INTERVJU

GRADONAČELNIK DUBROVNIKA MATO FRANKOVIĆ 'S aktualnim vodstvom HDZ se vratio doma'

HDZ je stranka desnog centra otvorena prema svim različitostima u hrvatskom društvu. Stranka koja prije svega razmišlja o budućnosti...
 Tonči Plazibat / CROPIX

Ne vidim niti jednu prednost Irske ili Njemačke prema Dubrovniku. Pozivam sve koji su otišli u Njemačku ili Irsku da se vrate i dođu živjeti i raditi u Dubrovnik”, kaže za Magazin dubrovački gradonačelnik Mato Franković koji je ovaj tjedan ugostio premijera i ministre iz Vlade.

Na sjednici Vlade donesene su za Dubrovnik i cijeli taj kraj znakovite odluke da se projekt razvoja vodovodno-komunalne infrastrukture i izgradnja nove ceste od Dubrovnika do zračne luke i granice s Crnom Gorom proglase strateškim investicijama u Hrvatskoj.

Poručujući mladim ljudima da se vrate u zemlju i potraže posao u Dubrovniku, Franković kaže da će moći ostvariti iste financijske uvjete kao u bogatim zemljama Zapada. “A živjet će u svojoj Hrvatskoj i osjećati se slobodnije”. Grad je tako nedavno kupio 80.000 kvadrata i počet će s dijeljenjem parcela na kojima će mladi ljudi moći izgraditi kuće.

“Paralelno forsiramo i poticanu stanogradnju za mlade i sljedeće godine dodijelit ćemo prva 43 stana, a godinu iza toga još 50. Želimo maksimalno ulagati u ljude da ostanu u našem gradu i da nam drugi dođu”.

Nakon ove sjednice hrvatske Vlade u Dubrovniku, što se može očekivati u realizaciji vitalnih projekata u tom gradu?

- Mi nemamo čak 70 posto kanalizacijske mreže, a nemamo u potpunosti riješenu ni vodovodnu mrežu, jer 20 posto građana nema priključak na vodovod. To je posao vrijedan 680 milijuna kuna o kojem ovisi i budućnost grada.

Predložili ste Vladi i da se napravi nova studija o regulaciji prometa u Dubrovniku, jer prometna zagušenost postaje izuzetno velik, gotovo nerješiv problem u ljetnim mjesecima?

- Ideja je da se promet u Gružu svede u razinu mora, ispod postojeće ceste koja bi bila pretvorena u šetnicu. Tako bi`smo dobili potpuno novu vizuru Gruža, a otvorile bi se i nove mogućnosti za Gruž koji bi postao turističko središte kakvo treba biti. A Dubrovnik bi napokon dobio i šetnicu uz more koju sada nema. Za sve su nam te projekte, naravno, važni i europski fondovi kako bi se realizirao i projekt ceste na Lapadu te gradnja garaža.

Imate li planove za Rijeku dubrovačku?

- To je područje poznato kao mjesto gdje su prije bili ljetnikovci, kamo je dubrovačka vlastela dolazila i uživala, a posljednjih tridesetak godina je područje industrije i mjesto gdje su skladišta. Želimo napraviti transformaciju Rijeke dubrovačke i urediti cijeli obalni pojas, srediti rive i vratiti Dubrovčane da im to bude jedna od šetnica i mjesto za uživanje ljeti i zimi.

Koliko Dubrovniku znači gradnja Pelješkog mosta?

- Pelješki most ne znači samo komunikaciju i povezivanje s maticom, znači konačno i našu slobodu. Sada je Dubrovnik praktički omeđen granicom i mi funkcioniramo i djelujemo kao da smo neka mala republika. Sa svih strana imamo granice, more i to je to. Pelješki most tako će nam pružiti slobodu, da se osjećamo kao punopravni građani Hrvatske i da možemo koristiti sve ono što mogu i drugi građani. Sada moramo proći kroz susjednu državu, zadržavati se na granici, često i dugo čekati i to znatno smanjuje kvalitetu života svih naših sugrađana.

Percepcija je da je Dubrovnik najbogatiji hrvatski grad, pa da je i lako njime upravljati. Je li to i vaš dojam s pozicije gradonačelnika?

