ČOVJEK KOJI JE DOVEO TRUMPA NA VLAST PRIPREMA HRVATSKU DESNICU ZA IZBORE Kontakti su uspostavljeni, intenzivno se radi na projektu njegova dolaska...

Samo oni najzagriženiji ljubitelji srednjovjekovnih samostana čuli su možda za samostan Trisulti. Star je osam stoljeća, nalazi se 80-ak kilometara od Rima, u općini Collepardo u kojoj živi oko tisuću stanovnika. Samostan su izvorno osnovali benediktinci, pa je prešao u ruke kartuzijanaca, da bi nakon Drugoga svjetskog rata brigu o njemu preuzeli cisterciti. Unutar tog starog kompleksa lijepa je crkva posvećena svetom Bartolomeju, a samostan zbog svoje predivne ljekarne iz 18. stoljeća, čije svodove ukrašavaju freske i koja se nalazi na dvije etaže, posjećuju brojni turisti.

Upravo taj samostan golica maštu naše neokonzervativne aktivističke desnice koja ne gaji pretjerano lijepe osjećaje prema trenutačnoj političkoj sceni u Hrvatskoj, za koju vjeruju kako se poprilično odmakla od demokršćanskih načela.

Naime, tamo je trenutačno sjedište Instituta Dignitatis Humanae, svojevrsne katoličke nevladine organizacije čiji je direktor Benjamin Harnwell i čija je misija “zaštititi i promovirati ljudsko dostojanstvo temeljeno na antropološkoj istini da je čovjek stvoren na Božju sliku”.

U tom samostanu se, prema Harnwellovim riječima, želi stvoriti “gladijatorska škola za ratnike kulture”, a jedan od pisaca programa za tu političku školu je Steve Bannon, ultradesno orijentirani bivši savjetnik američkog predsjednika Donalda Trumpa, trenutačno nastanjen u Rimu i Bruxellesu.

Iz tih centara Bannon populističkim strankama desne orijentacije nudi pomoć u ovogodišnjim izborima za Europski parlament kroz svoj projekt “Pokret”, već je obišao nekoliko europskih prijestolnica, a posebno se pamti njegov posjet Budimpešti gdje je Viktora Orbána prozvao junakom.

Kada se zna što naši konzervativci misle o Orbánu, onda se vrlo lako može zaključiti i što misle o Bannonu, tom “desnom Sorosu” kako mu tepaju, te je vrlo izgledno da će na njegova predavanja u stari samostan Trisulti slati svoje emisare.

No, ne samo to.

Tog američkog misionara ultranacionalističke misli, koji je uvjeren da je krajnja desnica “nova elita” Europe, misle pozvati u Hrvatsku.

Prema informacijama Jutarnjeg lista, pojedine udruge već su uspostavile određene kontakte s Bannonom i na njegovu se dolasku intenzivno radi.

“Ima logistiku i nudi pomoć”

“To je stvar na kojoj se radi u pozadini. Ima logistiku, ima iskustvo i nudi pomoć. Koliko se njegove ideje mogu prepisati na našu zemlju, nešto je zasigurno na čemu će se raditi”, kaže nam naš izvor koji je dobro uključen u rad konzervativnih građanskih inicijativa i pojedinih političkih opcija.

Da je Bannon opcija, želja, nada i ufanje dijela vođa inicijativa koje su lani bile uključene u skupljanje potpisa za organizaciju tri referenduma, može se zaključiti iz više razloga.

Građanske inicijative Narod odlučuje i Istina o Istanbulskoj trenutačno su izgubile svoje bitke vezane za referendumske akcije i toga su svjesne. Trenutačno u državi ne postoji aktualna svjetonazorska priča koja bi mogla pokrenuti novi aktivizam tisuća volontera. Tu priču mogao bi pokrenuti novi Zakon o pobačaju, ali zasad je to ipak predaleko.

A kada stvari tako stoje, onda stvarnim čelnicima tih inicijativa preostaje klasična politika. Izbori za Parlament EU se bliže i kako nam je poručeno iz ovih stranaka, to je nova bojišnica protiv ove Vlade i trenutačnih političkih elita. A tu bi Bannon mogao pomoći.

Ipak, dok gledaju prema Bannonu i samostanu Trisulti, nešto se događa i u njihovu dvorištu. Postoji vrlo otvorena mogućnost da aktere referendumskih akcija zamijene neki novi ljudi s paradigmom koja se u svojoj demo-verziji zove “Istina s ljubavlju”.

