novo svjetlo na život naših predaka.

- Riječ je o najranijem primjeru namjernog nasilja u ovom dijelu Europe čime se razbija dosadašnji stereotip o mlađem kamenom dobu kao mirnom razdoblju u kojem skladno koegzistiraju različite populacije ratara i stočara. Osim toga, to je jedan od iznimno rijetkih primjera iz tako davnih vremena gdje je vrh projektila još uvijek prisutan u kosti - zaključio je Mario Novak.