RAZMJERI POMORA

ODUMIRU LI, DOISTA, PČELE U HRVATSKOJ? Magazin istražio pozadinu kataklizmičnih vijesti o pomoru najkorisnijeg kukca

 
(Odozgo prema dolje) Prof. Nikola Kezić, Tvrtko Matijević i Željko Vrbos
 Profimedia, Alamy / CROPIX

Među najčitanijim vijestima na gotovo svim portalima proteklog tjedna nije bilo nikakvo monstruozno ubojstvo u provinciji, katastrofalna nesreća ili otkriće iz morbidnog života poznatog političara. Kratki tekst o zabrinutosti pčelara pod naslovom “Iz cijele Hrvatske dolaze vijesti o pomoru pčela”, koji je objavio Glas Slavonije, brzinom munje je tijekom vikenda prenesen na mnogim medijskim platformama.

Kako to obično biva u medijskom prostoru, razmjeri pomora rasli su iz dana u dan, od portala do portala postajali sve katastrofalniji, sa sve više potresnih iskaza lokalnih pčelara. Oni su razloge pomora svojih pčela pronalazili u neobjašnjivim klimatskim promjenama ili neopreznom tretiranju usjeva sredstvima za uništavanje korova, među kojima je i opasan i kod nas zabranjen herbicid s glifosatom koji ratari zbog niske cijene švercaju iz BiH i Srbije.

U brojnim komentarima razvijale su se i katastrofične objave o teorijama zavjere u raznim varijacijama, citirajući Einsteinovo upozorenje “kad bi pčele nestale s površine Zemlje, čovječanstvo bi imalo još samo četiri godine života”. Javili su se i pčelari koji su osporavali pomor i upozorili kako bi ovakav senzacionalistički pristup neprovjerenim činjenicama mogao rezultirati velikom štetom za domaće proizvođače meda koje se dovodi u ni s čim dokazanu vezu s opasnim tvarima za jedan tako osjetljiv i ljekovit proizvod.

Što se uistinu dogodilo s pčelama, koliki su razmjeri pomora i šteta i je li hrvatski med uopće ugrožen, provjerili smo u trodnevnom zavirivanju u košnice po pčelinjacima i istraživanju po uredima nadležnih institucija.

Promjene utječu na vitalnost

No, krenimo redom. Sve je počelo 22. ožujka kada je na Agronomskom fakultetu Akademija poljoprivrednih znanosti održala okrugli stol “Uzroci masovnih gubitaka pčela u RH i Europi”.

Moderator okruglog stola bio je redoviti član Akademije poljoprivrednih znanosti prof. dr. sc. Nikola Kezić koji je u uvodnoj riječi o ulozi pčela u biološkom sustavu naglasio da gubici pčelinjih zajednica posljednjih godina izazivaju veliku pozornost javnosti. Uz gubitke pčelinjih zajednica dramatičan je i pad brojnosti i raznolikosti ostalih kukaca, uključujući divlje pčele, leptire i moljce.

Prof. dr. sc. Janja Filipi s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru govorila je o globalnim razmjerima gubitaka pčelinjih zajednica u Europi i Hrvatskoj, a dotakla se i alarmantnih podataka iz SAD-a. U Hrvatskoj se posljednjih godina broj pčelara upisanih u Evidenciju pčelara smanjio za gotovo 4000 te je smanjen i broj pčelinjih zajednica za oko 30.000. Prema podacima COLOSS-a (radna skupina za kontrolu gubitka pčela), tijekom zime 2016./2017. u Hrvatskoj je stradalo 23,1 posto pčelinjih zajednica kod pčelara obuhvaćenih anketom. Upozorila je na visoke gubitke koji kod dijela pčelara u Hrvatskoj zahvaćaju i više od 50 posto zajednica.

Prof. dr. sc. Zlatko Puškadija s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku govorio je o brzini i učestalosti klimatskih promjena koje izravno utječu na vitalnost i preživljavanje pčelinjih zajednica u Hrvatskoj te istaknuo kako se promjene događaju brže nego što se može prilagoditi biljni i životinjski svijet, čime su pčele ugrožene kako izravno tako i neizravno.

