PRIJEDLOG PRORAČUNA

Kako će Zagreb potrošiti deset milijardi kuna?

Budžet glavnog grada Hrvatske će sljedeće godine prvi put u povijesti premašiti “magičnu granicu” od deset milijardi kuna. Za ostatak jedinica lokalne samouprave, pa i za građane riječ je o nezamislivim sredstvima. Baš zato Magazin je odlučio detaljnije prikazati stavke zagrebačkog proračuna te ih staviti u svima razumljiv kontekst. Evo kako se troše zagrebačke milijarde...
 CROPIX

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić ovaj je tjedan u proceduru poslao prijedlog proračuna za 2019. godinu težak čak 10,2 milijarde kuna. U odnosu na ovogodišnji proračun, to znači povećanje od gotovo 800 milijuna kuna, odnosno oko 2,3 posto. U ukupnom se proračunu oko 8,2 mlrd. kuna odnosi na osnovni dio, a oko dvije milijarde na proračune proračunskih korisnika. Kada se napiše brojka 10,2 mlrd. kuna, na prvu možda nema snažan efekt. Možda bi slikovitije bilo kada bismo rekli da Zagreb ima veći proračun od svih hrvatskih gradova zajedno.

Naime, Split je za 2018. godinu u proračunu imao milijardu i 25 milijuna kuna, Rijeka 1,06 milijardi, a samo zagrebački Gradski ured za zdravstvo dogodine će dobiti 1,7 mlrd. kuna. Ima tu još zanimljivih usporedbi. Primjerice, zagrebački Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet na raspolaganju će imati 1,4 mlrd. kuna, dakle više nego što će za potpore dobiti svi poljoprivrednici u Hrvatskoj (1,1 mlrd. kuna). Ne moramo nužno govoriti o milijardama i milijunima da bismo dočarali moć zagrebačkog proračuna. Jednako je impozantna činjenica da je Zagreb izdvojio 740.000 kuna za naknade troškova zaposlenima u Gradskom uredu za financije. Inače, toliko košta novi Porsche Cayman S.

Još je takvih stavki, a one najzanimljivije izdvojili smo u velikoj infografici, gdje smo rastavili zagrebački proračun po gradskim uredima. Istaknuli smo koliko je svaki od njih dobio od velikog kolača, jesu li dobili više ili manje sredstava nego ove godine te na koje će projekte potrošiti najviše novca. Ubacili smo i pokoju usporedbu da bismo jasnije dočarali s koliko će novca Grad Zagreb iduće godine doista raspolagati. Naravno, pod uvjetom da on prođe na sljedećoj sjednici Gradske skupštine.

1. Ured gradonačelnika - 112 milijuna kuna (-7 mil. kuna)

Ured gradonačelnika ne provodi projekte, nego služi kao operativna baza za koordiniranje gradonačelnikovih poslova. Neki od njih su: protokolarni poslovi, promidžba Grada, priprema projekata od interesa za Grad, zaštita na radu i slično. Tu su djelatnici važniji od projekata i zato će se za njihove plaće (bruto) i doprinose izdvojiti 57,4 mil. kuna, odnosno otprilike svaka druga kuna iz ukupnog proračuna tog ureda ići će u džep zaposlenika. Ta činjenica neće dobro sjesti stanovnicima Zaboka. Naime, njihov cijeli proračun za ovu godinu iznosi 48,2 milijuna kuna. Naravno, treba održavati i prostorije u kojima rade, pa će se samo za režije i ostale troškove održavanja objekata Gradske uprave potrošiti 33,3 milijuna kuna. Toliko je novca potrebno za kompletnu obnovu vukovarskog Vodotornja.

2. Ured za javnu nabavu - 18,4 milijuna kuna (+350.000 kuna)

Ured za javnu nabavu, kako mu ime kaže, nadležan je za provođenje postupaka javne nabave. Kao i u drugim sličnim operativnim uredima, i ovdje većina sredstava odlazi na plaće i doprinose. Konkretno, radi se o iznosu od 13,7 milijuna kuna. Ipak, čini se da su djelatnici ovog ureda bili posebno vrijedni 2018., jer im je u proračunu osigurano 915.000 kuna više za plaće i doprinose. Nešto manji iznos (800.000 kuna) utrošen je u gradnju dječjeg igrališta u ulici III. Kozari put.

