Dosad najveća studija trudi se otkriti odgovor na pitanje koje je stoljećima izmicalo filozofima i znanstvenicima - koja je prava tajna sreće? Profesorica Elizabeth Dunn sa Sveučilišta British Columbia uz pomoć više od tisuću znanstvenika iz 70 zemalja, namjerava pronaći 30 tisuća dobrovoljaca koji će sudjelovati u testovima za “Globalnu megastudiju sreće”, prenosi britanski The Telegraph.
Ispitanike će zamoliti da sudjeluju u kratkim “intervencijama sreće”, poput tjelovježbe i društvenih interakcija, kako bi vidjeli koja je strategija najučinkovitija, uzimajući u obzir njihovu dob, prihode i nacionalnost.
- Naš cilj je da ovo bude najveći, najopsežniji i najraznovrsniji eksperiment o sreći ikada proveden. To je poput Osvetnika (op.a. junaci iz Marvelovih filmova): najbolji istraživači sreće iz cijelog svijeta okupili su se kako bi udružili snage - objašnjava Dunn.
Prošle godine više od tisuću znanstvenika izoštrilo je svoje prijedloge intervencija, koje su podijelili u sedam različitih kategorija. Volonteri će raditi aktivnosti koje ne traju dulje od 25 minuta i mogu se provoditi unutar kuće, bez posebne opreme.
Jesu li odgovori uopće dostižni?
Ipak, postoji strah da će definitivni odgovori biti nedostižni. Sreća je, uostalom, gotovo po definiciji subjektivna. Istraživači se već dugo bore kako bi došli do objektivnih načina mjerenja sreće, zbog čega je većina prethodnih studija bila ograničena na relativno male skupine ljudi.
Jedna od najčešćih metoda za mjerenje sreće su ankete poput onih koje koristi UN-ovo Svjetsko izvješće o sreći, za koje kritičari kažu da su podložne različitim oblicima pristranosti. Harvard je proveo jedno od najdužih istraživanja sreće prateći živote 268 muškaraca koji su upisali fakultet kasnih 1930-ih. Ključno otkriće studije bilo je da su bliski odnosi daleko važniji od novca ili slave u osiguravanju sretnog života ljudi. Također je pokazalo da su važni i za dulji život.
- Iznenađujuće je otkriće da naši odnosi i koliko smo sretni u njima snažno utječu na naše zdravlje. Briga o sebi je važna, ali ona podrazumijeva i brigu o odnosima. Samoća ubija, moćna je poput pušenja ili alkoholizma - rekao je Robert Waldinger, voditelj studije i profesor psihijatrije na Harvardu.
Studija s Harvarda, iako je bila utjecajna, nije mogla sagledati razlike između generacija, nacionalnosti ili spola. Postojale su samo vrlo ograničene varijacije u društveno-ekonomskoj klasi, među izvornim volonterima bili su budući predsjednik John F. Kennedy i Ben Bradlee, urednik Washington Posta.
Drugačiji kriteriji
Megastudija o sreći želi riješiti nedostatke prethodnih studija, koje su kritizirane zbog fokusiranja na takozvane "čudne" faktore - one iz zapadnih, obrazovanih, industrijaliziranih, bogatih i demokratskih zemalja. Sada istraživači napominju da ono što jednu osobu čini sretnom, možda neće izmamiti osmijeh na drugom dijelu svijeta.
Dunn i njezin tim usredotočeni su na razvoj dosljednih metodologija koje će funkcionirati u različitim kulturama kako bi pronašli strategije koje mogu učinkovito povećati sreću za ljude u različitim dijelovima svijeta. Tim znanstvenika s Instituta Alan Turing u 2019. godini tijekom slične studije otkrio je da je blagostanje otporno na kratkoročne negativne događaje.
- Ratovi stvaraju dramatične padove u blagostanju, ali ubrzo nakon rata blagostanje se često vraća na prijeratne razine. Trajne promjene u mjeri naše sreće događaju se polako, tijekom generacija - rekao je tada Thomas Hills, izvanredni profesor psihologije.
Istraživanje je također pokazalo da je dodatna godina života jednaka porastu BDP-a od 4,3 posto. Studija koju je provela Sonja Lyubomirsky, profesorica psihologije na Sveučilištu u Kaliforniji, sugerira da ljudi doista mogu promijeniti svoju "osnovnu razinu sreće" tijekom vremena.
Izradila je dijagram koji sugerira da je oko 50 posto onoga što određuje nečiju sreću naša genetska “postavljena točka”. Vanjskim čimbenicima je određeno još 10 posto. Preostalih 40 posto nečije sreće, smatra Lyubomirsky, može se potaknuti i dugoročno održati njihovim "namjernim ponašanjem".
Zaključuje kako je hipoteza da ljudi utječu na vlastitu sreću još uvijek potvrđena i potkrijepljena kasnijim istraživanjima. Dunn se nada da će “Globalna megastudija sreće” rezultirati dosad neviđenim skupom podataka o radosti.
- Ako pronađemo stvari koje su univerzalno učinkovite ili koje su barem učinkovite na određenim mjestima, zatim identificiramo kakva su to mjesta ili koje vrste ljudi imaju koristi, bit će to veliki korak naprijed za znanost o sreći - objašnjava Dunn za The Telegraph.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....