Dr. sc. Marica Maja Dražić iz Ministarstva poljoprivrede govorila je o povezanosti uzgoja matica i gubitaka pčelinjih zajednica, a prof. dr. sc. Dragan Bubalo s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu o povezanosti pčelinjih paša, pčelinjih proizvoda i gubitaka pčelinjih zajednica. Nakon rasprave zaključeno je kako svake godine u Hrvatskoj nestane približno četvrtina populacije medonosnih pčela.

Ova je pojava zabrinjavajuća i kompleksna te se trebaju poduzeti mjere da se ovako visoki gubici objasne i počnu rješavati. Klimatske promjene se događaju brže nego što se pčele mogu prilagoditi, zaključili su.

I potom je počela lavina napisa o pomoru pčela. Tekstovi na portalima izazvali su brojna pitanja koja su pčelarima slali prijatelji, kupci i svi ljubitelji meda. Najbrže su reagirali na Facebook grupi “Pčelarstvo u srcu”, koja okuplja više od 27.000 pčelara i proizvođača meda iz cijele regije, a prije nekoliko godina osnovao ju je Dražen Špančić. Ovaj tjedan oni su među svojim članovima u Hrvatskoj napravili anketu o razmjerima pomora pčela i došli do zaključka da pomora o kojemu se piše uopće nema.

- Nitko ne spori da ima gubitaka pčelinjih zajednica koji su uobičajeni početkom godine zbog raznih razloga, ali razmjeri koji se spominju nemaju veze sa stanjem na terenu koje nam javljaju članovi naše grupe. Spominju se prskanja usjeva kao uzrok uginuća, a njih uopće nije bilo u to vrijeme, kaže nam Špančić.

Nekoliko pčelara iz udruge s kojima smo razgovarali kaže da bi im medijski napisi kako pčele ugibaju od glifosata mogli nanijeti puno štete jer će kupcima koji to čitaju morati pojašnjavati da njihov med nema nikakve veze s opasnim kemikalijama. Tvrtko Matijević, pčelar iz Daruvarskog Brestovca, cijelu je prošlu i početak ove godine na terenu gdje predstavlja svoj projekt skupljanja pčelinjeg otrova.

- Na društvenim mrežama i na svojim predavanjima stalno sam u kontaktu s pčelarima iz cijele Hrvatske i regije, ali nitko mi se nije požalio na pomor pčela koji bi poprimio alarmantne razmjere - kaže Matijević.

Prof. dr. sc. Dragan Bubalo sa Zavoda za ribarstvo, pčelarstvo, lovstvo i specijalnu zoologiju Agronomskog fakulteta kaže kako je sudjelovao na okruglom stolu, ali nije mogao pretpostaviti da će dio zaključaka u medijima biti interpretiran na senzacionalistički način.

Nametnici i virusi

Ističe kako, prema njegovim saznanjima, situacija s pomorom pčela nije tako alarmantna jer se svake godine događa određen postotak gubitaka pčelinjih zajednica, a uzroci mogu biti brojni - od utjecaja klimatskih promjena, pesticida i neučinkovitog tretmana protiv nametničkih bolesti, posebice varooze i nozemoze, do pogrešaka samih pčelara koji se nisu pridržavali osnovnih načela dobre pčelarske prakse.

- Nažalost, od 2006. godine, kada su zabilježeni veći gubici pčelinjih zajednica u SAD-u i nekim dijelovima Europe, do dana današnjeg nisu razjašnjeni uzroci. Naime, pretpostavlja se da postoji određen sinergizam koji uključuje biotičke i abiotičke čimbenike te je utvrđeno da u kombinaciji, odnosno zajedničkim djelovanjem, mogu prouzročiti značajno slabljenje ili propadanje pčelinjih zajednica. Usto, spomenute nametničke bolesti na zaražene pčele djeluju imuno depresivno te do izražaja mogu doći i sekundarne bolesti prouzročene virusima - objašnjava profesor Bubalo.

Dodaje kako o nepostojanju masovnog pomora pčela dovoljno govori i činjenica “da postoji velik broj oglasa u kojima pčelari prodaju pčelinje zajednice, ali prodaja nije velika, a i na društvenim se mrežama pčelari čude o postojanju masovnog pomora pčela. Da je tako zastupljen, zasigurno bi cjelokupna pčelarska javnost brujila o tome”.

