KAKO JE DOŠLO DO RENESANSE ODNOSA HRVATSKE I IZRAELA? 'Ljubav' se razvila prije dvije godine nakon poteza Hrvatske kojeg u Tel Avivu nisu zaboravili

Izrael u Hrvatsku idućih godina planira uložiti oko četiri milijarde kuna i zaposliti oko 800 ljudi, politički odnosi među državama su nikad bolji, što je potaknuto odlukom hrvatske Vlade da od Izraela kupi borbene zrakoplove F 16, pa možemo slobodno reći da je ovo najveći uzlet međusobne suradnje od uspostavljanja diplomatskih odnosa prije 20 godina.

Izraelski predsjednik Reuven Rivlin upravo se vratio iz Hrvatske gdje je bio u dvodnevnom službenom posjetu. Osim vojne konferencije koju je obišao, s predsjednicom Republike Kolindom Grabar-Kitarović poklonio se žrtvama ustaškog logora Jasenovac, što je, kako doznajemo, bila njegova želja, koja je u Uredu predsjednice prihvaćena. Predsjednica je prvi put javno govorila u Jasenovcu (za razliku od prijašnjih posjeta kada se žrtvama klanjala bez prisutnosti medija) i jasno i nedvosmisleno osudila ustaški režim što su u Hrvatskoj i Izraelu, ali i u svijetu, pohvalili.

To je bio uzvratni posjet predsjednika Rivlina jer je hrvatska predsjednica bila u Izraelu i ranije, prvi put 2015. kada je u muzeju Yad Vashem izrazila najdublje kajanje zbog svih žrtava stradalih u holokaustu u Hrvatskoj za vrijeme ustaškog režima tijekom Drugog svjetskog rata, istaknuvši da je taj dio povijesti bacio ljagu na našu zemlju, ali da se, zbog budućnosti, moramo suočiti sa svojom prošlošću.

U Izraelu je bio i premijer Andrej Plenković u siječnju prošle godine i može se reći da je to bio neki prijelomni trenutak za ovu renesansu u izraelsko-hrvatskim odnosima.

No, nije uvijek bilo tako idilično. Devedesetih godina Izrael nije bio naklonjen Hrvatskoj. Tadašnji predsjednik Franjo Tuđman u svojoj knjizi “Bespuća povijesne zbiljnosti” pisao je o Jasenovcu relativizirajući zločin i žrtve, te opravdavajući neke pokušaje revizionizma, na što Izrael nije gledao blagonaklono. Poslije je, prisjeća se jedan diplomat, u engleskom prijevodu to popravljeno, a Izraelci su pozdravili i uvođenje antifašizma u Ustav Republike Hrvatske.

- Poslije je predsjednik Tuđman imao ideju o zajedničkom spomeniku žrtvama ustaškog i komunističkog zločina u Jasenovcu protiv čega su bili Izraelci, a nakon što je odustao od te ideje, jer su i Amerikanci rekli da je riječ o plemenitoj ideji, koja se ne bi svidjela Billu Clintonu, New York Timesu i židovskoj zajednici, dolazi do normalizacije odnosa - priča nam jedan diplomat.

Kompleksno s Jugoslavijom

Povjesničar Hrvoje Klasić pak ide i korak dalje pa kaže kako su odnosi Hrvatske i Izraela oduvijek bili kompleksni, te da to nije počelo s osamostaljenjem Hrvatske, nego još za vrijeme Jugoslavije.

- Odnosi Jugoslavije i Izraela bili su vrlo složeni i išli su od toga da je Jugoslavija bila jedna od prvih zemalja koja je aktivno pomagala nezavisnost Izraela, ali se s druge strane, kako se Tito približavao Arapima u Pokretu nesvrstanih, udaljavala od njih, da bi 1967. u lipnju nakon šestodnevnog rata Jugoslavija bila prekinula diplomatske odnose s Izraelom i nastavila aktivno pomagati palestinskim organizacijama s područja Izraela, prvenstveno PLO-u Jasera Arafata - kaže Klasić, napominjući kako su se ipak ti odnosi nastavili, ali ispod stola.

Devedesetih se, kaže Klasić, situacija radikalno mijenja, ali prvenstveno zbog odnosa prema prošlosti. Tuđman je, kaže Klasić, iznosio u knjigama teze umanjujući žrtve holokausta na području NDH, ali i relativizacijom i otvorenim revizionizmom u odnosu na ustaški pokret i razdoblje II. svjetskog rata, a to, kaže, u jednom trenutku postaje mainstream u Hrvatskoj 90-ih.

