VAŽNO PRIZNANJE

VELIKI USPJEH BIVŠEG SURADNIKA JUTARNJEG Miću Tatalovića izabrali za predsjednika jednog od najuglednijih udruženja znanstvenih novinara na svijetu

Mićo Tatalović
 Privatni album

Mladi Riječanin Mićo Tatalović (33), bivši bloger na našem portalu, večeras je izabran za predsjednika Britanskog udruženja znanstvenih pisaca (ABSW). Ta ugledna organizacija utemeljena je 1947. godine, a trenutno ima oko 400 članova, mahom znanstvenih novinara, ali i PR stručnjaka te studenata. Također, ABSW je jedno od najutjecajnijih udruženja znanstvenih novinara u svijetu koje je imalo važnu ulogu u osnivanju Europske federacije znanstvenih novinara (1972.) te Svjetskog udruženja znanstvenih novinara (2002.).

- Iznenadilo me je i obradovalo što su me kolege prepoznale kao nekoga tko je dorastao toj funkciji. Svakako je to velika čast, jer tu su funkciju ipak dosad imali ponajbolji znanstveni novinari u Velikoj Britaniji, primjerice Natasha Loder iz Economista i Pallab Gosh s BBC-a – rekao nam je Mićo Tatalović, urednik vijesti u području okoliša i znanosti o životu u britanskom popularno-znanstvenom časopisu New Scientist.

Mićo Tatalović u Engleskoj živi već 15-ak godina. Tamo je završio treći razred srednje škole, a zatim na Oxfordu stekao diplomu prvostupnika dok je na Cambridgeu magistrirao zoologiju. Kako se želio baviti znanstvenim novinarstvom, na Imperial College u Londonu završio je studij komunikacija u znanosti. Zatim je nekoliko godina radio na portalu SciDevNet koji je bavi znanošću i tehnologijom u zemljama u razvoju da bi u jesen 2014. godine prešao u ugledni New Scientist.

- Volim svoj posao znanstvenog novinara i već sam šest godina aktivno uključen u rad ABSW-a kao član vijeća. Zanimljivo je da su me oni još 2010. godine pozvali da im se priključim te da im pomognem uređivati njihovu web stranicu. Nakon toga su me prepoznali kao vrijednog člana koji ima dobre ideje i može pomoći u razvoju udruge. Prethodne dvije godine sam bio potpredsjednik ABSW-a – ispričao je Mićo Tatalović, koji je vjerojatno dosad najmlađi predsjednik ABSW-a te prvi koji nije Britanac: iako je rođen u Indiji, Pallab Gosh je godinu dana kasnije s roditeljima doselio u Veliku Britaniju.

Privatni album
Mićo Tatalović

Tijekom svoga šestogodišnjeg članstva u ABSW Tatalović je već pridonio mnogim zapaženim inicijativama.

- Tu su nagrade za studentske časopise, stipendije za studente za naše konferencije, pomaganje novinarima u Ugandi, s čijom smo udrugom partneri kroz Svjetsku federaciju znanstvenih novinara. Tu je i naša ljetna škola znanstvenog novinarstva za studente i kolege koji su na početku karijere. Planiram nastaviti s većinom tih programa i još ih poboljšati – pojasnio je Tatalović.

- Također, radimo na inicijativama za podržavanje istraživačkog novinarstva na području znanosti. U vijeću ABSW-a sjedi dvanaestak ljudi koji se biraju svake godine na redovnoj skupštini članova. Tako ne ovisi sve o predsjedniku nego je proces predlaganja i odlučivanja demokratski i svatko može pridonijeti programu. U svakom slučaju, želimo i dalje raditi na unapređenju britanskog znanstvenog novinarstva, ali i šire – dodao je Tatalović. Ističe kako se u međuvremenu pokušao uključiti u rad Hrvatske udruge znanstvenih novinara (HUZNA), ali bez puno uspjeha.

- Iskustvo mi je sasvim suprotno britanskome. U Hrvatskoj me nitko nije zvao da se pridružim, a moje ideje i inicijative su bile ignorirane ili blokirane, često na glup, birokratski način. U Velikoj Britaniji se argumetirano raspravlja oko određenih tema, dok se kod nas često javno stavlja neka lažna prijateljska maska. Istodobno se zakulisno sabotira rad i entuzijazam ljudi koji žele mijenjati stvari na bolje. To je možda i neki mali odraz stanja našeg društva općenito gdje se mladi entuzijasti redovito odbijaju ili se njihove ideje blokiraju. Status quo vjerojatno odgovara neradnicima i onima koji trenutno drže vlast u raznim domenama našeg društva – kazao je Tatalović koji je i jedan od utemeljitelja Balkanske mreže znanstvenih novinara (BNSJ).

Privatni album
Mićo Tatalović

- Već godinama na raznim konferencijama i školama znanstvenog novinarstva srećem novinare iz šire regije Jugoistočne Europe, uključujući i Grčku, Tursku, Rumunjsku i Bugarsku. Pokazuje se da su profesionalni izazovi ljudi koji se bave ovim poslom u našoj regiji slični: nezainteresiranost urednika, loša znanstvena pismenost javnosti, raširena pojava pseudoznanosti i dezinformacija u medijima itd. Tu su i loše plaće te nedostatak prilika za putovanja na znanstvene konferencije i profesionalno usavršavanje u inozemstvu što je na Zapadu mnogo dostupnije – istaknuo je Tatalović.

- Krenuli smo putem e-mailova koje smo razmjenjivali, a prošle godine to je preraslo u BNSJ, formalnu mrežu ljudi koji se bave ili žele baviti pisanjem o znanosti. Zasad službeno imamo oko 25 članova te preko 250 članova na Facebook grupi. Izmjenjujemo razne ideje oko stipendija, putovanja, nagrada, projekata... Trenutno radimo na projektu suradnje novinara sa šireg područja Balkana s novinarima iz zapadne Europe na temama od obostranog interesa – rekao je Mićo Tatalović.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 09:50