No, krenimo redom.

Ministarstvo uprave poručilo je inicijativama da nisu prikupile dovoljno potpisa, a Ustavni sud im je poručio da nije nadležan za odlučivanje po njihovim žalbama za raspisivanje referenduma. Osim toga, Sabor će donijeti novi Zakon o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma koji će, prema mišljenju ovih inicijativa, onemogućiti bilo kakve referendume.

Vezano za taj dio, ostaju im tek prozivanja resornog ministra, vladajuće stranke i pisanja žalbi europskim sudovima. Negoduju zbog izjednačavanja političkih stranaka koje se financiraju iz državnog proračuna i građanskih inicijativa koje se financiraju privatnim donacijama, smatraju kako je novi zakon koji sada nudi HDZ-ova Vlada identičan onome koji je nudio SDP prije četiri godine, a protiv kojega se tada HDZ strahovito borio. Omjer snaga sada se preokrenuo, HDZ više ne treba pomoć konzervativnih građanskih akcija i toga su u inicijativama svjesni. Stoga će svoju pravdu pokušati potražiti u Europskoj uniji.

“Mi čekamo očitovanje Vlade u Saboru o izvješću o referendumu, a ako to prođe, žalit ćemo se Europskom sudu za ljudska prava. Vjerujemo da ćemo zainteresirati taj Sud svojom žalbom koju ćemo postaviti ne samo kao stvar Hrvatske, nego i kao stvar koja je bitna na razini cijele Europske unije. Da ne vjerujemo u uspjeh, ne bismo niti pokušavali”, kaže Kristina Pavlović iz građanske inicijative Istina o Istanbulskoj.

Hrvoje Pende iz građanske inicijative Narod odlučuje, pak, navodi da je Ustavni sud u ovom slučaju zakazao jer umjesto da je svojim rješenjem uvažio volju više od 400.000 birača i oživotvorio pravo građana na referendum, posredno je pogodovao partikularnim interesima stranačkih vrhuški.

“Očekujemo da će velik broj zastupnika prepoznati značaj trenutka i ne podržati izvješće Vlade koje je rezultat jedne od najsramnijih epizoda mlade hrvatske države. Ali, bez obzira na odluku Sabora i Ustavnog suda, i dalje ćemo raditi na području jačanja demokracije u Hrvatskoj, razotkrivati korupciju i nesposobnost vladajućih struktura, prepoznavati bitne društvene probleme, artikulirati ih i predstaviti javnosti za raspravu ili referendum, organizirati tribine. Nama je stalo do toga da Hrvatska postane zdravo i demokratsko društvo, a uz vladajuću koaliciju na vlasti to nije moguće”, objašnjava Pende.

Tema oko koje će obje inicijative putem svih svojih platformi svakako dignuti glas novi je Zakon o pobačaju koji se priprema. No, to je još prilično daleko, iako se i o tome nedavno govorilo na zasjedanju HBK, a dubrovački biskup Mate Uzinić, predsjednik Vijeća HBK za život i obitelj, u svojoj poruci “Savjest u svjetlu zakona ljubavi”, u povodu Dana života, pozvao je sve “da se pridruže u protivljenju donošenju zakona koji bi ozakonili namjerno prekidanje života nerođene djece, tih najnevinijih i najnezaštićenijih članova ljudske obitelji, jednako kao i onih koji bi ozakonili namjerno prekidanje života nemoćnih, bolesnih ili starih članova našega društva”.

“No, svjesni smo da nije dovoljno samo se usprotiviti, nego je potrebno, pojedinačno i zajedno, učiniti sve što je u našoj moći, počevši od ustrajne molitve i svjedočanstva života, u cilju promjene društvene svijesti kako bi se stvorili zakonski i svi drugi preduvjeti za zaštitu ljudskoga života u svim njegovim fazama od začeća do naravne smrti. To će biti naš doprinos čovječnijem i pravednijem društvu”, istaknuo je biskup Uzinić.

Time je dubrovački biskup zapravo najavio u kojem će se smjeru kretati borba protiv novog Zakona o pobačaju i još jednom jasno dao do znanja građanskim inicijativama da će službena Crkva stajati isključivo iza svjetonazorskih priča, a ne političkih kakav je, primjerice, bio referendum za izmjenu izbornog zakona iza kojeg su stajale i određene političke ambicije pojedinih vođa katoličkih udruga.

