Znanstvenici započeli novu potragu za izvanzemaljcima: ‘Mogli bi izgledati potpuno drugačije od onog što očekujemo‘

Kako će izgledati vanzemaljci ako ih jednom susretnemo?

To se ne može znati sa sigurnošću, no potraga za vanzemaljskim životom sada uključuje i ljubičaste bakterije, kaže grupa astronoma koji su uspjeli zabilježiti kemijski sastav jedinstven za organizme boje lavande, piše Scientific American.

U ranim danima Zemlje, ti su organizmi možda dominirali našim planetom i prilagođeni su životu na dalekim svjetovima koji kruže oko crvenih zvijezda manjih od našeg Sunca, sugerira nova studija.

Najnoviji pokušaj otkrivanja vanzemaljskog života uključuje ‘stvaranje baze podataka za sve moguće znakove života kako bismo bili sigurni da naši teleskopi ne previde neki oblik života ako ne izgleda baš poput onoga koji svakodnevno vidimo oko sebe‘, rekla je suautorica studije Lisa Kaltenegger iz Sveučilište Cornell. ‘Ljubičaste bakterije mogu preživjeti i napredovati u toliko različitim uvjetima da je lako zamisliti da bi na nekim drugim svjetovima ljubičasta mogla biti ono što je kod nas zelena.‘

Na Zemlji se život održava fotosintezom koja proizvodi kisik pomoću klorofila, poznatog zelenog pigmenta koji većina organizama koristi za iskorištavanje sunčeve svjetlosti. No to nije bilo tako prije otprilike 2,4 milijarde godina, kada su sićušne plavo-zelene alge zvane cijanobakterije, prve poznate vrste koje su vršile fotosintezu, počele koristiti klorofil za iskorištavanje sunčeve svjetlosti i ugljični dioksida za metaboličku energiju, a oslobađale su kisik kao nusproizvod.

Prije toga, mikroorganizmi su stvarali metaboličku energiju iskorištavanjem sunčeve svjetlosti pomoću ljubičasto pigmentirane molekule zvane retinal, čije je podrijetlo možda prethodilo klorofilu. Ako retinal postoji na drugim dalekim svjetovima, znanstvenici smatraju da bi se jedinstveni otisak te molekule mogao uočiti nekim budućim, jačim teleskopima.

‘I ovdje takvi organizmi napreduju u određenim uvjetima‘, rekla je glavna autorica studije Lígia Fonseca Coelho s Instituta Carl Sagan u New Yorku. ‘Zamislite da se ne moraju natjecati sa zelenim biljkama, algama i bakterijama: crveno sunce moglo bi im omogućiti najpovoljnije uvjete za fotosintezu.‘

Potraga za izvanzemaljskim životom trenutno je usmjerena prema traženju zelenih pigmenata, prvenstveno zbog ograničenih načina detektiranja organizama drugih boja, uključujući ljubičastu, tvrde Coelho i njezin tim.

Kako bi razvili katalog kemijskog sastava ljubičastih organizama, istraživači su uzgojili ljubičaste bakterije koje su prikupili na različitim mjestima - uključujući plitke vode jezera u Cornellu, u Cape Codu u Massachusettsu i hidrotermalne izvore u dubokom moru - i izmjerili njihove jedinstvene otiske. Kasnije su računalnim simulacijama modelirali razvoj ljubičastih bakterija koje možda dominiraju raznim planetima veličine Zemlje, uključujući svjetove prekrivene oceanima, smrznute ledene kugle i stjenovite planete poput Zemlje.

U simulaciji su ljubičaste bakterije proizvele biopotpise koji se mogu detektirati, što astronomima omogućuje novi skup podataka na temelju kojih bi teleskopi buduće generacije tragali za vanzemaljskim životom. Jedan takav je ekstremno veliki teleskop koji se gradi u Čileu i NASA-in Habitable Worlds opservatorij, infracrveni teleskop koji bi trebao biti lansiran oko 2040. godine.

‘Tek sad učimo kako pravilno gledati fascinantne svjetove oko nas‘, rekla je Kaltenegger.

Najnovija studija objavljena je u časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society.