VELIKI SPECIJAL MAGAZINA: ISTRAŽUJEMO ZAŠTO JE NOVI GRADSKI URBANISTIČKI PLAN PODIJELIO ZAGREPČANE Stiglo je čak 9000 prigovora

Želim za Zagreb napraviti potpuno nov Generalni urbanistički plan. Hoću da radimo GUP nove generacije”, najavljuje glavni zagrebački planer gradonačelnika Milana Bandića Ivica Rovis.

Ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Zagreba ovo je ljeto “iznjedrio” izmjene i dopune GUP-a, na koje je protekli tjedan u postupku javne rasprave pristiglo više od devet tisuća primjedbi, a digao je na noge i stručnu javnost, koja je iznijela brojne kritike. Udruge, građani i struka ovaj su se put organizirali te ih od sudjelovanja u javnoj raspravi - od 31. srpnja do 14. kolovoza - nije odvratila ni sredina ljeta. No ravnatelj Rovis tvrdi da je kritičara bilo kod svake izmjene i dopune GUP-a, pa se na to, kaže, previše ne obazire.

“Nije to ništa neobično”, kaže. Tvrdi da će poštovati proceduru te nam nije mogao reći hoće li sve biti spremno do sjednice Gradske skupštine u rujnu.

“Mislim da je predstavki dosad došlo oko devet tisuća, a primjedbi će, vjerojatno, biti i više”, kaže ravnatelj Rovis.

“Uvjerena sam da ćemo srušiti ove izmjene i dopune GUP-a”, govori mi pak Gordana Pasanec iz Udruge građana Siget, koja je ovih dana u medijima najučestalije kritizirala spomenuti plan.

Novosti u planu

Ali dok se udruge bave izmjenama i dopunama GUP-a koje su u proceduri, gradski strateg Rovis istodobno razmišlja o novom planerskom projektu koji naziva GUP-om nove generacije.

“Pokušali smo ovim izmjenama i dopunama u plan unijeti novine. Trudili smo se otvoriti neke nove prostore za razvijanje. Grad mora ići naprijed. Ali naš je stav da Grad Zagreb, zapravo, treba novi GUP. Trebamo novi plan temeljen na drugačijim iskustvima. To dosad nije bilo moguće, ali izmjenama zakona to je u travnju ove godine omogućeno. Zagreb treba GUP koji bi se temeljio na niskom ugljičnom razvoju, na dekarbonizaciji, na klimatskim promjenama koje se događaju svaki dan...” nabraja ravnatelj Rovis.

Međutim, vratimo se trenutnim izmjenama i dopunama GUP-a, od kojih su najviše polemike izazvale promjene koje bi se trebale dogoditi na prostoru Velesajma i Hipodroma.

U GUP-u se, naime, dodaje mješovita namjena za to područje, što znači da bi se ondje mogle graditi zgrade, neboderi, trgovine, poslovni objekti, banke, hoteli, ugostiteljski objekti, javne garaže itd. Time se priprema teren za tzv. zagrebački Manhattan, ili projekt Grad u gradu (radni naziv), što je zapravo megalomanski projekt na površini od 110 hektara za koji je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić s investitorom iz Dubaija, tvrtkom Eagle Hills, već potpisao memorandum o razumijevanju.

Zanimljivo je i da spomenuti memorandum iz Grada još nitko od medija, pa ni udruga, ali ni gradskih zastupnika, nije vidio.

“Taj memorandum nije obvezujući ni za jednu od strana”, govori ravnatelj Rovis.

Uglavnom zbog tog projekta na zadnje su se noge digli arhitekti, urbanisti i udruge građana.

“Dosadašnja praksa izrade prostornih planova nije omogućavala korištenje jedne boje, koja označava jednu namjenu na karti plana, i dvije ili tri različite slovne oznake nad tom bojom, koje označavaju više pojedinih namjena određenog prostora. Ovaj presedan koji se kroz GUP Zagreba progurao 2016., a sada se i nadalje pokušava koristiti, nije stručno a ni zakonodavno opravdan i svakako je podložan različitim manipulacijama”, reakcija je struke objavljena na stranicama Društva arhitekata Zagreb (DAZ).

Također dodaju da za planiranje tolikog prostora “ne postoji kvalitetna stručna podloga koja bi jasno odredila sadržajne potrebe, prometne mogućnosti i minimalne nužne površine javne i društvene namjene”.

“Prostor Zagrebačkog Velesajma i Hipodroma bianco je predan u ruke formalnoj proceduri bez ikakvih zaštitnih mehanizama i mehanizama kontrole provedbe”, navodi se na stranicama DAZ-a.