- Biti gradonačelnik bilo kojeg grada nije lako, a biti gradonačelnik Dubrovnika ima posebnu težinu jer je to grad koji s jedne strane ima najviše protoka ljudi, a s druge strane mnoge neriješene komunalne probleme. Prije nekoliko dana počeli smo s gradnjom prve škole nakon 1985. godine kada je zadnja sagrađena, trebamo izgraditi i nekoliko vrtića. Vladala je fama kako je Dubrovnik bogat grad s velikim proračunom, da ima novca i ako ga nema, treba doći u Dubrovnik jer oni ga imaju. Ali naš novac ipak ne može sve riješiti i nadoknaditi ono što se godinama nije radilo.

Što je s problemom kruzera koji godinama muči Dubrovnik?

- Svjesni smo da živimo od turizma i da je to naša glavna gospodarska grana te znamo koliko je turizam osjetljiv pa sve odluke treba mudro donositi. Ne treba ništa sjeći preko koljena. Mi smo pristupili Svjetskoj organizaciji za kružna putovanja koja okuplja sve vodeće kompanije i rekli da imamo problem i prezentirali planove po kojima bi konačni cilj bio 4000 gostiju istodobno u gradu. Već sada ima pomaka i prvi put Dubrovnik nije doživio one strašne gužve na vratima Pila ili na Stradunu. Ove ćemo godine svaki dan imati kruzere, za razliku od prije kada smo imali tri puta tjedno, ali ne više od dva istodobno. A 2020. godina nam dolazi kad ćemo imati 4000 gostiju istodobno i ni jednog više od toga. Tako ćemo, što se tiče kruzera, posao dovesti do kraja.

Hoće li Dubrovnik poput Venecije uvesti taksu za ulazak u grad?

- Cilj nam je informirati goste kada je najmanja gužva da mogu doći u grad. Nismo skloni uvođenju nekih taksi ili slično poput Venecije i idemo u drugom smjeru. Naplaćujemo dolazak na Pile autobusima, a radimo i na tome da se uvede “kruz pristojba” koja bi išla po gostu i bila namjenska za prihod grada. Pravdamo to činjenicom da svi gosti koji dolaze koriste gradsku infrastrukturu, a za to ništa ne plaćaju. Sve smo to iskomunicirali s kruzerskim kompanijama i rekli su da razumiju takav stav i tražili da im se na vrijeme najavi. Ako se to kroz zakonske okvire usvoji ove godine, mi ćemo početi primjenjivati 2021., a Dubrovnik bi otprilike prihodio oko 14 milijuna kuna godišnje.

Cijene ulaznica za posjet zidinama su povećane, a tražilo se i dodatno povećanje. Hoće li ulaznice još poskupjeti?

- Cijena je povećana i sada iznosi 200 kuna i smatramo da više od toga ne treba ići. Imamo veliki interes za zidine i povećava se broj ljudi koji ih posjećuju. I na zidinama će trebati uvesti limite, prije svega zbog sigurnosti. Društvo prijatelja dubrovačkih starina uistinu je partner grada i sve zajednički radimo, a svi stanovnici županije imaju gratis ulaznice, kao i školarci čiji se posjet najavi. Besplatni je posjet zidinama i svima koji dolaze u Dubrovnik na Festu sv. Vlaha.

Čeka nas nova sezona, neki kažu uspješna kao prošla, neki sumnjaju da se rekordi mogu ponoviti. Kakva su predviđanja za dubrovački turizam?

- Moramo biti realni ne samo u Dubrovniku nego i u ostalim turističkim mjestima da smo dosegli maksimum i ne možemo očekivati da ćemo svake godine rasti između pet i deset posto. Naš je cilj da se zadržimo na ovoj razini i prema svim informacijama koje imamo, sezona bi trebala biti dobra. Očekujem rast od dva posto u odnosu na prošlu godinu.

Što se novo gradi od hotela?

- Posljednjih godinu dana nije se izgradio niti jedan novi veći hotel, ali je unaprijeđen privatni smještaj koji je dignut za visoku razinu. Pred nama je veliki projekt i očekujemo da će krenuti investicija u Belvedere, hotel sa šest plus zvjezdica, visokog standarda u potpunosti uklopljen u vizuru grada. Projekt je dobio i UNESCO-ovo zeleno svjetlo i to će biti dobra priča.

