POVIŠE BRELA

Francuska cesta na Biokovu idealna je za upoznavanje pitomijih dijelova moćne planine

Građena je, odnosno položena, na strmini Biokova između 357 i 443 metra nadmorske visine, a nagib nigdje ne prelazi šest posto
Napoleonova cesta na Biokovu
 Lana Mindoljević/

Iako je Biokovo visoka, strma i kamenita planina, postoje niži dijelovi koji su dostupni šetačima i turistima. Jednu takvu stazu otkrili smo iznad Brela. Prekrasna šetnica nosi ime Francuska cesta, a koristi se i ime Napoleonova, jer je sagrađena u vrijeme kratke vladavine Francuza na ovom području.

image
Napoleonova cesta na Biokovu
Lana Mindoljević/

Cesta se gradila 1810. i 1811. godine prema projektu Frane Zavorea, ali nikad nije sasvim završena. Građena je, odnosno položena, na strmini Biokova između 357 i 443 metra nadmorske visine, a nagib nigdje ne prelazi šest posto. To ju je trebalo činiti prikladnom za vožnju kola i jahanje, a danas je zahvaljujući tome ugodna i za šetače koji nisu u vrhunskoj planinarskoj formi. Na stazu dolazimo s ceste nad Brelima, kratko hodamo kroz šumu i dolazimo do putokaza koji nas upućuje na sasvim blagu uzbrdicu – ovdje počinje Francuska cesta.
image
Napoleonova cesta na Biokovu
Lana Mindoljević/

image
Napoleonova cesta na Biokovu
Lana Mindoljević/

Duž puta pratimo poučne table koje govore o njezinoj gradnji i specifičnostima, pa tako saznajemo i da je cesta sagrađena u sklopu javnih radova, a da su seljaci obično radili samo za – jedan kruh. Do četiri dana u tjednu su, po naredbi Francuza, slagali kamenje i uređivali cestu, a jedina im je naknada bila “panatika”, odnosno spomenuti kruh.

image
Napoleonova cesta na Biokovu
Lana Mindoljević/

Prolazimo pored prekrasnih suhozida koji omeđuju puteljak i uskoro izbijamo na najimpresivniji dio: serpentine, zavojite puteve koji se blago uspinju na moćno Biokovo. Oko nas su stijene, s lijeve strane pogled na more i Brela, a pod nogama ugodan put koji svatko može svladati. S kraja Francuske ceste može se nastaviti planinarskih putevima prema biokovskim vrhovima, ili se vratiti prema Brelima ugodnom stazom.
image
Napoleonova cesta na Biokovu
Lana Mindoljević/

Život stanovništva neraskidivo
je vezan uz blizinu Biokova

Povijest Makarske rivijere, pa tako i Brela i njezina stanovništva, neraskidivo je povezana s blizinom Biokova. Stanovništvo usred njegova kamenjara i danas uzgaja krumpir u rijetkim plodnim vrtačama, a na nižim padinama nekad su se nizali nasadi višanja, koje je imala gotovo svaka obitelj u Brelima. Danas se ta povezanost sve više nameće i kao turistička prednost ovog kraja. Biokovo je zbog svoje jedinstvene geomorfologije, iznimne bioraznolikosti i prirodne ljepote zaštićen kao park prirode još od 1981. godine. Prostire se na površini od 196 kilometara četvornih, a u njemu su svi tipični fenomeni krša - vrtače, škrape, kamenice, špilje, ledenice i jame, od kojih je najdublja Mokre noge, koja ide do dubine od - 831 metar. Najviši je vrh Sveti Jure na 1962 metra, do kojeg se može doći i autom, a koji je drugi najviši vrh u Hrvatskoj nakon Dinare. Sve to, uz nužnu edukaciju o posebnostima i opasnostima planine, čini neprocjenjiv dodatni turistički sadržaj posjetiteljima Makarske rivijere.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. rujan 2024 16:53