“Baš jako, jako želim da srušimo ovaj GUP”, ponavlja mi Gordana Pasanec, potpredsjednica Udruge građana Siget dok sjedimo u lokalu na Trešnjevci.

Pasanec radi u dječjem domu, a njezina je udruga protekli tjedan Gradskoj upravi urudžbirala čak tri tisuće potpisanih primjedbi.

“Svaku pojedinu primjedbu oni moraju urudžbirati i odgovoriti onome tko ju je podnio, taj postupak ne može biti gotov do rujna, nema šanse”, uvjerena je Pasanec.

Gradski zastupnici

Međutim, gradonačelnik Milan Bandić ovih je dana za medije ustvrdio da broj pristiglih primjedbi neće usporiti postupak te da će gradski zastupnici o GUP-u glasati već 4. rujna.

“Svaki je prijedlog dobrodošao. U Zavodu za planiranje i Uredu za strategiju nema godišnjih odmora, 4. rujna GUP ide na Skupštinu. Kako bi rekli, nema odmora dok traje GUP”, poručio je gradonačelnik Bandić ovih dana u medijima.

Druga točka prijepora iz spomenutog plana jest otvaranje vrata gradnji novih podzemnih garaža te povećanje koeficijenta izgradivosti u donjogradskim blokovima, koje se uvodi na mala vrata. O tome je u javnosti najviše govorio gradski zastupnik Tomislav Tomašević, čelnik stranke Zagreb je naš, koji je podsjetio da je Skupština još 2013. godine, nakon prosvjeda za Varšavsku, vratila zonu zabrane gradnje javnih garaža, a sada se ta zabrana ponovno ukida.

U tu se svrhu spominju razne lokacije, kao što je ona ispod tržnice na Dolcu, a šuška se i o gradnji podzemne garaže na Trgu dr. Franje Tuđmana.

“I ne samo to, nego se otvara mogućnost povećanja koeficijenta izgradivosti donjogradskih blokova, što otvara vrata projektima poput Horvatinčićeva”, govori Tomašević. Ta odredba GUP-a da se povećava koeficijent iskoristivosti izgradnje donjogradskih blokova ranije je bila umetnuta amandmanom Bandićeva Kluba četiri dana prije sjednice Skupštine, a u obrazloženju amandmana poziva se na Cvjetni trg, koji već ima takav koeficijent izgradnje.

Međutim, kasnije je taj amandman povučen, a u GUP se dodaje sljedeća formulacija: “Najveći KI ulične građevne čestice uskladiti s pretežitim KI poteza ili bloka, ali ne može biti veći od 3,0 nadzemno, osim za javnu i društvenu namjenu prema članku 8. ove odluke i/ili kada je to određeno programom za natječaj ili UPU-om”, stoji u toj dodanoj posljednjoj rečenici.

Ljetna euforija

Treća točka pod navodom “iznimno” u GUP-u propisuje da “za realizaciju projekta nacionalnog stadiona nije obavezan javni natječaj”. Ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Rovis objašnjava da to vrijedi samo u slučaju da se nacionalni stadion gradi na predviđenoj lokaciji u Blatu.

“Ta je euforija počela prošlo ljeto, a bila je ideja da izgradimo nešto nacionalno što bi nam svima trebalo biti i sveto. Bez natječaja bi moglo biti realizirano brže i jeftinije”, objašnjava ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Rovis.

Iako se ove izmjene i dopune GUP-a ne bave trešnjevačkim Munjarskim putom, ekipa iz inicijative Samoborček poslala je primjedbu i na tu temu. I to zbog, kako tvrde, “neuvažavanja odluka Zbora građana”. Naime, na Zboru građana 2018. prisutni su građani i građanke s prebivalištem u gradskoj četvrti jednoglasno pozitivno odgovorili na pitanje “Jeste li za to da se neuređeni prostor duž trase Samoborčeka između Trakošćanske i Selske prenamjeni u zelenu površinu i uredi kao park, da se cesta briše iz GUP-a i da se postojeća sportsko-rekreacijska zona sjeverno od trase Samoborčeka zadrži i da se te promjene unesu u Generalni urbanistički plan Grada Zagreba?”.

Stoga ističu da se “izmjene i dopune GUP-a ne referiraju na odluku koju su donijeli građani Trešnjevke sjever na Zboru građana. Statut Grada u članku 147., ističu, propisuje da je “mišljenja i prijedloge izražene na mjesnim zborovima građana Gradska skupština dužna razmatrati prigodom rasprave o pitanju na koje se ta mišljenja i prijedlozi odnose”. Zato zahtijevaju da se iz tekstualnog dijela GUP-a brišu sve formulacije koje se referiraju na “produženu Kranjčevićevu” te da se iz pripadajućih karata briše “rezervacija proširenja postojeće ulice” na prostoru Munjarskog puta, koji spaja Trakošćansku odnosno Metalčevu sa Selskom cestom.

