PROJEKT RHISOTOPE

Znanstvenici u rogove nosoroga injektirali niske doze radioaktivnosti da bi lakše ulovili krivolovce

Piše:

Objavljeno: 30. lipanj 2024. 20:44

TOPSHOT - A sedated rhinoceros lies unconscious as professor James Larkin (R) from the University of the Witwatersrand‘s Radiation and Health Physics Unit (RHPU) uses a can of identification spray (DataDot) after carefully implanting dosed and calculated radioisotopes into its horns along with other Rhisotope Project members at an undisclosed location in the Waterbury UNESCO biosphere in Mokopane on June 25, 2024. South African scientists on Tuesday injected radioactive material into live rhino horns to make them easier to detect at border posts in a pioneering project aimed at curbing poaching.
The country is home to a large majority of the world‘s rhinos and a hotspot for poaching, which is driven by demand from Asia, where horns are used in traditional medicine for their supposed therapeutic effect. At the Limpopo rhino orphanage in the Waterberg area, northeast of the country, a few of the thick-skinned herbivores grazed in the low savannah. (Photo by EMMANUEL CROSET/AFP)

Emmanuel Croset/Afp

Južna Afrika ima najveću populaciju nosoroga, koja se procjenjuje na oko 16.000 jedinki, ali krivolovci godišnje ubiju 500 životinja

Južnoafrički su znanstvenici prije nekoliko dana ubrizgali niske doze radioaktivnih izotopa u rogove 20 nosoroga u sklopu projekta Rhisotope čiji je cilj smanjiti razmjere krivolova, objavio je AP.

Prema podacima Međunarodne udruge za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN), od 500.000 nosoroga, koliko ih je na Zemlji bilo početkom 20. stoljeća, sada ih je preostalo samo 27.000, prvenstveno zbog krivolova. Južna Afrika ima najveću populaciju nosoroga, koja se procjenjuje na oko 16.000 jedinki i tijekom pandemije covida-19 zabilježila je značajan pad krivolova. No kad su epidemijske mjere ukinute, krivolovci su se vratili i godišnje ubiju oko 500 nosoroga.

- Svakih 20 sati u Južnoj Africi jedan nosorog umre zbog svog roga. Ti se rogovi krijumčare i zatim prodaju diljem svijeta te koriste za tradicionalne lijekove ili kao statusni simboli. To je dovelo do toga da su rogovi nosoroga trenutačno najvrednija roba u trgovini na crnom tržištu, čija je vrijednost veća čak i od vrijednosti zlata, platine, dijamanata i kokaina. Nažalost, rogovi nosoroga igraju veliku ulogu u financiranju raznih kriminalnih aktivnosti na globalnoj razini - rekao je dr. James Larkin, profesor na Sveučilištu Witwatersrand u Johannesburgu i voditelj projekta Rhisotope.

Taj je projekt pokrenut prije tri godine: ideja je da se s pomoću detektora zračenja, koji su već postavljeni po granicama, otkriju krijumčareni rogovi te da se na taj način pomogne vlastima u uhićenju krivolovaca. Istraživanje, u kojem sudjeluju veterinari i nuklearni stručnjaci, počinje uspavljivanjem životinje prije nego što joj se izbuši rupa u rogu i pažljivo umetne nuklearni materijal.

- Činimo to jer značajno olakšava presretanje krijumčarenih rogova dok se njima trguje preko međunarodnih granica, jer postoji globalna mreža monitora zračenja koji su dizajnirani za sprječavanje nuklearnog terorizma - pojasnio je Larkin. Za realizaciju projekta Rhisotope znanstvenici su dobili i potrebne etičke dozvole te ističu kako je doza radioaktivnosti vrlo niska i da je njezin potencijalni negativni učinak na životinju opsežno ispitan. Nadaju se da se proces može primijeniti da bi se osim nosoroga spasile i druge divlje vrste koje su osjetljive na krivolov, poput slonova i pangolina. Nažalost, neke su vrste nosoroga praktički izumrle. Primjerice, u Jutarnjem smo pisali kako je 2018. godine uginuo Sudan, posljednji živi mužjak sjevernog bijelog nosoroga. Preostale su još dvije ženke te vrste, Najin i Fatu, koje žive u rezervatu OI Pejeta u Keniji, no obje imaju problema sa zdravljem.

Vezane vijesti