‘Zemlja nije jedino mjesto za život u Sunčevom sustavu! Pogledajte što smo otkrili...‘

Saturnov mjesec Enceladus godinama je mamio znanstvenike zbog mogućnosti postojanja oceana ispod debele površine leda. Sada je tome dodan i novi element: čini se da taj hladni, mračni ocean sadrži oblik fosfora, esencijalni sastojak za život kakav poznajemo, piše Washington Post.

To znači da Enceladus ima jedini ocean izvan Zemlje za koji se zna da sadrži svih šest elemenata potrebnih za život.

Otkriće otopljenog natrijevog fosfata, objavljeno u srijedu u časopisu Nature, čini Enceladus još intrigantnijim u potrazi za nastanjivim svjetovima izvan Zemlje.

Izvješće se temelji na podacima s instrumenta na NASA-inoj svemirskoj letjelici Cassini koja je istraživala Saturn i njegove mjesece.

- Sada smo doista otkrili da je podzemni ocean Enceladusa najnastanjivije mjesto u Sunčevom sustavu, barem koliko mi znamo, rekao je glavni autor izvješća Frank Postberg, profesor na Slobodnom sveučilištu u Berlinu.

- No to ne znači da tamo zapravo ima života, to jest, da je naseljeno, dodao je.

Skromne veličine, čini se da Enceladus ima ono što znanstvenici nazivaju ‘ocean sode‘: gaziran je, pjenušav i slan. Postberg sugerira da bi okus mogao biti poput sapuna. Ocean je skriven ispod debelog leda, no smrznute čestice migriraju kroz pukotine u ledu i pršte u svemir. Te se perjanice ponekad nazivaju i gejzirima, no Postbergu se ne sviđa taj termin jer upućuje na erupcije tekuće vode.

Otkrivanje fosfora zahtijevalo je godine analize podataka o česticama koje su udarile u instrument letjelice Cassini dok je jurila pokraj tog ledenog mjeseca.

Fosfor je jedan od šest elemenata (ugljik, vodik, dušik, kisik, fosfor, sumpor), koji zajedno s vodom i energijom čine temelj za biokemiju na Zemlji. Neophodan je za, primjerice, strukturu DNA i RNA te za prijenos energije u stanicama. Budući da je relativno rijedak, smatra se izuzetno važnim za život, ističe Postberg.

U oceanu Enceladusa ima ga u izobilju.

Unatoč velikoj udaljenosti od Sunca, ledeni mjeseci koji kruže oko Jupitera i Saturna mogu imati tekuće oceane jer dobivaju energiju od gravitacije. Mala su tijela stegnuta plimnim silama koje se stvaraju u njihovim krugovima oko ogromnih planeta, čijim se djelovanjem proizvodi unutarnja toplina. Jupiterov stjenoviti mjesec Io, prekriven vulkanima, primjer je tog fenomena. Na Enceladusu plimno zagrijavanje možda pokreće hidrotermalne otvore slične onima koji izbacuju vodu bogatu hranjivim tvarima u ocean na Zemlji.