IZBORI KOJI NAM SLIJEDE PO MNOGOČEMU ĆE BITI DRUGAČIJI OD SVIH DOSAD ODRŽANIH Građani će prvi put glasati 'za', a ne kao dosad 'protiv'

Izbori koji nam slijede u srpnju po mnogočemu će biti drukčiji od svih dosadašnjih, a jedna od njihovih najvećih posebnosti, prema procjeni dizajnera Borisa Maleševića, koji iza sebe ima veliko iskustvo u kreiranju predizbornih kampanja, bit će to što će građani prvi put birati “za”, a ne kao dosad “protiv”.

- Kampanja će biti specifična, a u ovakvoj situaciji ljudi će nakon dugo vremena glasati “za”. U tome bi najviše mogao nastradati Miroslav Škoro, koji očekuje da ljudi glasaju protiv HDZ-a, i daju glasove njemu - smatra Malešević.

Majstor za predizborne kampanje koji je na prošlim parlamentarnim izborima pomogao Andreju Plenkoviću da dođe na vlast, a na posljednjim predsjedničkim Zoranu Milanoviću, siguran je da zbog pandemije kampanja neće izgledati kao prijašnje, no ne vidi da bi nemogućnost održavanja predizbornih skupova i ograničeno kretanje mogli biti razlozi za neregularnost izbora. - Kampanja može biti valjana i bez javnih okupljanja. Nigdje ne piše da se kampanja mora voditi javnim skupovima. Bit će drugačija jer se puno ljudi zbog koronavirusa prebacilo online. I oni koji nikad nisu bili, sada su online - kaže Malešević.

Način na koji će se voditi kampanje bit će uvjetovan epidemiološkom situacijom, no to je tek jedno, možda i najmanje važno, otvoreno pitanje vezano za izbore koji su pred nama. Je li moguće uvesti elektroničko i dopisno glasanje ako na dan izbora virus opet bude velika prijetnja? Može li se, što sugeriraju neki stručnjaci, glasanje protegnuti na više dana kako bi se osigurao razmak između birača?

Kako će svoje biračko pravo ostvariti dijaspora ako zemlje u kojima žive proglase zabranu kretanja? Kako će biračko pravo ostvariti građani koji će biti u izolaciji ili su oboljeli od koronavirusa? Kako će se prebrojavati glasovi i osigurati kontrola izbora bude li na snazi obaveza razmaka od dva metra u zatvorenim prostorima?

Procedure i postupanja

Pitanja ima još, a jedini je siguran odgovor da će se izbori provesti prema zakonima i pravilima koja su vrijedila i u svim dosadašnjim. Ministar uprave Ivan Malenica ukazuje na mišljenje Ustavnog suda o suzdržanosti Sabora da godinu dana prije održavanja redovitih izbora za Hrvatski sabor donosi, mijenja ili dopunjuje izborno zakonodavstvo.

- Kad izbori za zastupnike u Hrvatski sabor budu raspisani, ovisno o epidemiološkoj situaciji, odredit će se procedure i postupanja u izbornom procesu. Tada će se precizno moći reći kako će se organizirati rad na biračkim mjestima i kako će glasovati osobe koje su u samoizolaciji odnosno naši državljani koji imaju prebivalište izvan Republike Hrvatske - odgovara ministar Malenica i naglašava da se provedba izbora može kretati samo unutar postojećeg zakonskog okvira.

Govoreći o načinu glasanja, profesor na Fakultetu političkih znanosti Goran Čular kaže da je načelno moguće uvesti elektroničko i dopisno glasanje, ali je pravo pitanje treba li s time ići sada, u uvjetima kratkih rokova i potpune neizvjesnosti svih drugih elemenata provedbe izbora.

- Moj je stav prema elektroničkom glasanju negativan, a kad je riječ o dopisnom (poštanskom) glasanju, naši izbori pokazuju u ovoj krizi sličnosti s dosta drugih područja života: sad se vidi cijena dugogodišnjeg neulaganja. U naše izborno zakonodavstvo već dvadeset godina nismo ništa uložili. Ni jedna od dvije velike stranke to nije smatrala prioritetom.

Dopisno glasanje smo već odavno mogli imati kao standardnu mogućnost u izborima, pa bi se sad rasprave vodile samo o tome kako se pripremiti za očekivani povećani broj građana koji će se koristiti dopisnim glasanjem i problem bi bio u okvirima realističnog. Ovako smo suočeni samo s lošim odabirima - kaže prof. Čular.

Ustavnopravni stručnjak, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu Đorđe Gardašević, također je skeptičan prema elektroničkom i dopisnom glasanju.

