ZNATE LI DA KARAKTER ODREĐUJE KOJI ĆETE FAKULTET UPISATI? Pogledajte koje osobine najviše utječu na vaš odabir

Ako ste ikada pomislili da studenti koji studiraju pojedine predmete imaju određena karakterna obilježja, ispostavlja se da ste bili u pravu, prenosi Independent.

Psihologinja dr. Anna Vedel sa sveučilišta u Aarhusu u Danskoj napisala je članak u časopisu Osobnost i individualne razlike u kojem je analizirala 12 studija objavljenih između 1992. do 2015. godine prikupljajući podatke o nešto više od 13,300 studenata. Istraživanje je pokazalo da su određeni karakterni stereotipi koji se vežu uz određene studijske programe možda istiniti, barem kada je riječ o korelaciji s 'velikih pet' karakternih crta.

Od 12 studijskih programa, za njih 11 su utvrđene velike razlike između subjekata. Članak je istražio tzv. 'velikih pet' karakternih crta: neurotičnost, ekstrovertiranost, otvorenost ka iskustvu, prijemčivost i savjesnost.

Kada se radilo o neurotičnosti - koju karakteriziraju snuždenost, iritacija i emotivna nestabilnost - dr. Vedel je otkrila da su studenti umjetnosti i društvenih znanosti bili visoko plasirani u usporedbi s drugima. Odmah nakon njih su bili plasirani budući psiholozi. Ekonomisti su u prosjeku imali najniže rezultate u ovoj kategoriji.

Ekstrovertiranost - koju karakterizira opća društvenog i nametljivost - su u najvećem broju pokazivali studenti ekonomije, prava, političkih znanosti i medicine, dok su studenti umjetnosti i društvenih te drugih znanosti pokazali niske razine ove osobnosti. Podaci za ovu karakternu crtu naglasili su koliko su odvjetnici i doktori zapravo 'druželjubivi'.

Otvorenost - u koju pripadaju kreativnost i mogućnost imanja vrlo široke sfere interesa - su u najvećem broju pokazivali studenti društvenih znanosti, umjetnosti, psihologije i političkih znanosti. S druge strane oni koji su studirali ekonomiju, inženjerstvo, pravo i druge znanosti bili su manje otvoreni.

Prijemčivost - koja se bazira na povjerenju i nesebičnosti - su u najmanjoj mjeri pokazivali studenti prava i ekonomije nasuprot drugim studentima.

Savjesnost - u koju pripadaju organiziranost, usredotočenost i temeljitost - su u najmanjoj mjeri pokazali studenti umjetnosti i društvenih znanosti, time potvrđujući stereotip da su oni koji studiraju te predmete neozbilljni, skloni nepoštovanju i manje organizirani od drugih.

Dr. Vedel je u članku zaključila kako bi 'profesori i nastavnici mogli biti bolje opremljeni u sastavljanju i strukturiranju akademskog okruženja na način koji će stimulirati i angažirati studente kada bi uzeli u obzir opće karakteristike studentske populacije'. Prema MailOnlineu, dr. Vedel je rekla da ne misli da bi rezultati njezinog istraživanja trebali igrati ulogu u usmjeravanju ili odabiru studijskih programa. 'Istraživanje bi moglo inspirirati one koji se dvoume i koji žele odabrati studij na temelju nečega više od samo sposobnosti', zaključila je dr. Vedel.