INTERVJU

TOMISLAV ČULJAK ZA JUTARNJI 'Besmislene su teze da Andrej Plenković ne kontrolira stranku'

 
U Požeško-slavonskoj županiji HDZ je ostvario blistavu pobjedu u svim općinama, gradovima i županiji. Niti jedan pojedinac ne bi se trebao postavljati iznad interesa stranke, pa bi i epilog priče sa županom Tomaševićem bio drukčiji
 Darko Tomas / HANZA MEDIA

Kada je Tomislav Čuljak, jedan od HDZ-ovih veterana, dolaskom Andreja Plenkovića na čelo stranke sam odustao od svih značajnijih funkcija, smatrajući da je došlo vrijeme za pomlađivanje stranke i HDZ-ovih kadrova u državnom aparatu, za mnoge je to bilo krajnje iznenađenje. Ali, Čuljak je ostao u vrhu stranke u kojoj je potpredsjednik, pa je i dalje vrlo utjecajan u stranačkom aparatu. Njegov “projekt” stranačkih odbora u potpunosti je zaživio, a Čuljak smatra da HDZ stoji u stranačkoj utakmici u zemlji bolje nego ikada.

Čuljak, kao uostalom i svi iz vrha stranke, nije posebno uzbuđen najavom da bi se Tomislav Karamarko mogao vratiti i ponovo igrati važnu ulogu u HDZ-u. - Nema on podršku, a priče o tihoj oporbi u HDZ-u ne stoje - tvrdi. Prema njegovu mišljenju, Andrej Plenković čvrsto drži konce u rukama, a njega je Čuljak predlagao i u Karamarkovo vrijeme za nositelja liste na izborima za Europski parlament, kada to u HDZ-u i nije bilo baš popularno.

Kako ste, kao jedan od veterana stranke, zadovoljni sadašnjim rejtingom HDZ-a?

- HDZ je stožerna, najveća i najjača stranka koja od prvih višestranačkih izbora do danas ima potporu velikog dijela naših građana. Tako je i danas kada sa stabilnom većinom u Hrvatskom saboru hrvatska Vlada na čelu s Andrejom Plenkovićem donosi odluke koje će osigurati gospodarski rast i razvoj te preduvjete za kvalitetniji i bolji život svih građana Republike Hrvatske. Zadovoljan sam s trenutačnim rejtingom koji se kreće na razini od 30 do 35 posto, a vjerujem da ćemo na izborima ostvariti i bolji rezultat. Već je poznato da HDZ uvijek postiže znatno bolji izborni rezultat od onog koji nam predviđaju ankete.

Koliko odbori mogu pomoći da unutarstranački život bude življi i dinamičniji?

- Svojedobno sam bio pokretač ideje o osnivanju stranačkih stručnih odbora. Evidentno je da su odbori dali velik doprinos u svakodnevnom djelovanju HDZ-a, ali i izbornim utakmicama iz kojih smo izlazili kao pobjednici. Koristim ovu priliku da zahvalim svim dosadašnjim predsjednicima odbora i svim članovima na njihovu doprinosu u radu odbora. Rad u oporbi bio je iznimno zahtjevan. Odbori su tada bili vlada u sjeni, a danas, kada smo stranka na vlasti, njihova je uloga drugačija. Kao koordinator svih odbora predložio sam njihov preustroj i novu organizacijsku strukturu, pri čemu smo smanjili broj odbora sa 26 na 21 kako bismo korespondirali organizaciji ministarstava. Djelovanje u odborima predstavlja mogućnost članovima koji dosad nisu bili politički afirmirani da pokažu svoje sposobnosti, stručnost i znanje, da postanu prepoznatljivi široj javnosti i da se postupno izgrade za buduće političke pozicije. Predsjedništvo HDZ-a na posljednjoj je sjednici donijelo odluku o imenovanju predsjednika odbora, među kojima ima dosta novih imena kojima je pružena prilika da dokažu svoje sposobnosti na tim odgovornim pozicijama.

Kako je uopće zamišljeno funkcioniranje pojedinih odbora?

- Kroz stranačke odbore okupili smo više od 1500 stranačkih i nestranačkih stručnjaka iz svih sfera društveno-političkog života od znanstvenika, preko umjetnika, sportaša, različitih ljudi sa stručnim znanjima, iskustvima i ugledom u društvu. Neki od stranačkih odbora imaju i više od stotinu članova. Zbog toga smo kao operativna tijela odlučili formirati predsjedništva odbora koja će činiti predsjednik, tri potpredsjednika, tajnik i do šest članova predsjedništva. Odbori raspravljaju i utvrđuju stajališta o političkim i drugim pitanjima iz djelokruga njihova rada te će biti stručna podrška tijelima i dužnosnicima iz redova HDZ-a.