- Ono je moguće ako se prvo promijeni Ustav, a potom i izborno zakonodavstvo. No, dok god nema čvrstog jamstva da ne postoji informatički rizik od moguće manipulacije prilikom provođenja elektroničkog glasanja, ono se ne treba uvoditi.

Osobno, mislim da smo jako daleko od toga da imamo takva jamstva, ali to je ipak pitanje na koje nam odgovor primarno moraju dati informatički eksperti. Kod dopisnog glasanja također postoji rizik od manipulacija, npr. utvrđivanje identiteta glasača, ali je on znatno manji, što taj institut mnogima čini privlačnim, osobito u kontekstu epidemije - kaže Gardašević.

Da bi trebalo mijenjati Ustav ako bismo željeli glasati od kuće i izbjeći potencijalnu zarazu na biralištu, odgovara i ministar Malenica.

- Da bi se na predstojećim izborima za zastupnike moglo provesti elektroničko i dopisno glasanje, potrebno je izmijeniti članak 45. Ustava kojim je propisano da hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, kao i oni koji se na izborni dan zateknu u inozemstvu, glasaju u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava - kaže ministar.

U svome odgovoru, koji je identičan stavu Državnog izbornog povjerenstva, Malenica napominje da bi još trebalo izmijeniti dva članka Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor.

Kibernetički napadi

- Estonija je jedina od država članica EU koja primjenjuje elektroničko glasanje, kao mogućnost odabira uz “klasično” glasanje, tj. glasanje na biračkim mjestima, ali glavno je pitanje u ovom trenutku zašto 25 država članica EU nema elektroničko glasanje, a ne zašto jedna država članica ima - ističe Malenica, koji također ključnim smatra obranu od kibernetičkih napada.

- Čak i kada bi se osigurala potpuna kibernetička sigurnost elektroničkog glasanja i kada bi ono bilo dostupno svima na jednak način, važna je i percepcija koju javnost ima o takvu glasanju, tj. ima li javnost povjerenje u sustav ili ne, jer je povjerenje u sustav preduvjet za slobodno izražavanje volje birača na izborima - zaključuje ministar uprave.

Budući da je nemoguće znati kakva će biti epidemiološka situacija na dan izbora, otvorilo se pitanje treba li produljiti glasanje na više dana kako bi svi imali priliku ispuniti svoju građansku dužnost (pravo).

Gardašević kaže da Zakon o izborima zastupnika govori o (jednom) danu provedbe izbora.

- I tu stvar postaje vrlo zanimljiva. Prvo, za produljenje roka za provođenje izbora u nekoliko dana Sabor bi trebao mijenjati spomenuti Zakon. Stožer civilne zaštite RH nema takvu ovlast. Drugo, uočljivo je da parlamentarna većina cijelo vrijeme tvrdi da mi, ustavnopravno rečeno, imamo redovno stanje. Pa ako je tako, onda treba primjenjivati i pravila za redovno stanje, a to znači da nema logike da se razdoblje održavanja izbora produljuje - kaže Gardašević.

Ističe još, ako bi postojala realna procjena da bi epidemija mogla spriječiti veći broj birača da izađe na izbore, onda je to dodatni i jasan dokaz da imamo “veliku prirodnu nepogodu”. To pak znači, kaže, da sve promjene izbornog zakonodavstva mora odobriti dvotrećinska većina. - Pred Vladom i parlamentarnom većinom sad je jako odgovoran zadatak procijeniti što i kako dalje - kaže profesor Ustavnog prava.

Čular primjećuje da je moguće uključiti i subotu u izbore ako se procijeni da bi to dalo rezultate, ali prethodno treba promijeniti zakon.

Kratkotrajni kontakti

- Laički mi se čini da veću opasnost za širenje virusa predstavlja činjenica da će članovi biračkih odbora i promatrači cijeli dan biti na okupu nego sam dolazak birača na birališta. Riječ je o više od 70 tisuća ljudi, a s vanjskim promatračima možda i do 100 tisuća osoba koje će biti u cjelodnevnom međusobnom kontaktu - kaže Čular i napominje da bi se to produljenjem biranja na više dana samo pogoršalo.

- Kod dolaska birača na birališta riječ je o kratkotrajnim kontaktima koji se ni po čemu bitno ne razlikuju od kontakata koje i sada svakodnevno ostvarujemo u trgovinama ili javnom prijevozu. Naravno, treba očekivati redove pred biralištima i procijeniti može li se sve izvesti u jednom danu.