Nakon razgovora na Agronomskom fakultetu otišli smo u Hrvatski pčelarski savez gdje nam je predsjednik Željko Vrbos odmah rekao kako se i oni čude medijskim napisima o alarmantnom pomoru pčela.

- Mi u Savezu nemamo ni službenih, ni neslužbenih dojava o povećanom pomoru pčela i razlozima plasiranja takvih informacija u medije. Upravo suprotno, ova je godina počela uspješnim prezimljavanjem pčela i dobrim proljetnim razvojem. Uobičajene su sporadične pojave gubitaka pčela, što su dosad potvrdile informacije s terena, i nikako ne može biti govora o alarmantnoj situaciji. Opreza radi, od svih županijskih predstavnika zatražena je realna procjena za područja županija koje pokrivaju. Procjenjuje se da će ova godina, s obzirom na početak, biti dobra za pčelare, a samim time i za potrošače hrvatskog meda, rekao nam je Vrbos. Dodaje kako je Hrvatski pčelarski savez u stalnom kontaktu s relevantnim institucijama radi praćenja zdravlja pčela na nacionalnoj razini.

Profitabilno pčelarenje

Najbolja adresa za praćenje zdravlja pčela je Veterinarski fakultet na kojem prof. dr. sc. Ivana Tlak Gajger radi kao voditeljica Laboratorija za bolesti pčela APISlab.

Ona nam je na početku pojasnila kako, zašto i od čega umiru naše pčele.

- Uloga međusobnih utjecaja različitih čimbenika na pčelinju zajednicu postala je glavni obrazac za objašnjavanje masovnih gubitaka u pčelarstvu. Dapače, isti obrazac se koristi čak i u situacijama kad pojedinačni uzročnik može dovesti do ugibanja zajednice, primjerice kod jakih invazija varoozom u netretiranim pčelinjim zajednicama. Iako su pčelinje zajednice izložene utjecajima različitih biotičkih i abiotičkih čimbenika, kao i učestalo primjeni loše pčelarske prakse, smatra se da je njihovo slabljenje te konačno propadanje posljedica istodobnog nepovoljnog utjecaja različitih čimbenika. Pretpostavlja se da pojedinačni čimbenik nije štetan za pčelinju zajednicu, no u kombinaciji s drugim čimbenicima nepovoljni utjecaj prvog ili više njih je povećan - objašnjava profesorica.

To potkrepljuje primjerom u kojem izloženost zdrave pčelinje zajednice subletalnim dozama pesticida ne mora biti pogubna, no ako je njen imunološki sustav prethodno oslabljen zbog bolesti, tada zajednica može uginuti.

- Stoga se smatra da je analiziranje višestrukih međuodnosa više rizičnih čimbenika na zajednicu ključno za razumijevanje današnjeg tzv. profitabilnog pčelarenja praćenog sporadičnim gubicima u pčelarstvu, kao i mogućeg uspostavljanja održivih strategija zaštite zdravlja pčelinjih zajednica. Budući da je trenutačno na snazi tzv. pasivni monitoring pčelinjih bolesti, svaki je pčelar, kao držatelj životinja koje proizvode hranu za ljude, dužan redovito pregledavati pčelinje zajednice. Svako uginuće zajednice i/ili uočenu promjenu u izgledu pčelinjeg legla ili ponašanja odraslih pčela pčelar je, sukladno Naredbi o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovu financiranju u 2019. godini, obvezan dojaviti ovlaštenom veterinaru na području gdje je smješten pčelinjak. Ovlašteni veterinar dužan je pregledati žive ili uginule pčelinje zajednice te po potvrđenoj sumnji na opasnu zaraznu bolest uzeti službene uzorke namijenjene laboratorijskoj dijagnostici - dodaje profesorica Tlak Gajger.

Prema njezinim podacima, tijekom 2018. godine u ovlašteni službeni Laboratorij za bolesti pčela APISlab, koji djeluje u sklopu stručnog rada Zavoda za biologiju i patologiju riba i pčela Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na pretragu je u usporedbi s prethodnim godinama zaprimljen značajno veći broj uzoraka saća s promijenjenim pčelinjim leglom sumnjivih na američku gnjiloću. Posljedično velikom broju pozitivnih nalaza povećano je i zaraženo područje na terenu na kojem su provedene propisane mjere sanacije i suzbijanja opasne zarazne bolesti pčela.