Imaju li dovoljan manevarski prostor za rad i mogu li realizirati samostalnost u radu?

- Čelnici i članovi odbora zaista imaju širok prostor za djelovanje, pri čemu postaju vidljiviji i prepoznatljiviji u stranci, ali i u široj javnosti. Sama činjenica da su brojni bivši predsjednici odbora danas ministri, Bošnjaković, Butković, Čorić, Krstičević, Kuščević, Cappelli, najbolje govori koliki prostor im je na raspolaganju za afirmaciju.

U posljednje vrijeme često se provlače teze da Andrej Plenković ne kontrolira u potpunosti stranku. Je li to i vaš dojam?

- Ne, upravo suprotno! Andrej Plenković je predsjednik HDZ-a koji ima neupitnu potporu svih stranačkih tijela, od Predsjedništva preko Nacionalnog vijeća koji čine svi predsjednici županijskih odbora, do središnjeg odbora, i sve odluke donose se jednoglasno. Teze koje spominjete potpuno su besmislene, bez i jednog ozbiljnog argumenta.

Zagreb, 190118.
Trg zrtava fasizma.
Tomislav Culjak, hrvatski politicar i clan Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomas / HANZA MEDIA

Došlo je i do bitnog pomlađivanja HDZ-a, mnogi stari kadrovi se povlače ili su u drugom planu?

- Cilj svake uspješne stranke je postupno pomlađivanje vodstva i otvaranje prilika za druge ljude koji pokazuju sposobnosti i neumorno djeluju u interesu HDZ-a. To bi trebao biti prirodan proces kroz koji se stranka jača i protiv toga ne može biti nitko tko želi dobro stranci. To ne znači da za ‘starije kadrove’ nema mjesta, štoviše oni svojim znanjem i iskustvom mogu dati značajan doprinos zajedništvu, stabilnosti i uspjehu stranke. Kada se spoji mladost i iskustvo, to je snaga koja jamči nove pobjede HDZ-a. HDZ ima više od 200.000 članova i svatko može naći svoje mjesto i dati svoj doprinos kroz stranački rad.

Kako će se završiti ova mini-kriza u Ličko-senjskoj županiji i hoće li Dado Milinović ostati prvi čovjek HDZ-a u Lici?

- Događanja u Lici ne držim dramatičnima i ona neće ostaviti posljedice na funkcioniranje stranke. Često je neslaganja u mišljenjima moguće riješiti konstruktivnim razgovorima unutar stranke i nisam pobornik rješavanja nesporazuma i prijepora kroz medije. No kada se to dogodi, predsjednik stranke i stranačko vodstvo moraju odlučno reagirati, kao što je i učinio predsjednik Andrej Plenković donoseći odluke koje proizlaze iz Statuta HDZ-a. Sve odluke, pa i ona o raspuštanju ličkoga županijskog odbora i imenovanju povjerenstva, donesene su jednoglasno na zajedničkoj sjednici Predsjedništva i Nacionalnog vijeća te će se u određenom roku provesti unutarstranački izbori. A tko će se kandidirati i tko će pobijediti, ovisi o članstvu ličko-senjskog HDZ-a. Do izbora ima dosta vremena da svi pojedinci koji se žele kandidirati razmisle kako će njihova kandidatura pridonijeti zajedništvu i budućim pobjedama ličko-senjskog HDZ-a.

Je li epilog sa županom Tomaševićem mogao biti drukčiji?

- U Požeško-slavonskoj županiji HDZ je ostvario blistavu pobjedu u svim općinama, gradovima i županiji. Kada bi svi stranački dužnosnici bili odgovorni i kada bi realno procjenjivali što je širi interes HDZ-a i kako smanjiti štetu stranci, odnosno stranačkoj organizaciji iz koje potječu i čijom podrškom su izabrani na određenu dužnost, epilog bi svakako bio drugačiji. Niti jedan pojedinac se ne bi trebao postavljati iznad interesa stranke.

Oporba nikada nije bila slabija i neefikasnija. Ima li SDP uopće šanse ako ne dođe do drastičnijih promjena u vodstvu stranke?