A što je s golfom na Srđu, je li to definitivni kraj za taj projekt?

- Taj projekt stagnira, iako sam ga osobno podupirao i prije dok sam bio predsjednik Gradskog vijeća i direktor marine. Smatrao sam taj projekt dobrim za Dubrovnik, dodatnom ponudom i mogućnošću disperzije gostiju od samog Straduna. Međutim, sve je završilo na arbitraži i zbog postupka koji traje ne mogu detaljno o svemu govoriti.

Često ste upućivali kritike Croatia Airlinesu, je li se na relaciji između vas u gradu i nacionalne zrakoplovne kompanije što promijenilo nabolje?

- Nažalost ništa se nije promijenilo i dalje smo izuzetno nezadovoljni maćehinskim odnosom Croatia Airlinesa prema Dubrovniku, iako i oni crpe izvor sredstava od tih linija koje su uvijek pune. Karte za domaće stanovnike bar u zimskim mjesecima trebale bi biti povoljnije, letovi usklađeniji, a u tim mojim apelima i traženjima pridružio mi se i župan. Dajemo subvencije na zrakoplovne karte, ali sve to ipak nije dovoljno, previše je kašnjenja u sezoni pa sam se i ja osobno više okrenuo automobilu kada idem u Zagreb jer brže dođem.

Kada je riječ o ovim domaćim, stranačkim temama, vi ste jedan od “mladih lavova” HDZ-a, a često kažete da ne pripadate ni lijevoj ni desnoj struji. Kakvo je vaše viđenje HDZ-a danas?

- U HDZ-u sam od 2000. godine i sudjelovao sam u svim izbornim procesima. S ovim se vodstvom HDZ “vratio doma”, kao stranka desnog centra otvorena prema svim različitostima u hrvatskom društvu. Stranka koja prije svega razmišlja o budućnosti, a ne vraća se samo u prošlost, iako prošlost ne treba zaboraviti i iz nje treba učiti i izvući pouke.

U vrhu HDZ-a stalno uvjeravaju da je stranka jedinstvena, ali ipak vidimo i različite tonove koji dolaze iz Vukovara i one iz središnjice. Je li moguće imati dvije politike unutar jedne stranke?

- HDZ je davno definirao svojim statutom da vrijedi načelo odgovornosti po određenim razinama. Vođenje politike u lokalnim sredinama poput Vukovara odgovornost je onoga tko je predsjednik tamo, a to je Ivan Penava, ali se uvijek mora provoditi ono što zastupa sama stranka. Znam da gospodinu Penavi nije lako, razumijem situaciju u Vukovaru i posebno činjenicu da je toliko godina koliko je prošlo od rata neki od agresora šeću po Vukovaru i nisu kažnjeni, ali istodobno ta se krivnja ne smije svesti na odgovornost aktualne Vlade. To je posljedica politika cijelog niza godina, sve treba naravno rješavati, ali je potreban i dogovor.

Slijede europski izbori, a iz Dubrovnika je Dubravka Šuica, jedna od “jakih snaga” HDZ-a za Europski parlament. Hoće li se stranka u gradu mobilizirati za te izbore?

- Mi sve izbore shvaćamo ozbiljno i za sve se pripremamo. Vjerujemo i čast nam je da će nas na sljedećim izborima predstavljati gospođa Šuica koja je bila i uspješna gradonačelnica i odlično nas predstavljala u ovom sazivu Parlamenta. Dubrovniku kao da je uvijek bio suđen taj europski put, pa je kroz Sabor u europske institucije prošao cijeli niz Dubrovčana, od gospara Nikole Ćiće Obuljena, bivšeg gradonačelnika, pa do Frana Matušića.

I ja sam bio predsjednik izaslanstva u Vijeću Europe, a sada je naša saborska zastupnica Sanja Putica potpredsjednica parlamentarne skupštine Vijeća Europe. Ta neka urođena dubrovačka diplomacija i snalaženje na tim međunarodnim razinama nešto je što Dubrovčani njeguju i baštine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2024 11:17