Veze s kardinalom Burkeom

Oko tog novog prijedloga zakona, osim ovih inicijativa, u fokus javnosti svakako će se ponovno vratiti Vice Batarelo i udruga Vigilare koja već nekoliko godina blisko surađuje s poljskom pravnom i lobističkom organizacijom Ordo Iuris koja, pak, stoji iza brojnih konzervativnih poljskih udruga organiziranih u inicijativu “Stop pobačaju”. U Hrvatskoj su gostovali na Tradfestu, festivalu konzervativnih ideja, na kojem je govor održao i kardinal Raymond Leo Burke, a iz prvog reda slušao ga je tadašnji ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier.

Kardinal Burke, kojega se naziva i najžešćom opozicijom pape Franje, jedan je od savjetnika Instituta Dignitatis Humanae. Medijima je već objašnjavao kako se veseli radu s Harnwellom i Bannonom jer žele “promicati brojne projekte koji bi trebali donijeti odlučan doprinos obrani onoga što se nekad nazivalo kršćanskim svijetom”, pa je vrlo lako moguće da ona struja koja je dovela Burkea radi i na dovođenju Bannona.

“Ako se zna da trenutačno u Hrvatskoj ne postoji snažna demokršćanska stranka kakav je mađarski Fidesz, a koju bismo u Hrvatskoj mogli imati kada bi se okrupnile stranke i inicijative tog spektra, onda bi Bannonov Pokret itekako dobro poslužio”, smatra naš sugovornik.

Priča oko pobačaja za katoličke je aktiviste uvijek aktualna, no trenutačno ipak nije u fokusu, kažu nam. Uvjeravaju kako će to će svakako biti top-tema i kako će se pratiti svaki korak u izradi novog zakona, a šansu vide u nedavnoj izjavi ministra zdravstva Milana Kujundžića koji je javnosti poručio kako možda zakona neće biti do kraja mandata ove Vlade.

“A tko zna kakva nas politička scena čeka nakon mandata. Vjerujemo da se politička scena može promijeniti i da će napokon biti mjesta za pravu demokršćansku stranku. Stoga su važni već izbori koji su sada pred nama, a onda i oni parlamentarni”, kažu izvori iz građanskih inicijativa.

Izbori za Parlament EU stoga su, vjeruju u ovim inicijativama, izuzetno važni od njih.

Jasno je da iza Istine o Istanbulskoj, osim brojnih volontera, stoji i Hrast koji vode saborski zastupnik Hrvoje Zekanović i Ladislav Ilčić čija je sestra Kristina Pavlović. Zekanović je nedavno s Ružom Tomašić, dopredsjednicom HKS-a i europskom zastupnicom, krenuo o priču o blokadi Srbije na njezinu putu u Europsku uniju, a upravo na toj platformi gradi se zajednički izlazak na europske izbore. Osim toga, u kuloarima se spominje kako bi Hrast na svojoj listi želio vidjeti i Marijanu Petir, ali i neke druge konzervativne političare. Isto tako, nagađalo se da bi Hrast mogao ići zajedno s Neovisnima za Hrvatsku Zlatka Hasanbegovića i Brune Esih, no kako sada stvari stoje, do te suradnje najvjerojatnije neće doći.

“Profiliranje nove političke opcije svakako je nešto na čemu ćemo raditi. Jedan od ciljeva je stati uz one demokršćanske platforme. Tu, naravno, ne mislim na HDZ koji je svjetonazorski identičan SDP-u, nego na one koji će uistinu zastupati interese naroda. Tu ima prostora, ali ne na nekoj rigidnoj desnici, nego suverenističkoj demokršćanskoj stranci. Ljudi koji zastupaju takve ideje potrebni su nam kako Saboru tako i u Europskom parlamentu”, kaže Kristina Pavlović.

Žele društvene promjene

Hrvoje Pende iz inicijative Narod odlučuje uvjerava, pak, kako oni nisu politička, nego “građanska platforma u kojoj djeluju ljudi raznih svjetonazora sa zajedničkim ciljem da se naše društvo napokon oslobodi razarajuće korupcije i nesposobnosti zbog koje iz Hrvatske svakodnevno odlaze puni autobusi mladih obitelji”.