U takvim okolnostima, međutim, postavlja se i pitanje hoće li DIP i političke stranke, u novonastalim okolnostima, moći mobilizirati dovoljan broj građana koji žele sudjelovati u biračkim odborima - napominje Čular i zaključuje, ako bi se pokazalo kako to nije moguće, da bi to dovelo u pitanje regularnost izbora.

Dodaje da DIP već sada može provesti anketu među dosadašnjim članovima biračkih odbora i tražiti od stranaka da isto naprave u svojim redovima kako bi se mogao procijeniti taj ključni parametar i pripremiti za izbore. - Možda bi bilo pametno preporučiti starijim članovima i rizičnijim skupinama povlačenje iz tih odbora i već sad početi pripremati i educirati njihove zamjene - savjetuje Čular.

Bitno pitanje izbora jest i glasanje dijaspore, iz koje dolaze tri zastupnika i koja ima svoju zasebnu izbornu jedinicu. Dogodi li se da u vrijeme izbora vlasti u BiH zbog loše epidemiološke situacije proglase zabranu kretanja, zabranu okupljanja i zatvore konzulate, glavnina dijaspore neće moći konzumirati svoje biračko pravo.

- Mislim da se moramo pomiriti s time da će izbori u uvjetima epidemije proizvesti nejednakosti koje inače ne proizvode i koje nećemo moći izbjeći. Svjedoci smo da se to od izbijanja epidemije svakodnevno događa i u drugim sferama života. Prema Ustavu, mi u dijaspori i u glasanju izvan mjesta prebivališta moramo i možemo imati samo fizička biračka mjesta. Ne znamo kakav će biti odgovor pojedine strane države, ali treba očekivati da neke neće dozvoliti okupljanja - kaže Čular.

Birači u samoizolaciji

Gardašević dodaje da je to pitanje striktno uređeno Ustavom i za drukčije uređenje biračkog prava glasača dijaspore trebalo bi mijenjati Ustav, a potom izborno zakonodavstvo.

Pitanje je i kako će glasati građani s prebivalištem u Hrvatskoj ako budu u izolaciji ili su oboljeli od koronavirusa. - Vrlo teško, premda i kod dopisnog glasanja netko treba otići na poštu ili barem do poštanskog sandučića.

Neke zemlje imaju mogućnost zamjenskoga glasanja (proxy) u kojem birač može ovlastiti nekoga drugoga da umjesto njega zaokruži njegov izbor. Mi to nemamo, a mislim da ne bismo ni trebali imati. Moglo bi se organizirati da članovi biračkog odbora, potpuno zaštićeni, dolaze na adresu birača u samoizolaciji. To je bolje nego da se on šeta biračkim mjestom. Ali, ako takve potrebe budu velike, onda će se postaviti pitanje kapaciteta - odgovara Čular.

Govoreći pak o valjanosti izbora ako ne budemo mogli imati klasične kampanje sa skupovima, Čular tu ne vidi previše problema. - Ako su se epidemiji prilagodile bolnice, škole, gospodarstvo, svi, i potpuno izmijenili mod svoga djelovanja, tako će napraviti i stranke u kampanjama. Tu do izražaja dolazi i kreativnost. Istina, to će vjerojatno više pogoditi manje poznate i nove stranke, ali izbori i inače zrcale situaciju u kojoj se provode - kaže Čular, koji ne misli da bi to dovelo u pitanje regularnost izbora, ako bi novi uvjeti vrijedili za sve stranke jednako.

No, problem vidi u tome što bi izvanredne okolnosti, drukčija kampanja, a još posebno ako dio građana objektivno ne bude mogao pristupiti izborima ili ne bude htio sat-dva čekati u redu na biralištima, a bez alternativnog načina glasanja, mogle dovesti do velikog pada ionako male izlaznosti. - Bolje je nemati izbore nego imati izbore koji završe vlašću bez stvarnog legitimiteta. To se u demokraciji ne da nadoknaditi ničim - kaže Čular.

Malešević navodi da će kampanje biti digitalne te da će zbog toga biti i drukčije.

- Algoritmi pokazuju što birači preferiraju, da li sport, ekonomiju ili nešto drugo, i po ključnim riječima treba slati poruke. Treba biti puno poruka da bi se dosegnule sve preferencije birača - kaže Malešević i navodi da je digitalizacija kampanje kod Zorana Milanovića odnijela prevagu u odnosu na Kolindu Grabar-Kitarović.

Prema njegovoj procjeni, stranke će morati voditi računa da ne potroše previše u kampanji jer time šalju poruku, a koronavirus i ekonomska situacija bit će, po njegovu mišljenju, glavne teme. Smatra da će birači prvi put gledati u programe političkih stranaka i prema njima odlučivati kome će dati glas.