“Zahtijevamo da se poštuje odluka Zbora građana i da se preostala površina Munjarskog puta prenamjeni u Z1 zonu”, ističe u svojoj primjedbi inicijativa Samoborček.

Borba protiv gradnje

A zašto su se oni organizirali, pitam njihovu predstavnicu Lanu Vukovinski.

“U rujnu 2017. godine ugledala sam u kvartu papiriće koje je jedna susjeda polijepila po stupovima. Sjećam se tog papirića, kao da je jučer bilo, na kojem je nečitko pisalo da se na Grbi (tako nazivaju tu livadu, što je skraćeno od Grbavica) počelo nešto graditi, pa da bi se trebali naći da zajedno pokušamo doznati što”, priča mi 40-godišnja majka s Trešnjevke.

Dotad, kaže, nije bila aktivna ni u kakvoj udruzi.

“Završila sam srednju školu i u životu se bavim prodajom balona”, govori ležerno Lana, pojašnjavajući da zaista radi u dućanu specijaliziranom za prodaju balona. Dok šetamo livadom ispred njezine kuće, na kojoj bi se trebala graditi cesta, ona u ruci tegli vreću registratora prepunih dokumentacije vezane u “slučaj Munjarski put”.

Iako njihova borba protiv gradnje ogromne zgrade s devet katova od strane tvrtke Munis na Munjarskom putu nije uspjela jer je zgrada izgrađena, a gradski teniski teren srušen, uvjerena je da su u te dvije godine ostvarili velik napredak.

“Optimistično gledam na našu neformalnu inicijativu Samoborček, mislim da su upravo zbog nas sad prilikom planiranja uređenja tržnice na Trešnjevci proveli sociološku studiju da bi građane pitali kakvu tržnicu žele na toj lokaciji”, priča Vukovinski, dok njezin kolega iz inicijative Jura Juretić, tvrdeći da je on pesimistična strana njihove družine, dodaje:

“Ali studija je, Lana, napravljena na jako malom uzorku.”

Proces izmjene

Juretić je naime uvjeren da će “teško nešto promijeniti”, ali i on misli da su barem uspjeli u tome da ih se kao građane donekle informira o planovima u njihovu kvartu.

“Mi smo predali više od 1500 primjedbi na GUP, a među ostalima smo poslali i ovu koja se odnosi na Munjarski put”, govori Lana Vukovinski.

Selimo se u GUP-u na drugi dio grada, Gupčevu zvijezdu, na koju je također stiglo nekoliko primjedbi.

“Predlaže se zadržavanje teksta: dolina potoka Ribnjak i Okrugljak na popisu Krajobraza pod točkom 7.1. Posebno vrijedna područja i cjeline u članku 54. Uvjeta uređenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih područja i cjelina”, navodi se u primjedbi koja se odnosi na lokaciju na Gupčevoj zvijezdi. Spomenutu primjedbu poslala je Udruga građana Siget. U njoj navode da se “predloženim brisanjem navedene zone s popisa posebno vrijednih područja i cjelina otvara mogućnost gradnje na ovom vrijednom i s razlogom zaštićenom zelenom pojasu”.

“Znakovito je da je proces izmjene GUP-a započeo 2015. godine, kratko nakon što je atraktivno zemljište u ovoj zoni, na početku ulice Radićevo šetalište, dobilo nove vlasnike. Također, može se steći dojam da će se putem amandmana pokušati pogodovati novim vlasnicima i pretvoriti to zemljište iz pašnjaka u građevinsko”, navode u spomenutoj primjedbi. Iako se isprva na društvenim mrežama pojavila informacija da je taj novi vlasnik brat Ivića Pašalića, to se pokazalo netočnim. To je zemljište, naime, kupila tvrtka poduzetnika Zdravka Pašalića, koji jest porijeklom iz istog mjesta kao i obitelj Ivića Pašalića, ali njih dvojica tvrde da nisu rodbinski povezani.

Ni na Črnomercu nisu zadovoljni izmjenama i dopunama GUP-a, a iako se Müllerov brijeg ondje baš ne spominje, novim je planom područje Ciglane - koje je nekad bilo u vlasništvu Agrokora, a sada Grupe Fortenova - uvršteno u područja na kojima je omogućena izrada gradskih projekata, što bi značilo da se bez suglasnosti Grada ondje ne može graditi. No Müllerov brijeg već godinama privlači pažnju jer su još 2006. godine investitori na njemu planirali sagraditi tzv. diplomatsko naselje.