3. Gradski kontrolni ured - 6 milijuna kuna (+380.000 kuna)

Gradski kontrolni ured osnovao je 2006. godine gradonačelnik Milan Bandić s namjerom da istražuje sve nepravilnosti u financijskom poslovanju Grada Zagreba. Prijašnjih je godina bio aktivan; prijavljivao je određene propuste u Zagrebačkom holdingu, Gradu ili radu gradonačelnika. No, ako ga upišete u internetsku tražilicu, neće vam isplivati nikakve aktivnosti iz ove godine. Štoviše, posljednji se put u medijima pojavio u studenom 2017. godine, kada je objavljeno da Mirko Herak više nije pročelnik tog ureda. Unatoč tome, iduće će se godine izdvojiti 5,7 milijuna za plaće i doprinos djelatnika (više od 90 posto njihova proračuna), a ujedno su mu ukupna davanja povećana za 380.000 kuna. Osoba koja radi za minimalnu plaću u Hrvatskoj (3439,80 kuna) mora raditi 110 mjeseci, odnosno više od devet godina da bi zaradila tu svotu.

4. Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada - 41,2 milijuna kuna (+6,3 mil. kuna)

U Gradskom uredu za strategijsko planiranje i razvoj Grada trećina ukupnih sredstava od 41,2 milijuna kuna odlazi na plaće (bruto) i doprinose djelatnika. No, u tu postoji i nekoliko drugih stavki koje premašuju iznos od milijun kuna. Tako će Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba dobiti oko devet milijuna kuna, a za projekt “Privremeni oblici korištenja obale i okolnog područja rijeke Save” iduće će se godine izdvojiti 2,3 milijuna kuna. U obrazloženju nismo pronašli na što se točno misli kad se govori o privremenim oblicima korištenja, ali vjerujemo da se radi o veoma važnom projektu s obzirom na to da je za njega predviđeno 316 mjesečnih prosječnih neto plaća u Zagrebu.

5. Gradski ured za mjesnu samoupravu - 767 milijuna kuna (-40 mil. kuna)

Gradski ured za mjesnu samoupravu raspodjeljuje novac između 17 zagrebačkih gradskih četvrti. Najveći su dobitnici za iduću godinu Gradska četvrt Donji grad te Gradska četvrt Gornji grad - Medveščak čiji su proračuni povećani za više od 30 posto. S najviše će novca raspolagati GČ Sesvete, točnije s 83,8 milijuna kuna (to je dvostruko veći proračun od Grada Vrgorca), te GČ Novi Zagreb - Zapad s 59,8 milijuna kuna (Grad Krapina ove je godine imao 45,8 milijuna kuna).

6. Gradski ured za opću upravu - 54,8 milijuna kuna (+800.000 kuna)

Na službenim stranicama Grada stoji da Gradski ured za opću upravu obavlja poslove koji se odnose na: građanska stanja - državne matice, promjene osobnog imena, sklapanje brakova i životnog partnerstva osoba istog spola, evidencije hrvatskog državljanstva te razne slične administrativne poslove. Podrazumijeva se da u svojem planu nema nikakve velike projekte, nego dvije trećine novca daje za plaće i doprinose (39,2 milijuna kuna). Kada svi djelatnici tog ureda jednu godinu ne bi dobili plaću, za taj bi se novac mogao sagraditi jedan suvremeni dječji vrtić kao što je onaj u Novom Jelkovcu.

7. Gradski ured za financije - 228,4 milijuna kuna (+21 mil. kuna)

Najveći dio novca u Gradskom uredu za financije iduće će godine otići na zajmove kod domaćih banaka, otprilike 153,7 milijuna kuna. Ostala novčana sredstva odlaze na zaposlenike, najviše dakako na plaće i doprinose, ali ne smijemo zanemariti ni “manje” troškove. Primjerice, za naknade troškova zaposlenih u tom će se uredu dogodine izdvojiti 740.000 kuna. Da pojasnimo o kolikoj se količini novca radi, ubacit ćemo podatak da toliko košta novi BMW X6 ili Porsche Cayman S.