- Nakon što je promijenio navode koje je publicirao, dolazi do zatopljenja odnosa i od tog trenutka nadalje možemo govoriti o uzlaznoj putanji koja je s vremena na vrijeme opterećena eskalacijama, ali zbog činjenice da desna Vlada u Izraelu, kao i hrvatska, ima sličan odnos prema komunizmu, često se Hrvatskoj gledalo kroz prste - kaže Klasić.

Predsjedničin govor u Jasenovcu pozdravlja, ali isto tako kaže da mu je žao što se zadnjih dana u Hrvatskoj ljudi oduševljavaju s nečim što bi trebalo biti normalno.

- Za mene je to poraz jer pokazuje u kakvom društvu živimo. Osim toga, žao mi je što predsjednica i članovi Vlade tako govore samo kad je netko od tako visokih dužnosnika u posjetu Hrvatskoj ili kad dobijemo packe iz Washingtona ili Bruxellesa. Lijepo je da predsjednica, kad već ne želi dolaziti na službenu komemoraciju, barem na tom mjestu bude nedvosmislena, ali bih volio da svojim primjerom i ostale dane u godini ne pokazuje dvosmislenost tako što prima ljude koji veličaju Antu Pavelića ili na svoju inauguraciju poziva ljude koji su se slikali u ustaškim uniformama i pozdravljaju sa "Za dom spremni" - kaže Klasić.

Hrvatska je s Izraelom 1998. potpisala prva četiri međudržavna ugovora i od tada kreću dobri odnosi koje su sve vlade njegovale. No uspon je, kaže jedan diplomat, doista počeo od ove Vlade i predsjednice jer je došlo do vojno-sigurnosne suradnje, a s tim se otvara i jača gospodarska suradnja.

- I u SAD-u gledaju izrazito pozitivno na to, a odnosi mogu samo napredovati - kaže ovaj diplomat.

Izrael je pokazao koliko je privržen Hrvatskoj i kada je tadašnji premijer Ariel Sharon, nakon intenzivnog lobiranja nekolicine Hrvata, među kojima je bio i Dragan Primorac, bivši ministar obrazovanja, a danas predsjednik Hrvatsko-izraelskog poslovnog kluba, odlučio u Zagrebu 2006. otvoriti veleposlanstvo. To je bilo znakovito jer smo mi bili prva država bivše Jugoslavije u kojoj se to dogodilo, a Slovenija ni danas nema ambasadu države Izrael.

- Izrael i Hrvatska su dvije prijateljske države čije pojedinačno prijateljstvo niza ljudi traje desetljećima i neizmjerno sam sretan što je sada i institucionalno na svim razinama (sigurnost, vojska, policija, znanost, medicina) ostvareno ono što smo Simon Peres, Benjamin Netanjahu i ja sanjali prije 20-ak godina. Izrael i Hrvatska sada zajedno nastupaju na drugim tržištima kao strateški partneri, a Izrael je Hrvatsku prepoznao kao strateškog partnera u Europi. Hrvatsko je vodstvo pokazalo veliku mudrost jer suradnja više nije deklarativna - kaže Dragan Primorac.

Prva investicija koju je Izrael htio pokrenuti u Hrvatskoj bio je projekt Svetog Duha 2, ali je to sve zapelo i izraelski biznismeni su shvatili sav apsurd hrvatske birokracije i lobija koji su se opirali tome. No, osobnim poznanstvima s vrhom izraelske države, Primorac i njegovi suradnici uspijevaju izlobirati da Izrael jedino sa SAD-om i Hrvatskom ima sporazume o znanstveno-nastavnim projektima. Tada je osigurano s obje strane milijun eura. Bliskost je Hrvatska pokazala i kada je hrvatska nogometna reprezentacija bila prva strana ekipa koja je nakon 25 godina nastupila u Jeruzalemu, i kada je 2006. pobijedila njihovu reprezentaciju u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo 4:3.

No, iako su na kulturnom, političkom i sportskom polju odnosi bili dobri, nikako se nije moglo doći do jače gospodarske suradnje. Izrael se, naime, još 2004. susreo s raljama hrvatske birokracije kada je njihova najpoznatija tvrtka za navodnjavanje, Netafim, htjela ulagati u Slavoniju. Zaustavili su se kada su shvatili da postoje problemi s vlasništvom zemlje i rascjepkanošću površina.

Danas je ipak ta gospodarska suradnja intenzivirana, posebno nakon odluke da kupimo od Izraela borbene zrakoplove.

Još prije izraelska je Teva kupila Plivu, a danas su im u fokusu vojna industrija, zdravstvo i inovacije, turizam, nekretninski biznis.

