Napokon je otkriveno zašto kosa sijedi kako starimo. Krivac su, vjeruju američki znanstvenici, stanice koje stvaraju pigmente i koje s vremenom gube sposobnost sazrijevanja, piše BBC.
To prekinuto sazrijevanje utječe na nezrele stanice koje bi se inače razvile u melanocite koji kosi daju prirodnu boju.
Tim znanstvenika sa Sveučilišta New York (NYU) proučavao je taj proces kod miševa koji imaju iste takve stanice i koje određuju boju dlake.
Ovaj rad bi mogao biti početak zaustavljanja procesa sijeđenja. No ne samo to. Prema Britanskom udruženju dermatologa (BAD), rad na melanocitima također nam može pomoći da bolje razumijemo zašto dolazi do pojave određenih vrsta raka i drugih medicinskih stanja.
Kako kosa sijedi?
Kosa stalno raste i stalno ispada i to je normalan ciklus koji se događa tijekom života.
Nova kosa raste iz folikula dlake, koji se nalaze u koži, gdje se također nalaze melanociti koji proizvode pigment.
Melanociti također kontinuirano propadaju i obnavljaju se. Novi se stvaraju od matičnih stanica, a istraživači vjeruju da su kod ljudi čija je kosa posijedjela te stanice na neki način ‘zapele‘.
Tim NYU Langone Health koristio je posebna skeniranja i laboratorijske tehnike za proučavanje procesa starenja stanica.
Kako kosa stari, ona ispada i opet iznova raste, a s vremenom sve veći broj matičnih stanica melanocita počinje sve sporije obavljati svoj posao.
Matične stanice prestaju kružiti oko folikula i postaju fiksirane, zbog čega ne mogu sazreti u prave melanocite. Ako nema stvaranja pigmenta, kosa postaje siva, bijela ili srebrna.
‘Naša studija pomogla nam je da bolje razumijemo kako matične stanice melanocita djeluju na boju kose‘, rekao je za časopis Nature voditelj studije dr. Qi Sun.
‘Velika je vjerojatnost da se isti fiksni položaj matičnih stanica melanocita pojavljuje i kod ljudi. Ako je tako, to predstavlja potencijalni put kojim treba ići kako bi se za poništilo ili spriječilo sijeđenje.‘
Ovo nije prvi put da su znanstvenici sugerirali da bi sijeđenje kose mogao biti djelomično reverzibilan proces.
Loša prehrana jedan je od mogućih uzroka preranog sijeđenja koje se može izliječiti.
Neki istraživači tvrde i da stres može pridonijeti tome da ljudska kosa postane bijela i sugeriraju da bi uklanjanje stresa moglo - barem na neko vrijeme - obnoviti proces pigmentacije.
Druga istraživanja sugeriraju da genetika, odnosno naš DNK, djelomično određuje kada ćemo posijediti.
Sijedo je moderno
Dok neki više vole sakriti sijedu kosu bojom, drugi je prihvaćaju. Neki čak odluče biti brži od prirode i ranije obojati kosu u srebrnu, bijelu ili sijedu nijansu.
Prema Glamour Magazinu, upravo je srebrna kosa proljetni trend koji su prigrlile mnoge mlade djevojke.
‘Primijetili smo da je jedna nijansa posebno popularna. Kamenice-siva - svježa, prozračna, sedefasta boja koja osvaja Instagram‘, kaže se u članku Glamour Magazina.
Frizer Luke Hersheson nedavno je rekao za britanski Vogue: ‘Jedno vrijeme nitko nije želio imati sijedu kosu, ali sada toliko ljudi boja svoju kosu u sivo da više ne poistovjećujemo sijedu kosu sa starošću. Tijekom lockdowna mnogi su imali sijedu kosu jer nisu mogli ići frizeru, no kasnije im se svidjelo i prigrlili su sijede.‘
Stručnjaci savjetuju da se izdajničke sijede vlasi ne čupaju jer to neće spriječiti da sljedeća dlaka koja izraste iz istog folikula bude siva. A ako oštetite folikul dlake, nova kosa će teže rasti, što znači da biste na kraju mogli imati manje kose ili čak područja u potpunosti bez kose.
Dr. Leila Asfour iz Britanske udruge dermatologa rekla je da je bojanje kose velik posao oko kojeg se vrti silan novac: ‘Predviđa se da će globalno tržište boja za kosu dosegnuti vrijednost od 33,7 milijardi dolara do 2030. Jasno je da postoji velika potražnja. Kad je riječ o široj populaciji, očita implikacija ovog istraživanja je da smo korak bliže pronalaženju načina da svojim sijedim vlasima ponovno vratimo prirodnu boju.‘
‘No, rezultati ove studije također pomažu medicinarima da bolje razumiju i neka druga stanja u kojima ove matične stanice mogu igrati ulogu, Na primjer, moći ćemo bolje razumjeti temeljnu prirodu najsmrtonosnijeg raka kože, melanoma.‘
Ovo istraživanje može pomoći i kod medicinskog stanja koje se zove alopecija areata, gdje imunološki sustav napada kosu i uzrokuje njezino ispadanje. Ponekad kod ovakvih pacijenata kosa ponovno naraste, ali pobijeli, objasnila je.
Osim toga, istraživanje bi moglo donijeti i neke nove spoznaje o vitiligu - stanju kad se na koži razvijaju bijele mrlje. Znanstvenici su pokušali kirurški postaviti folikule dlake na zahvaćena područja kako bi pomogli regeneraciju boje iz pigmenta koji se nalazi u folikulu dlake. No za to je ipak potrebno još istraživanja, kaže dr. Asfour.