NENAD BAN

VELIKO OTKRIĆE HRVATSKOG ZNANSTVENIKA 'Ovo je važno za razvoj antibiotika i novih lijekova protiv raka'

Međunarodni tim znanstvenika pod vodstvom prof. Nenada Bana objavio je nedavno u on-line izdanju prestižnog časopisa Science detaljnu strukturu tzv. mitohondrijskog ribosoma. Ovo otkriće važno je za razvoj učinkovitijih antibiotika i novih lijekova protiv raka.

- Mitohondrijski ribosomi su odgovorni za sintezu proteina u mitohondrijima naših stanica. Mitohondriji imaju ključnu ulogu u životu jer su odgovorni za proizvodnju stanične kemijske energije. Osim toga, mitohondriji kontroliraju proces staničnog umiranja pa su povezani s bolestima poput tumora i normalnih staničnih procesa poput starenja - pojasnio je Nenad Ban, redoviti profesor strukturalne molekularne biologije na uglednom ETH (Švicarski federalni tehnološki institut) u Zürichu.

- Proučavanje mitohondrijskih ribosoma omogućit će nam razvoj boljih antibiotika. Naime, da bi se razvili bolji antibiotici važno je znati kako izgleda bakterijski ribosom i mitohondrijski ribosom jer se tako mogu spriječiti nepoželjne popratne pojave raznih antibiotika koji se klinički koriste. Naši rezultati opisuju razloge zbog kojih određeni često korišteni antibiotici, na primjer streptomicin i gentamicin, mogu dovesti do kratkotrajnog gubitka sluha, a kod ljudi koji su genetski predisponirani može doći I do trajnog gubitka sluha - rekao je Ban.

Tretmani antibiotikom streptomicinom, koji se nakon Drugog svjetskog rata često koristio za liječenje tuberkuloze, u mnogim su slučajevima rezultirali trajnim oštećenjem slušnog aparata kod pacijenata.

- Struktura mitohondrijskog ribosoma koju smo mi odredili koristeći se novom metodom, elektronskom mikroskopijom, objašnjava na koji dio mitohondrijskog ribosoma se ti antibiotici vežu. Zahvaljujući tim spoznajama mogli bismo pokušati napraviti promjene tako da, primjerice, streptomicin ne stvara štetne popratne promjene - istaknuo je Ban.

Otkriće njegove skupine otvara i put razvoju novih lijekova koji bi se mogli specifično vezati na mitohondrijski ribosom, a koji bi mogli bi biti korisni u liječenju raka.

- Naime, tumorske stanice trebaju mnogo energije i često imaju povećanu količinu mitohondrija. Stoga bi takvi lijekovi mogli ciljano utjecati na stanice raka - kazao je Ban, koji je jedan od najboljih hrvatskih znanstvenika koji žive i rade u inozemstvu.

Nenad Ban rođen je 1966. godine u Zagrebu gdje je završio Petu gimnaziju i diplomirao biologiju Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF). Doktorirao je na Sveučilištu California u Riversideu. Tijekom postdoktorata na Yaleu, bio je prvi autor tri rada o strukturi ribosoma koja su njegova tadašnjeg šefa Thomasa Seitza dovela do Nobelove nagrade za kemiju 2009. godine. Krajem 2000. godine Nenad Ban prihvatio je ponudu ETH-a u Zurichu, jednog od najboljih svjetskih sveučilišta u prirodnim i tehničkim znanostima koje je dalo niz nobelovaca uključujući i Einsteina, Ronetgena, Ružičku i Preloga. Kako bi angažirali Bana, na ETH su morali mijenjati pravilo prema kome se u zvanje asistent profesora (docent) ne može zaposliti znanstvenika mlađeg od 35 godina. Od 2007. godine Nenad Ban na ETH ima status redovitog profesora.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. studeni 2024 08:28