Zemljište su, naime, još 2006. godine kupili odvjetnik Anto Nobilo, poduzetnik Danko Končar te Milan i Marko Mićo Carić, a drugu je polovicu kupio Mario Špekuljuk, zet Petra Pripuza. Zemljište su kupili direktno od nasljednika, potomcima obitelji Müller, kojima ga je vratila država. Tada su to zemljište, neslužbeno doznajemo, platili više od 30 milijuna eura. Međutim, ni više od deset godina kasnije projekt se nije ni počeo realizirati. Imali su razne planove: oplemeniti cijeli dio grada, podići u tom dijelu vrtić, školu, urediti bunkere, pa i jezera uklopiti u krajobraz. Najveći je problem tog projekta što je na brijegu klizište, a i ne postoje odgovarajuće prometnice koje vodi do tog područja.

Primjedba je poslana i zbog navodnog golfa na Blatu.

“Iznimno, na području Golf igrališta u Blatu ukupni GBP može biti veći od propisanog uz uvjet da KIN zone nije veći od 0,03”, navodi se u GUP-u. U Zelenoj akciji smatraju da se time “omogućuje dodatna gradnja u Blatu pod krinkom golf terena”. Gradski zastupnik Darko Klasić poslao je pak primjedbu jer smatra da se “novim prijedlogom GUP-a predlaže da antenski stup mobilnih mreža ne bude, kao do sada, ‘najmanje 12 m viši’, nego samo ‘viši’ (može i 1 cm) od susjednih zgrada u krugu 100 metara, a da se dosadašnje niske granice zračenja ograniče samo na područja vrtića, škola i domova zdravlja, a ne, kao do sada, na čitav prostor obuhvata Plana”. Klasić u svojoj primjedbi navodi da bi to dovelo do povećane izloženosti zračenju stanovništva.

“Dozvoljeno je zračenje npr. u Bruxellesu 24 mW/m², dok je u Hrvatskoj na javnim površinama 8,9 W/m², a u stanovima 1,6 W/m² (gustoća snage elektromagnetskog polja). Vjerujem da znate da je Svjetska zdravstvena organizacija, odnosno njezina Međunarodna agencija za zaštitu od raka (IARC) 2011. godine klasificirala elektromagnetska polja koja emitiraju postrojenja i uređaji mobilne telefonije kao potencijalno kancerogena za ljude. Hrvatska je po broju novooboljelih od karcinoma daleko iznad prosjeka EU”, navodi se u njegovoj primjedbi.

Zanimljivo je također da se, na neki način, novim izmjenama i dopunama GUP-a izlazi u susret gradnji benzinskih postaja. Jedna od primjedbi odnosi se i na uklanjanje zabrane izgradnje benzinskih postaja iz II. zone vodozaštite, što je, tvrdi se u primjedbi, “u izravnoj suprotnosti s odredbama Pravilnika o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta”. Stoga je, smatraju, u Konačnom prijedlogu Plana potrebno ostaviti zabranu izgradnje benzinskih postaja u II. zoni vodozaštite. Novi plan također izlazi u susret i graditeljima na obroncima Medvednice.

“U svrhu zaštite prostora, a u tradiciji recentnih primjera zagrebačke arhitekture vila s perivojem, iznimno se omogućava gradnja stambeno-rezidencijalnih građevina, diplomatsko-konzularnih predstavništava i drugih objekata javne i društvene namjene u skladu s člancima 12. i 24. ove odluke, tako da je najveći GBP 1000 četvornih metara, visine podrum i dvije etaže”, navodi se u planu. Time se omogućava dva i pol puta veći GBP, navodi se u primjedbi, na prostorima zaštitnih zelenih površina.

Zeleni prostori

“Nije jasno kako izgradnja stambeno-rezidencijalnih građevina i diplomatsko-konzularnih predstavništava može biti povezana sa svrhom zaštite prostora kako je navedeno u stavku 2. članka 80. Isto tako nije jasno na koji se način pravda ovako drastično povećanje izgradnje u zaštitnim zelenim prostorima, no evidentno je da će mogućnost takve gradnje bitno narušiti već načet zeleni pojas obronaka Medvednice i tako učiniti grad Zagreb još ranjivijim na posljedice klimatskih promjena. Stoga zahtijevamo da se stavak 2. članka 80. u potpunosti briše”, stoji u jednoj od primjedbi na izmjene i dopune GUP-a pristiglih ovih dana.