“Svojim radom posredno podupiremo sve političke opcije koje se zalažu za pravedniji izborni sustav i demokratizaciju društva. Pričekat ćemo glasovanje u Saboru, o čemu dosta toga ovisi, jer će upravo glasovanje saborskih zastupnika o izvješću Vlade glede provjere potpisa za referendum za pravedniji izborni sustav pokazati trenutačno stanje na političkoj sceni Hrvatske: tko je uz vladajuće koji žele potisnuti narodnu volju, a tko je uz građanske inicijative koje narodu žele omogućiti da jasno iskaže svoj stav o svim pitanjima koja smatra važnim”, objašnjava Pende i dodaje kako su ciljevi ove inicijative “stvarne društvene promjene, za dobrobit svih građana, a osnovni preduvjet za promjene je novi, pravedniji izborni sustav”.

“A ne ovo što imamo sad - da građani biraju jedno, a dobiju drugo, odnosno da velik broj građana uopće nema svog političkog predstavnika u Saboru, a sve se to događa zbog manjkavosti postojećeg izbornog sustava koji odgovara jedino HDZ-u i SDP-u”, smatra Pende.

U obje inicijative ipak neformalno priznaju da ih “potpora stotina tisuća građana”, koju su im dali, hrabri u daljnjim nastojanjima.

Na pitanje, pak, postoji li mogućnost da Istina o Istanbulskoj i Narod odlučuje udruže snage, Pavlović odgovara kako bi to bilo idealno.

“Naš poziv drugoj građanskoj inicijativi stoji, kako opet ne bi došlo do rasipanja. Jedino zajedno nešto možemo učiniti”, uvjerena je Pavlović.

”Istina s ljubavlju”

No, do toga, prema mišljenju naših sugovornika koji su bili uključeni u rad obje inicijative, gotovo sigurno neće doći.

“Bar ne dok te inicijative vode Ilčić s jedne i Markić s druge strane. Oboje su politički izrazito ambiciozni i svatko od njih smatra da bi trebao biti vođa tog projekta”, objašnjavaju nam.

Da je došlo do podjela, bilo je jasno onoga trenutka kada je službena Crkva zabranila inicijativama da unutar crkvenih prostora skupljaju potpise za svoje referendume.

Prema našim izvorima, sve je počelo nakon što se u Hrvatskoj počela rasplamsavati priča oko Istanbulske konvencije. Taj je dio bio u fokusu katoličkih udruga, krenulo se u organizaciju referenduma, no odlučeno je da ni Ilčić, ni Markić ne mogu biti frontmeni tih inicijativa. Prevladavalo je mišljenje da su oni bili preagresivni, isključivi u prijašnjem radu te da treba naći nove frontmene, mlade školovane ljude na koje se neće moći utjecati. No Ilčić, koji je gurao priču o Istanbulskoj, odbio je pristati na to, dok se Željka Markić, pričaju naši sugovornici, lukavo povukla, predložila nove ljude, ali se ubacila s projektom oko izmjene izbornog zakona. Tako su se na javnoj sceni odjednom pojavili Zvonimir Troskot i drugi mlađi katolički aktivisti.

“Dobar dio te katoličke scene nije bio za priču oko izbornog zakona jer smo smatrali da je to političko pitanje, a ne svjetonazorsko. I Crkva se na kraju distancirala od toga. Biskupi su na to pokušali utjecati, ali bezuspješno. Na kraju su digli ruke od toga, što se jasno vidi po zabrani skupljanja potpisa u crkvenim prostorima. Činjenica je da su neki pokušali pod patronatom Crkve bildati vlastitu političku ambiciju, a crkveni krugovi su to prepoznali. Da je tome tako, govori i činjenica da se vrlo brzo povukao Troskot koji je za nas koji smo bili uključeni u sve bio ugodno iznenađenje. Upravo te podjele dovele su do propasti ovih inicijativa, ali je, s druge strane, omogućilo stvaranje nove paradigme”, kažu naši sugovornici.

Ta nova paradigma, koja u svojoj demo-verziji nazvana Istina s ljubavlju, bit će sastavljena od mlađih katoličkih aktivista koji nisu opterećeni političkim ambicijama i karijerom i koji bi svoje stavove trebali zastupati mirno, tolerantno i artikulirano, s jasnim kršćanskim predznakom i bez svakodnevne konfrontacije sa svima oko njih.

“A tu je stara garda pogriješila. Došlo je do otvaranja ratova i svojevrsne radikalizacije. U tom smjeru ide i mogući dolazak Bannona. No, ta priča nije Hrvatska i uvjereni smo da će stara garda, koja se pojavila prije desetak godina, izgubiti važnost, odnosno da će ostati jaka samo u svojim matičnim organizacijama te da će se polako većina distancirati od njih”, zaključuju naši sugovornici.