- Tijekom 2019. godine Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu nije zaprimio dojave o masovnom ni povećanom pomoru pčelinjih zajednica u Hrvatskoj. Dapače, u Laboratorij za bolesti pčela APISlab nije zaprimljen značajnije veći broj sumnjivih uzoraka s pčelinjaka u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Sukladno napisanom, masovnog ugibanja pčelinjih zajednica na pčelinjacima nema. Ili ima? Ali tada nisu provedene naređene mjere?, ostavlja nas u dvojbi.

No, napominjem kako se liječenje, kontroliranje ili suzbijanje opasnih zaraznih bolesti mora, s obzirom na specifičnosti života pčelinjih zajednica, provoditi sukladno važećim zakonskim propisima.

- Zajednice medonosne pčele su proizvođači hrane za ljude. Zbog toga treba pčelariti bez rizika te na pčelinjacima primjenjivati tzv. dobru proizvođačku praksu koju obuhvaća višestruke vidove preporučenih pčelarskih, veterinarskih i okolišnih smjernica te načela jednog zdravlja - zaključuje.

Nakon cijele istrage o rezultatima smo razgovarali s prof. dr. sc. Nikolom Kezićem čiji je okrugli stol pokrenuo ovaj veliki roj različitih informacija.

Prof. Kezić kaže kako medonosne pčele predstavljaju jednu od temeljnih komponenti poljoprivrede, a vrijednost oprašivanja izračunata je na 153 milijarde eura godišnje na svjetskoj razini.

- Više od tri četvrtine svih cvatućih biljaka mora biti oprašeno posredstvom životinja, najčešće kukaca. Medonosne pčele idealni su oprašivači jer se njima može lako upravljati. Sveukupno, procijenjeno je da jedna trećina hrane koju jedemo, izravno ili neizravno, potječe od oprašivanja pčelama. Međutim, život medonosnih pčela ugrožen je s mnogih strana. Uzroci ugroženosti mogu se grupirati u tri osnovne skupine: utjecaji iz okoliša - loša ishrana zbog klimatskih anomalija (suša, kiša), izloženost kemikalijama, bolesti i štetnici te genetska prilagođenost i vitalnost zajednica - kaže Kezić.

Zabrinuti su i voćari

Pojašnjava nam kako su podaci o gubicima pčela prikupljeni distribuiranjem upitnika posredstvom pčelarskih web portala. Upitnik su sačinjavala temeljna pitanja koja je sastavila međunarodna grupa istraživača COLOSS. Uz klasična pitanja o zimskim gubicima, pčelari su mogli popuniti i dodatna pitanja o podacima kroz sezonu, iz kojih se može procijeniti utjecaj pojedinih aktivnosti na gubitke pčelinjih zajednica.

- Gubici pčelinjih zajednica u Hrvatskoj, prema anketi COLOSS-a, kretali su se od 11,48 posto 2012. godine do čak 23 posto 2017./2018., a zabrinjavajuće je i da je dio pčelara imao svake godine visoke gubitke koji su dosezali i do 100 posto, gubitke svih zajednica na pčelinjaku. Ne želim na taj način razmišljati da nam četvrtina populacije pčela nestaje, a mi ne reagiramo - rekao nam je prof. Kezić.

Gledamo podatke za druge zemlje. Međunarodno su prihvatljivi gubici od 5 do 10 posto. Italija je lani izgubila 29 posto pčelinjih zajednica, Velika Britanija 28, Belgija 20, Mađarska 18, Danska i Češka 13, Austrija 12, Bugarska samo dva posto...

Hm, i ovdje smo veliki gubitaši. U potrazi za odgovorom na pitanje krije li se iza toga neka velika zavjera vraćamo se na forum i rasprave pčelara. A-ha. U raspravu su se uključili i voćari čije biljke ne mogu bez oprašivanja pčela, pa i oni strahuju da bi mogli trpjeti gubitke. Zabrinutost voćara nije bezazlena jer oni gledaju kako povrćari za oprašivanje u staklenicima kupuju bumbare, pa misle da i njih čeka neka slična sudbina. Halo, Bing? Pošto kutija puna pčela?

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 02:30