Spektakularno spuštanje rovera Perseverance na Mars izazvalo je oduševljenje diljem svijeta, ali i potaklo rasprave o tome kada možemo očekivati prve ljude na Crvenom planetu. Pridružujući se toj raspravi, hrvatske znanstvenike i popularizatore znanosti upitali smo kada možemo očekivati prve ljude u orbiti na Marsu te njihovo spuštanje, tko je favorit u utrci za prvu ljudsku misiju na MARS: Elon Mask /Space X, NASA ili Kina te koji su najveći izazovi ljudske misije na Mars.
Dijana Dominis,
astrofizičarka sa Sveučilišta u Rijeci:
- Iako sam uvijek bila entuzijastična oko svemirskih letova, a i sama bih rado iskusila let u orbitu Zemlje ili na Mjesec, oko misija na Mars s ljudskom posadom prilično sam skeptična, i ne bih se u nju upustila. Smatram da postoje veliki izazovi vezani, ne samo za nepredvidivost same tehnologije i adaptacije ljudi na život na planetu s potpuno različitim uvjetima od Zemlje, već još više i psihološkog, odnosno socijalnog tipa. Takvim izazovima svjedočimo i u posljednjih godinu dana u svijetu, i brutalnim posljedicama dugoročnije izolacije ljudi, u ovom slučaju zbog covida-19.
Osobno sam u više navrata tijekom brojnih godina opažala različitim teleskopima i radila u malim grupama ljudi u izoliranim uvjetima. Uz to, i koordinirala sam opažanja teleskopima, odnosno međunarodne eksperimente, pri čemu sam se, što komunikacijom s članovima, a i uvidom u anonimne ankete sudionika, uvjerila da male grupe ljudi u izoliranim uvjetima mogu funkcionirati izvrsno, ali i izvući mnogo nepredvidivog i nekontroliranog iz ljudi, čak i tijekom kratkog vremena izolacije.
S druge strane, ne sumnjam da će, ako se ostvare, te misije donijeti nekima velike profite, jer će, ako ništa drugo, praćenje takve posade od javnosti biti spektakularni "reality show" koji će pobuditi veliki interes javnosti, kao i omogućiti brojna testiranja na ljudima, koja su inače zabranjena.
Vladimir Ivković,
neuroznanstvenik Harvard Medical School i Massachusetts General Hospitala u Bostonu, koji surađuje s NASA-om
- Mislim da prvu ljudsku posadu na površini Marsa možemo očekivati u sljedećih desetak, maksimalno petnaest godina. Prema mojem mišljenju, favorit je NASA u suradnji sa SpaceX-om, ili obrnuto. Za razliku od svemirske utrke 20. stoljeća, posljednjih se dvadesetak godina razvijaju programi održivih svemirskih misija s ljudskim posadama, koje će služiti kao prethodnice naseljavanja Mjeseca i Marsa, pri čemu veliku ulogu igraju državne svemirske agencije, ali i privatna poduzeća.
Već danas imamo razvijen i aktivan NASA-in "Commercial Crew Program", u kojem prednjači SpaceX, koji velikom brzinom razvija svemirski brod Starship, osmišljen kao glavno prijevozno sredstvo za Mars. Teško je predvidjeti u kojoj je fazi kineski program Mars, jer su njihove aktivnosti velikim dijelom tajne, te je moguće da nas iznenade slanjem posade i prije drugih. Ipak, to je malo vjerojatno.
Najveći su izazovi održavanje zdravlja posade te njihov opstanak na Marsu. U zasad najkraćoj varijanti, povratni put za Mars trajao bi oko dvije godine, pri čemu bi posada provela oko godinu dana u letu prema/od Marsa te oko godinu dana na površini toga planeta. Najveći izazovi tijekom leta su zaštita od svemirskog zračenja, dugoročna izloženost bestežinskom stanju, te očuvanje zdravlja, pri čemu je među najugroženijim segmentima mentalno zdravlje. Na površini Marsa javljaju se i izazovi vezani za izgradnju i održavanje životnog prostora (tzv. habitat), te održivost izvora prehrane.