8. Gradski ured za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša - 1,18 milijardi kuna (+211 mil. kuna)

Opis financija Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša otvorit ćemo s podatkom da je njegov novi proračun veći od ovogodišnjeg proračuna Rijeke (1,06 milijardi kuna). Naime, ovdje se radi o uredu koji iduće godine planira velik broj višemilijunskih projekata. Za “ZagEE”, projekt energetske obnove gradskih objekata, izdvojit će se 66,1 milijun kuna, za Centar za gospodarenje otpadom 52,1 milijun te za Imunološki zavod 60 milijuna kuna. A tu su i manji projekti. Primjerice, za sanaciju sjeverne tribine stadiona na Maksimiru u planira se potrošiti tri milijuna kuna, a za organizaciju sudjelovanja Grada Zagreba na manifestaciji Expo 2020. Dubai već je izdvojeno milijun kuna. No, ima tu još i mnogo većih iznosa. Samo za zaštitu vode potrošit će se 250,6 milijuna kuna, a neki od planiranih projekata su priključenje na vodovod, pročišćivanje otpadnih voda i zbrinjavanje mulja. Grad Karlovac u svojem je proračunu imao isto toliko novaca, a on leži na četiri rijeke. Možda bi proračun ovog ureda bio manji da nema ZET-a. Već je godinama poznato da ta tvrtka posluje s velikim gubicima, zbog čega Grad iduće godine planira uložiti 460 milijuna u njegovo poslovanje. Da je ZET ostao u Holdingu, Grad bi imao dovoljno novca da sagradi četiri suvremene osnovne škole kao što je ona u Ivanjoj Reki (90 milijuna kuna).

9. Gradski ured za obrazovanje - 1,7 milijardi kuna (-47 milijuna kuna)

Gradski ured za obrazovanje ovih je dana najviše bio u medijima zbog činjenice da je njegov proračun za narednu godinu smanjen za 47 milijuna kuna. Ponajviše se to odnosi na nabavu udžbenika za osnovne i srednje škole. Ta su sredstva smanjena s 50 na 30 milijuna, a iz Grada su objasnili da ovo nije nabavna godina pa se mogu koristiti i prije nabavljene knjige. No, i 30 milijuna je povelik iznos. Ako uzmemo u obzir da je prosječna cijena školskog udžbenika 80 kuna, Grad za taj iznos može nabaviti 375.000 knjiga. Međutim, i dalje se tu vrte veliki iznosi. Za predškolski odgoj i obrazovanje pripremljeno je 950 milijuna kuna, za osnovno školstvo ide 261,3 milijuna, a za srednje pak 145,9 milijuna. Ako se malo dublje kopa, može se naići na još neke zanimljive stavke. Primjerice, za tehničku kulturu izdvojit će se 7,3 milijuna kuna. Samo za informaciju, toliko je novca ovog ljeta osvojio sretni dobitnik iz Samobora na EuroJackpotu. Dok tehnička kultura dobiva milijune, projekt “Darovita djeca su poseban dar” dobit će tek 6000 kuna, kao i projekt “Uključivanje romske djece od godine dana života u predškolski odgoj i obrazovanje”. To su dvije najmanje stavke proračuna ovoga ureda, i to 1216 puta manje od stavke o tehničkoj kulturi.

10. Gradski ured za zdravstvo - 1,7 milijardi kuna (+206 mil. kuna)

Već smo prije spomenuli da Gradski ured za zdravstvo ima veći proračun od Grada Splita, ali možemo dodati da će taj ured u poslovanje i projekte uložiti više novca nego što košta gradnja pruge Križevci - Dugo Selo (1,2 mlrd. kuna). Inače, to je najveći projekt HŽ-a u posljednjih 50 godina. No, krenimo s najvažnijim projektima. Za javnozdravstvene ustanove i programe poput Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba ili Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” izdvojeno je 62,9 milijuna kuna. To jesu važni projekti, tako da njih nećemo komentirati, ali neke manje važne možemo. Primjerice, za deratizaciju, dezinfekciju i dezinsekciju potrošit će se 10,3 milijuna, koliko je uloženo u otvaranje Tehnološkog parka na Zagrebačkom velesajmu. Također, Savjetovalište za prehranu Grada Zagreba dobit će 250.000 kuna, što koliko godišnje zaradi dvoje prosječnih programera u Zagrebu.

11. Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo - 92,9 milijuna kuna (+13 mil. kuna)

Dosta ljudi se začudi kada čuje da Zagreb ima Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo, a njihovo čuđenje bit će još veće kada saznaju da mu je proračun duplo veći od ukupnoga daruvarskoga (43 milijuna). Ako se pitate na što će taj novac otići, devet milijuna namijenjeno je za održavanje park-šuma, a 900.000 kuna groblju za kućne ljubimce. Približno 5,3 milijuna odlazi na potpore u poljoprivredi, odnosno 11,5 puta više nego što je Bjelovar prošle godine isplatio svojim poljoprivrednicima. Isto tako, za lovstvo je izdvojeno 970.000 kuna, što je cifra koja ne sjeda dobro lovcima Lovačkog društva “Jelen” iz Andrijaševaca. Oni su od svoje općine dobili samo 20.000 kuna, odnosno 48 puta manje. Ipak, najveći je potrošač ovog ureda Zoološki vrt, kojemu pripada 22,3 milijuna, ponajviše za brigu o 7800 životinja. Nasuprot tome PP Lonjsko polje na svojem području ima samo 30.000 jedinki ptica te oni u proračunu tek 9,7 milijuna kuna.

12. Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet - 1,4 milijarde kuna (+180 mil. kuna)

Grad Split ove je godine imao proračun težak milijardu i 25 milijuna kuna, što je manje od proračuna Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet. Velik dio novca, oko 361 milijun, odlazi na kapitalna ulaganja u objekte za društvene djelatnosti, dakle školske objekte, ustanove kulture, zdravstvene objekte i slično. Oko 123 milijuna ide na održavanje i utrošak javne rasvjete, koliko jedan poduzetnik potroši za obnovu hotela od pet zvjezdica. Tu se nalazi i kapitalni projekt remetinečkog rotora, za koji je planirano 236 milijuna kuna. Koliko je to novca, plastično pokazuje podatak da je najveća dobit Hrvatskih šuma u povijesti 235 milijuna kuna. Za kraj smo ostavili jedan pravi bombon. Naime, za gradnju i održavanje nerazvrstanih cesta Grad je pripremio 482 milijuna kuna, odnosno 14 sljemenskih žičara (29 mil. kuna izdvojeno je ove godine u proračunu za žičaru).

13. Gradski ured za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada - 509 milijuna (-22 mil. kuna)

Gradski ured za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada izdvojio je za upravljanje gradskim stanovima 229 milijuna kuna, što je više nego što u kasi ima Grad Bjelovar (188 milijuna kuna). Druga im je velika stavka nabava poslovnih prostora, za što je pripremljeno 147 milijuna kuna. Za taj novac trenutačno možemo kupiti 215 stanova od 50 kvadrata u Zagrebu. Još jedan manji iznos za usporedbu. Taj će ured za zaštitu vode izdvojiti 3,4 milijuna kuna, a jedan običan građanin za to može kupiti 850.000 litara gazirane, flaširane vode

14. Gradski ured za katastar i geodetske poslove - 31,7 milijuna kuna (-1,4 mil. kuna)

U Gradskom uredu za katastar i geodetske poslove većina novca odlazi na plaće i doprinose (24,7 milijuna), a ostatak ide na informatizaciju i katastarsko uređenje grada. Jedna od stavki jest i evidencija naselja, ulica i kućnih brojeva, na što će taj ured 2019. potrošiti dva milijuna kuna. Za taj je iznos Rovinj otvorio prvu medicinsko-terapeutsku plažu u Hrvatskoj.

15. Ured za programe i projekte Europske unije - 12,5 milijuna (+3,4 mil. kuna)

O Uredu za programe i projekte Europske unije nećemo mnogo govoriti. Polovica će novca otići na suradnju Grada Zagreba na međugradskoj i međunarodnoj razini, točnije oko 6,9 milijuna kuna. Toliko je iznosio višegodišnji javni dug Grada Knina koji je prošli mjesec napokon uspješno podmiren.