Moralna obaveza

Uzlet je, kaže pak potpredsjednik Vlade i ministar obrane, Damir Krstičević, krenuo prije dvije godine kada je Hrvatska poslala kanadere u Izrael kako bi im pomogli u gašenju požara.

- Poslije toga, premijer Plenković odlazi u posjet kada je potpisao sporazum o suradnji o sprječavanju katastrofa i tada je otvorena vojna suradnja, a ja sam u ožujku 2017. tamo potpisao memorandum u 20-ak područja u obrambenoj suradnji, školovanju časnika, cyber prostoru... Nakon toga su se, uz dopuštenje SAD-a, javili na natječaj za kupnju aviona i sada smo u procesu pripreme ugovora. Vidimo da je ta suradnja intenzivirana i cilj nam je povezati tvrtke u obrambenom sektoru s jedne i druge strane. Rezultat toga je i ugovor između Dokinga i Israel Aerospace Industries. Uz vojnu, otvaramo vrata i za svu drugu gospodarsku suradnju, od turizma, poljoprivrede, do obrazovanja - kaže Krstičević.

Uz nabavu borbenog zrakoplova, tu je priprema infrastrukture, obuka pilota i tehničara, a potpisat će se i ugovor o gospodarskoj suradnji obrambenih industrija za nekoliko projekata. Tu su i ugovori o unapređenju poslovanja Zrakoplovno-tehničkog centra, uspostavi cyber centra i akademije, Izraelci žele graditi i tvornicu streljiva u Hrvatskoj, zatim tu su i programi za održavanje zrakoplova i helikoptera, te kanadera.

- Sve to radimo iz pozicije da postanemo regionalni hub. Ključ je strateško partnerstvo i dugoročna politička suradnja koja će otvoriti prostor za nove investicije, osobito u obrambenoj industriji, ali i u drugim područjima. A o svima nama ovisi koliko ćemo to iskoristiti - zaključuje Krstičević.

I ministar unutarnjih poslova Davor Božinović nedavno se vratio iz Izraela.

- S Izraelom jačamo i suradnju u području forenzičnih istraživanja. Izaslanstvo MUP-ovog Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja “Ivan Vučetić”, predvođeno načelnicom Andreom Ledić, posjetilo je kolege s izraelskog Državnog instituta za forenziku koji je jedna od vodećih ustanova takve vrste u svijetu. Tijekom posjete izaslanstvo je obišlo sve službe te je upoznato s načinima rada pojedinih laboratorija, primjerice s vještačenjem u slučaju većih nesreća ili terorističkog napada, vještačenjem uzroka požara i eksplozija, rekonstrukcijom mjesta događaja kao i načinima analize slike i glasa te prepoznavanja lica osoba.

Dogovoreni su konkretni oblici buduće suradnje kao i uzvratni posjet delegacije DIFS-a Hrvatskoj - prepričava Božinović te dodaje kako je jačanje suradnje MUP-a i Ministarstva javne sigurnosti Izraela na tragu podizanja prijateljskih i partnerskih odnosa dviju zemalja na stratešku razinu.

Sve boljim odnosima između države Izrael i Hrvatske veseli se i predsjednik Židovske općine Zagreb, Ognjen Kraus, a pozdravlja i odlazak hrvatske predsjednice u Jasenovac, ali...

- Znao sam da će održati takav govor jer tako nastupa kada su delegacije tu. Smeta mi što govori o žrtvama svih totalitarnih režima jer tamo se radi isključivo o žrtvama ustaškog terora i ustaškog zakona. Zadržimo se na tome. Zamjeram to što jedno govorimo kada se prezentiramo prema van, a drugo za unutarnje prilike i stvari za koje bi nas trebalo biti sram, podržavamo. Izraelski predsjednik je dobro rekao: Moralna je obveza Hrvatske suočiti se sa svojom prošlošću – kaže Kraus.

No, zajedničke komemoracije, dodaje, ne može biti sve dok se neke stvari u društvu još uvijek toleriraju, i ne misli samo tu na HOS-ovu ploču sa "Za dom spremni".

- Vlada, odnosno Ministarstvo kulture radi neke pomake što se tiče Jasenovca i s današnjim voditeljem Centra Pejakovićem imamo dobru komunikaciju. No, nažalost nemamo nikakve kontakte s Ministarstvom znanosti i obrazovanja što se tiče kurikularne reforme, a upravo je takav tolerantan odnos prema NDH rezultat nedovoljne edukacije o holokaustu. Sjetimo se samo što je 90-ih pisalo u školskim udžbenicima... - upozorava Kraus.