NEVJEROJATNO OTKRIĆE

ZNANSTVENICI OTKRILI NOVI EKOSUSTAV I NAZVALI GA TAMNA BIOSFERA Ispod dna oceana buja život bez svjetla i kisika

This picture provided by NASA on May 16, 2009 shows a high oblique Earth scene from the STS-125 crew. The view is reminiscent of Gemini 11 photos 43 years ago, because of similar altitudes, approximately 350 statute miles. The Florida peninsula and its neighboring geographic features are easily recognizable beneath the clouds along with the tell-tale change in water color associated with the "Tongue of the Ocean." AFP PHOTO/NASA/HO = RESTRICTED TO EDITORIAL USE = GETTY OUT =

Znanstvenici su otkrili život duboko ispod mora, u oceanskoj kori, u tamnoj vulkanskoj stijeni.

Zemljina oceanska kora pokriva ogromni prostor, a uglavnom je zatrpana gustim slojem mulja koji je razdvaja od površinskog svijeta. Život na dnu postoji zahvaljujući energiji proizašloj iz reakcija stijena i vode.

Čitav ekosustav živi i cvijeta bez svjetlosti i kisika ispod oceanskog dna, mikrobi iz oceanske kore, koji žive od vodika i ugljičnog dioksida, tvrde znanstvenici u novoj studiji. Znanstvenici su taj, potencijalno jedan od najvećih ekosustava na Zemlji, nazvali tamna biosfera.

Oceanska kora, koja obuhvaća oko 60 posto Zemljine površine, predstavlja dio litosfere ispod oceana. Prosječna debljina joj je između pet i deset kilometara, a uglavnom se sastoji od bazaltnih stijena. Istraživači su po prvi put izvukli i analizirali komade te kore.

Oceanska kora je formirana na grebenima između tektonskih ploča, gdje vruća lava sreće morsku vodu i hladi se. Novonastali kamen, uglavnom bazalt, izguruje se s grebena i zakopava ispod gustog taloga.

- Do ovog istraživanja nije se znalo ima li života tamo dolje, istaknuo je Mark Lever, mikrobiolog Sveučilišta Aarhus u Danskoj.

Mikrobi u njoj preživljavaju zahvaljujući vodiku, koji se formira kad voda teče kroz stijene bogate željezom, kojim pretvaraju ugljični dioksid u organsku materiju.

- U stijenama bujaju zajednice mikroba, koje jedu izmijenjene minerale. Oni dobivaju energiju iz kemijskih reakcija između vode i stijena - naveo je voditelj istraživanja Mark Lever.

- Naši dokazi govore da je ovo jedan ekosustav, koji je baziran na hemosintezi, a ne na fotosintezi, što ga čini prvim velikim ekosustavom na Zemlji baziranim na hemosintezi, izjavio je Lever.

Dok su bakterije i drugi mikrobi registrirani na dubinama, u rupama izbušenim u morskom dnu, ovo otkriće potvrđuje produžetak života unutar oceanske kore, kao i mogućnost života na drugim planetama.

- Mislim da vrlo vjerojatno sličan život postoji na drugim planetima. Na Marsu, iako nema kisika, ima stijena koje su bogate željezom. Moguće je da se slične reakcije događaju na drugim planetama i, možda, duboko ispod njihovih površina, naveo je Lever.

Mikroorganizmi koji žive na morskom dnu su razni - oni konzumiraju vodik, ugljik, fosfor i druge elemente, ali su znanstvenici tijekom novog istraživanja usredotočili na vrste koje proizvode metan, a smanjuju količinu sumpora.

Bakterija se hrani anorganskim molekulama stvorenim tijekom kemijske izmjene stijena vodom. Nakon konzumacije, mikrobi emitiraju metan ili vodik sulfid, kao otpadnu tvar.

Lever je uzeo uzorke stijena i njihovih mikroba 2004, tijekom međunarodne ekspedicije kod istočnog dijela grebena Juan de Fuca, kod obale Washingtona.

Tamo je voda duboka 2,6 kilometara, a mulj debeo 260 metara pokriva oceansku koru. Detaljnim istraživanjem drugih znanstvenih skupina otkriveno je da morska voda cirkulira kroz koru na tom mjestu.

Greben Juan de Fuca je centar iz kojeg ističe vrela lava iz Zemlje i stvara novu bazaltnu stijenu. Mjesto bušenja bilo je 100 kilometara udaljeno od grebena, u 3,5 milijuna godina starom bazaltu. Također je bilo 55 km udaljeno od najbližeg otvora, kroz koji voda ulazi u basalt, naveo je Lever.

Znanstvenici su bušili kroz 260 metara debeo talog i 300 metara kore sakupiti uzorke drevnog bazalta. U tim stijenama otkriveni su geni mikroba koji proizvode metan.

- DNK dokazi su pokazali da su u pitanju današnji organizmi, a ne 3,5 milijuna godina stari fosili - istaknuo je Lever.

On je u laboratoriju Sveučilišta Sjeverna Karolina pet godina uzgajao te bakterije. One su ispuštale metan, što je dodatno ukazivalo da se radi o aktivnoj zajednici u kori.

- Oceanska kora je svuda prisutan ekosustav na našoj planeti. Većina ekosustava mikroba na našoj planeti postoji u tami. Mi smo toliko zaslijepljeni svjetlošću, jer u njoj živimo, ali, ustvari, većina biosfere postoji u tami - izjavila je Katrina Edwards, mikrobiolog Sveučilišta Južna Kalifornija.

Lever je ukazao da otkriće mikroorganizama u bazaltu nije bilo iznenađenje. Bazaltne kora je vjerojatno bila prvo gostoljubivo mjesto za život na Zemlji, a bakterija koja proizvodi metan se smatra prvih životom koji je evoluirao. Blizak rođak bakterije iz uzoraka stijena sada živi u tlu rižinih polja.

- To su drevni organizmi. Oni su tu veoma dugo vremena i rašireni su posvuda po svijetu - istaknuo je Lever.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 09:51