16. Gradski ured za branitelje - 23,8 milijuna kuna e (+1,4 mil. kuna)

Gradski ured za branitelje također je bio popularan ovaj tjedan u medijima, i to ponajviše zbog projekta “Izgradnja doma za samce branitelje” vrijednog milijun kuna. Budući da se o tome već dosta govorilo, predstavit ćemo neke druge točke. Recimo, skrb o braniteljima, na što će se potrošiti 10,7 milijuna kuna. S istim iznosom općina Mali Bukovec kod Varaždina planirala je ove godine rekonstruirati jednu nerazvrstanu cestu, urediti centar naselja Mali Bukovec, rekonstruirati društveni dom u Svetom Petru, obnoviti zdravstvenu stanicu te izraditi dokumentaciju za gradnju društvenog doma u Malom Bukovcu i još će joj ostati da uloži u dječji vrtić. Isto tako, za udruge Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata ići će 3,1 milijun kuna. Kada govorimo o općinama, možemo reći i da će za taj iznos Općina Klis urediti klišku tvrđavu, proslavljenu u doba turskih osvajanja kada se kapetan utvrde Petar Kružić sa svojim uskocima desetljećima odupirao Osmanlijama.

17. Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode - 8,6 milijuna kuna (+90.000 kuna)

Iako je glavna zadaća tog ureda zaštita spomenika kulture, većina sredstava ipak će otići na plaće i doprinose. Točnije, 7,3 milijuna namijenjeno je gradskim službenicima. Možemo se opet igrati s brojkama. Za taj bi se iznos mogao osigurati smještaj za 2453 osobe u jednokrevetnim sobama domova za starije i nemoćne osobe u Zagrebu.

18. Stručna služba Gradske skupštine Grada Zagreba - 41,6 milijuna kuna (+11,2 mil. kuna)

Stručna služba Gradske skupštine Grada Zagreba ima u 2019. godini dvije važne stavke, za koje ćemo dati i dvije usporedbe. Prvo, za funkcioniranje Gradske skupštine potrošit će 11,2 milijuna kuna, toliko je bilo potrebno da se ponovno pokrene Vukovarska pivovara. Drugo, potrošit će 1,7 milijuna na njezinu informatizaciju. Toliko je novca Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila Obrtu za poljoprivrednu proizvodnju Vrhovec iz mjesta Luka u Zagrebačkoj županiji za poboljšanje učinkovitosti korištenja gnojiva i nabavu poljoprivredne mehanizacije za manipulaciju gnojem (strojevi i oprema za utovar, transport i primjenu mineralnog i organskog gnojiva).

19. Ured za upravljanje u hitnim situacijama - 102,7 milijuna kuna (-3 mil. kuna)

Ured za upravljanje u hitnim situacijama opskrbljuje glavne sigurnosne ekipe u Zagrebu. Za vatrogasne zajednice izdvojit će 13,7 milijuna, a za Gorsku službu spašavanja 710.000 kuna. Kada se ta dva iznosa spoje, dobivamo vrijednost obnove perivoja Dvorca Pejačević, najveće investicije u povijesti Našica. Ipak, mnogo će više dobiti Javnovatrogasna postaja Grada Zagreba, koja će dogodine raspolagati s 78,4 milijuna, a toliko je GNK Dinamo Zagreb zaradio na transferu Matea Kovačića u Inter Milan. Za kraj, još jedna mala opaska. U proračunu je pronađeno i 5000 kuna za stavku “Potresni rizik Grada Zagreba”. Toliko inače potroši prosječna Britanka nakon prekida s dečkom, pokazalo je istraživanje provedeno na dvije tisuće žena u Velikoj Britaniji koje su ostavili njihovi partneri.

20. Stručna služba gradonačelnika - 92,6 milijuna kuna (-1 mil. kuna)

Polovica proračuna Stručne službe gradonačelnika otići će samo na informatizaciju. Tako će za nabavu i održavanje informatičke opreme dati 24,7 milijuna, a za ulaganje u računalne programe 25,2 milijuna. Prvi iznos dovoljan je za kupnju 5488 računala po cijeni od 4500 kuna, a za drugi se iznos može nabaviti 16.800 programa Adobe Acrobat Standard DC Subscription L1 (cijena jednog je 1500 kuna).

21. Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom - 462,7 milijuna kuna (-34 mil. kuna)

U Hrvatskoj je krajem 2017. godine bilo registrirano 511.850 osoba s invaliditetom. Kada bi se proračun Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom podijelio među njima, to znači da bi svatko od njih dobio 900 kuna. Kada bismo istu matematiku primijenili na riječki Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb, svaka bi osoba s invaliditetom u zemlji dobila tek 100 kuna. Što se tiče stavki na koje će najviše trošiti, to su: programi i ustanove socijalne zaštite (90,1 mil.), dodatak uz mirovinu i druge pomoći (71,1 mil.), subvencija ZET-ova prijevoza (60 mil.), skrb za osobe s invaliditetom (44,3 mil.), prevencija neprihvatljivog ponašanja djece i mladeži (3,4 mil.) i još niz drugih.

22. Ured za demografiju - 399 milijuna kuna (-10,8 mil. kuna)

Kod Ureda za demografiju javnost najviše zna za dvije stavke, koje su mnogima vrlo bitne. To su novčana pomoć za roditelje odgajatelje te za novorođenčad. Za prvu je izdvojeno 290 milijuna kuna. Istovremeno, Varaždin ima proračun od 270 milijuna. Za bebe je pak pripremljeno 70 milijuna, koliko iznosi gradnja vodičke obilaznice, što je najveći infrastrukturni projekt toga grada u posljednjih 50 godina.

23. Gradski ured za kulturu - 586,7 milijuna kuna (-29 mil. kuna)

Kada bi Gradski ured za kulturu bio grad, imao bi tek malo manji proračun od Osijeka (591,8 milijuna). On će pak iduće godine najviše trošiti na javne potrebe u kulturi, negdje 425,8 milijuna kuna. Za taj se novac može sagraditi još jedan Muzej suvremene umjetnosti (364 milijuna kuna) i još nam ostane da dogradimo morske luke u Crikvenici, Selcu i Jadranovu. Najveći je pojedinačni potrošač ovog proračuna Hrvatsko narodno kazalište, koje će dobiti 42,8 milijuna kuna. Koliko je to novca, možemo pronaći u proračunu Krapine. On je samo za tri milijuna veći. I još jedna manja stavka. Za članske iskaznice Knjižnica grada Zagreba djeci i učenicima Zagreba izdvojeno je 1,7 milijuna kuna, koliko je prošle godine zaradio Zagrebački holding.

24. Gradski ured za sport i mlade - 503,9 milijuna kuna (-35,3 mil. kuna)

Gradski ured za sport i mlade ima pet puta više novca nego što ga ove godine ima Grad Trogir, a najviše će potrošiti na sportske programe (oko 401,8 milijuna). Kada govorimo o sportu, možemo spomenuti da su ovog ljeta Dinamo, Hajduk i Rijeka manje zaradili na transferima igrača nego što će Zagreb izdvojiti na sportske programe. Najviše će novca otići na Arenu (62 milijuna) te na ustanovu Upravljanje sportskim objektima (97,6 milijuna). Mnogo će manje dobiti zagrebačke mažoretkinje - samo 221.000 kuna. Mrvicu više dobit će Parni Valjak za novogodišnji nastup u Skopju (222.000 kuna). Mnogo su bolje prošle izviđačke udruge, koje će raspolagati s 985.000 kuna. Za taj se iznos za novogodišnju proslavu mogu angažirati Jelena Rozga te Prljavo kazalište (svaki traži 25.000 eura), Nina Badrić i Toni Cetinski (svaki 20.000 eura), Mladen Grdović (18.000 eura) te Jasmin Stavros (15.000 eura). I još ostane 70.000 kuna za nareske i sokove.

25. Ured za međugradsku i međunarodnu suradnju i promicanje ljudskih prava - 26,5 milijuna kuna (+4,3 mil.a kuna)

Ured za međugradsku i međunarodnu suradnju i promicanje ljudskih prava 2019. će potrošiti oko 6,3 milijuna na plaće i doprinose svojih djelatnika, 1,6 milijuna podijelit će vijećima nacionalnih manjima, a oko 5,09 milijuna ide za programe poticanja ljudskih prava. Sveukupno dakle ima na raspolaganju 26,5 milijuna kuna, koliko je veliki humanitarac i glumac Leonardo DiCaprio dao za svoju novu vilu u losanđeleškoj četvrti Los Feliz, a sastoji se od pet spavaćih soba, osam kupaonica, prostrane kuhinje i dnevnog boravka s kaminom i klavirom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. studeni 2024 00:28