Vibor Jelić,
astrofizičar Instituta Ruđer Bošković:
- Mislim da prve ljude na Marsu možemo očekivati za petnaestak godina te kako će to najvjerojatnije biti zajednička misija Space X-a i NASA-e. Izazovi putovanja na Mars su brojni, a većinom se vežu za životne potrebe posade koja će putovati i onda boraviti na Marsu. Potrebno je osigurati proizvodnju kisika, kojeg nedostaje
u Marsovoj atmosferi, zatim dostupnost vode, koja na Marsu postoji većinom u obliku leda na polu i u vrlo malim količinama u atmosferi, te osigurati zaštitu od izloženosti zračenju, koje je puno veće na površini Marsa nego na Zemlji zbog vrlo tanke Marove atmosfere i slabog magnetskog polja. Naravno, tu su i psihološki
izazovi vezani za dugo putovanje do Marsa, boravljenje u malom prostoru te izoliranost. Najvjerojatnije će u početku to biti putovanje u jednom smjeru. Upravo zbog toga nikada se ne bih uputio do Marsa.
Korado Korlević,
popularizator znanosti:
- Dolazak u orbitu oko Marsa uskoro je ostvariv, treba naći dragovoljca koji će u skučenom prostoru provesti godinu dana, i pokupiti toliko zračenja da može stradati. Naravno, treba malo modificirati postojeće tehnologije. Slijetanje na Mars i povratak, projekt je barem 10 puta skuplji, kompliciraniji i s velikom vjerojatnošću da bude i najskuplje samoubojstvo u povijesti. Ovakav Mars, zbog svoje prašine, smrt je za tehnologiju i opasnost za čovjeka.
Odatle i sugestija Elona Muska da se na polove izbaci nekoliko nuklearnih bojevih glava i promijeni Marsova klima prije dolaska čovjeka. Prema mojem mišljenju, roboti će još dugo biti budućnost istraživanja Marsa. Favoriti u utrci su Musk i SpaceX zbog tempa razvoja tehnologija i kockarske volje za rizikom te, naravno, nevjerojatne ekipe talenata koje je uspio skupiti.
Ante Radonić,
popularizator znanosti:
- S tehničke strane, let ljudi na Mars mogao bi uslijediti za desetak godina. Međutim, pitanje je može li se dotad razviti dovoljno siguran svemirski brod koji bi imao mali rizik za havariju. NASA bi mogla ostvariti let s posadom u orbiti oko Marsa do 2040. godine. No, za spuštanje na Mars bit će potreban poseban svemirski brod za spuštanje iz orbite Marsa na samu površinu planeta i natrag. Za takvu ekspediciju bit će nužno da zajedno radi više svemirskih agencija.
Najveće izglede ima tvrtka SpaceX. Sada je Elon Musk najbogatiji čovjek na svijetu, i ima dovoljno novca za brz razvoj divovskog raketnog sustava, koji će se sastojati od prvog stupnja Super Heavy, a svemirski brod Starship predstavljat će drugi stupanj. Međutim, to je iznimno ambiciozan projekt, i može se dogoditi da u njegovom razvoju dođe do ozbiljnih tehničkih problema, koji bi mogli godinama odugovlačiti konačnu realizaciju. NR Kina snažno napreduje, ali bez žurbe i sigurno. No, prije 2040. godine ne treba očekivati prvu kinesku misiju na Mars.
Možda će najveći problem biti zaštita od radijacije. Prosječna doza radijacije na putu do Marsa neće biti toliko opasna, koliko iznenadni koronini izbačaji sa Sunca čestica visoke energije.
Ozbiljan problem bit će i psihološko stanje članova posade na dugom putovanju. Let do Marsa mogao bi se skratiti da traje samo oko tri mjeseca. Međutim, za povratak na Zemlju treba pričekati povoljan međusobni položaj planeta. S obzirom na to da su neki astronauti ostajali u orbiti oko godinu dana, ili su nekoliko puta letjeli po pola godine, bestežinsko stanje ne treba biti veliki problem, iako dolazi do smanjenja sadržaja kalcija u kostima, i do smanjenja mišićne mase, što se na Zemlji vraća u normalu.
Vernesa Smolčić,
astrofizičarka Prirodoslovno- matematičkog fakulteta u Zagrebu:
- Planovi su da se 30-ih godina ovog stoljeća astronauti pošalju u orbitu Marsa, a moguće i na Mars, ako se dotad razvije sigurna tehnologija za njihovo slijetanje. To zvuči pomalo kao znanstvena fantastika, ali nije! Bit će vrlo uzbudljivo pratiti sljedeća planiranja spuštanja ljudi na Mjesec te potom na Mars.
Teško je reći tko je favorit. Mislim da možemo samo čekati pa vidjeti. Bit će svakako napeto. Osim raznih izazova transporta ljudi do Marsa, na Marsu su vrlo neljudski uvjeti, slični kao u pustinji Atacama u Čileu, tako da izazova nikako ne manjka.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....