VELIKI TJEDAN ZA ZNANOST Otkrivena jedna od najvećih znanstvenih prevara 20. stoljeća

Nakon dvotjedne pauze zbog godišnjeg odmora vraćam se redovitom tjednom pregledu događaja u znanosti. Dakako, zanimljivosti iz svijeta nikad ne manjka.

Otkrivena jedna od najvećih znanstvenih prevara

Primjerice, ovih su dana znanstvenici naposljetku odgonetnuli tajnu jedne od najvećih znanstvenih prijevara 20. stoljeća, notornog „čovjeka iz Piltdowna“. Ta zabavna priča počinje 1912. godine kada je amaterski arheolog Charles Dawson u šljučanom jarku kod Piltdowna u Sussexu pronašao lubanju dotad nepoznate vrste hominida.

Eoanthropus dawsoni (tako je prozvan u Dawsonovu čast), ili čovjek iz Piltdowna, odmah je proglašen karikom koja nedostaje između čovjeka i njegovih majmunskih predaka te je izložen u Prirodoslovnom muzeju u Londonu. Onda je 1953. godine zaključeno je da je najveće paleontološko otkriće zapravo najveća prijevara. Naime, lubanja čovjeka iz Piltdowna bila je složenac sastavljen od lubanje Homo sapiensa i čeljusti orangutana. Izbio je skandal, no krivac za tu vještu i zapravo duhovitu prijevaru nije otkriven. Na popisu osumnjičenih za prijevaru našlo se nekoliko ljudi, među kojima sam Dawson, ali i Arthur Conan Doyle, tvorac slavnoga Sherlocka Holmesa koji je 1912. godine napisao paleontološki triler “The Lost World”. No, primjenom niza modernih tehnika, uključujući DNK analizu i spektroskopiju, znanstvenici su naposljetku utvrdili da je prevarant bio Charles Dawson.

- Ovo je fascinantna potraga za krivcem koja pokazuje kako se novom tehnologijom mogu riješiti stari problemi - rekao je za BBC paleoantropolog Chris Stringer iz Prirodoslovnog muzeja u Londonu.

Iskopane pločice od zlatne i srebrne kovine

Svjetski su mediji protekloga tjedna veliku pozornost posvetili otkriću srpskih arheologa pod vodstvom prof. Miomira Koraća, koji su na prostoru arheološkog parka Viminacium iskopali pločice od zlatne i srebrne kovine gusto ispisane simbolima urezanim oštrim predmetom. Na teritoriju Rimskog Carstva, današnjem Egiptu i Italiji, već su nađene pločice s kletvama i molitvama, ali nikada ovakve kakve su otkrivene u Viminaciumu pa je stoga zanimljiv interes svjetskih medija. Jedan od amuleta nađen je oko vrata petogodišnjeg djeteta, a u njemu su na zlatnoj pločici pisala imena bliskoistočnih božanstava. Drugi grob pripada ženi u dobi od 25 do 35 godina.

- Tu smo našli dvije pločice, jednu srebrnu, a drugu zlatnu. One su isključivo pisane simbolima, što je tek potpuna zagonetka i ne znam kako ćemo to mi ili netko drugi dešifrirati. Nadamo se da netko ipak hoće – rekao nam je u telefonskom razgovoru Miomir Korać.

Grendlandski morski psi najduže žive

Grendlandski morski psi najdugovječniji su poznati kralježnjaci na Zemlji, ustvrdili su danski znanstvenici u prestižnom časopisu Science. Znanstvenici pod vodstvom prof. Juliusa Nielsena sa Sveučilišta Kopenhagen analizirali su 28 morskih pasa iz voda sjevernog Atlantika. Metodom datiranja pomoću radioaktivnog ugljika procijenili su da je jedna ženka stara čak 400 godina. Znanstvenici su, također, spoznali da ti morski psi rastu samo centimetar na godinu što utječe na njihovu dugovječnost, a spolnu zrelost stječu u dobi oko 150 godina.

- Znali smo da se bavimo neobičnim životinjama, ali mislim da su svi koji su sudjelovali u istraživanju bili iznenađeni kad smo ustanovili koliko su morski psi doista stari – izjavio je za BBC Julius Nielsen. Dosadašnji rekorder među kralježnjacima u dugovječnosti bio je grenlandski kit, star 211 godina.

Najtoplija godina u povijesti

Ova bi godina mogla biti najtoplija u povijesti kontinuiranog mjerenja temperature zraka, upozorila je Svjetska meteorološka organizacija (WMO). Prvih šest mjeseci 2016. godine bili su 1,3 stupnjeva Celzija topliji od predindustrijskih vremena, a jedan od razloga to je i snažan ovogodišnji El Nino, topla morska struja koja grije Tihi ocean.

Najava rekordno tople godine zabrinula je mnoge znanstvenike koji strahuju da bi već za nekoliko godina mogla biti probijena „opasna granica“ porasta temeperature u odnosu na predinustrijsko razdoblje. Podsjetimo, u prosincu prošle godine predstavnici 195 zemalja svijeta dogovorili su da će poduzeti mjere kako bi razina porasta globalne temperature do kraja 21. stoljeća zadržala ispod dva Celzijeva stupnja, s težnjom da se taj porast zadrži do 1,5 Celzijevih stupnjeva. No, ako se nastave dosadašnji trendovi svjetskih emisija stakleničkih plinova, u čemu prednjače Kina i SAD, granica od 1,5 stupnja mogla bi biti probijena već za pet godina. Prema posljednjem klimatološkom izvještaju Međuvladina panela za klimatske promjene (IPCC), objavljenog 2013. godine, 95 posto je vjerojatno da su klimatske promjene na Zemlji prouzročene ljudskom aktivnošću, zbog čega je u posljednjih 100 godina globalna temperatura porasla za 0,8 Celzijevih stupnjeva. Nadalje, taj izvještaj predviđa rast globalne temperature između 1,5 i 4,5 Celzijeva stupnja do kraja stoljeća. U istom razdoblju globalna razina mora mogla bi narasti između 29 i 82 centimetra.

Čitanje produžuje životni vijek

Naposljetku, dobra vijest za sve one koji vole čitati. Čitanje knjiga može produljiti životni vijek za dvije godine, ustvrdili su znanstvenici sa Sveučilišta Yale u časopisu Social Science&Medicine. Istraživanje je provedeno na 3635 osoba starijih od 50 godina koje su znanstvenici podijelili u tri grupe: one koji ne čitaju knjige, oni koji tjedno na čitanje knjige utroše tri i pol sata, a treću grupu činile su osobe koje tjedno čitaju više od tri i pol sata.

Rezultati su pokazali da, u usporedbi s osobama koje ne čitaju, ljudi koji čitaju tri i pol sata tjedno imaju 17 posto izgleda manje da će umrijeti u predstojećih 12 godina, a onima koji čitaju više od tri i pol sata šanse se smanjuju za 23 posto. Zaključeno je da čitači umiru u prosjeku dvije godine kasnije od onih koji uopće ne čitaju. Studija je otkrila i da knjige više čitaju fakultetski obrazovane žene s višim osobnim prihodima.