- Slažem se s ocjenom da oporba nikada nije bila neefikasnija, a sve zahvaljujući činjenici da SDP nikada nije bio slabiji. Čini mi se da su, sportskim rječnikom rečeno, ‘izvan igre’, razjedinjeni, dezorijentirani i najblaže rečeno neuvjerljivi. Činjenica jest da zbog toga sve više gube povjerenje i podršku građana, što dovodi do pojave protestnih glasova. Doprinos razvoju svakog demokratskog društva trebala bi davati i oporba. Nažalost, ova današnja u Hrvatskoj isključivo se bavi floskulama i čistim politikantstvom. Što se tiče promjena u SDP-u, to je pitanje za članove SDP-a.

Zagreb, 190118.
Trg zrtava fasizma.
Tomislav Culjak, hrvatski politicar i clan Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomas / HANZA MEDIA

Predsjednički izbori još uvijek nisu blizu, ali se polako otvaraju prostori za moguće buduće kandidature. Hoće li, prema vašem mišljenju, Kolinda Grabar-Kitarović imati podršku HDZ-a za drugi mandat?

- Na prošlim predsjedničkim izborima bio sam jedan od onih koji su predlagali i podržavali kandidaturu Kolinde Grabar-Kitarović kao priliku HDZ-u da pobijedi na tim izborima. Uspjeli smo i ostvarili za HDZ iznimno važnu pobjedu koja nam je otvorila put prema daljnjim pobjedama koje smo ostvarivali nakon toga. HDZ, nakon Franje, prvi put ima svoga predsjednika, odnosno predsjednicu države. Pitanje podrške HDZ-a predsjednici za drugi mandat možda je preuranjeno, ali ako i kada predsjednica odluči istaknuti kandidaturu za drugi mandat i zatraži podršku HDZ-a, odluku o tome donijet će stranačka tijela.

Mislite li vi osobno da predsjednica dobro radi svoj posao?

- Osobno držim da predsjednica odlično obavlja svoj posao i da je svojim dosadašnjim radom u potpunosti opravdala očekivanja i zadobila povjerenje najvećeg djela hrvatskih građana.

Koga vidite na ljevici kao mogućeg protukandidata HDZ-ovu predsjedničkom kandidatu?

- Sami ste rekli da predsjednički izbori nisu ni blizu i teško je ‘gatati’ tko bi sve mogao biti kandidat, posebno s ljevice, tako da na to pitanje ne mogu odgovoriti. Ali sam siguran da će kandidat iza kojeg stane HDZ pobijediti bez obzira na to tko će biti kandidati ispred drugih stranaka.

Povukli ste se iz “prvih redova” stranke da biste otvorili prostor mladim ljudima. Je li to pomlađivanje stranke za vas bilo dovoljno efikasno i mogu li novi kadrovi uspješno voditi HDZ u budućnosti?

- Očigledno sam tada iznenadio mnoge svojom odlukom da se ne kandidiram na izborima za Hrvatski sabor. Odbio sam biti na listi želeći da neki drugi ljudi dobiju priliku biti kandidati i zastupnici u Hrvatskom saboru. Iako sam po političkom utjecaju mogao birati mjesto na listi, želio sam vlastitim primjerom pokazati svima u stranci da ne moraju isti ljudi biti na visokim pozicijama ‘do smrti’ i da treba dati priliku da se afirmiraju mladi, ambiciozni i sposobni ljudi koji će raditi na dobrobit stranke i Hrvatske. Možda je manje poznato da sam prethodno odbio prijedlog da budem izabran za potpredsjednika Hrvatskog sabora drugi mandat zaredom. Smatrao sam da i zastupnici iz drugih krajeva Hrvatske trebaju dobiti priliku obnašati tu časnu dužnost. Tada je za potpredsjednika Hrvatskog sabora izabran Ante Sanader.

Znači li to da ste se operativno povukli i iz vrha stranke?

- Ne, nisam se povukao iz vrha stranke i danas obnašam dužnost potpredsjednika HDZ-a, a nedavno sam ponovno izabran za koordinatora svih odbora HDZ-a. Ali da se vratim na pitanje, pomlađivanje nije proces koji se događa preko noći i ljudi koji dobiju priliku tek se moraju dokazati i potvrditi svoje sposobnosti. Sama funkcija ne znači ništa i ne čini vas ni pametnijima niti sposobnijima. Djelima se opravdava povjerenje. Neki u tome uspiju jer ljudi u njihovu okruženju prepoznaju njihove rezultate i vrednuju njihov trud. A nekima će se, nažalost, dogoditi da se pokažu neuspješnima. Za njih će vrijediti pravilo da nije svaka prilika - prilika, nego je nekad prilika da padnu u nepriliku. Jedno je sigurno: dobro je da se otvaraju šanse za afirmaciju mladih, sposobnih i stručnih ljudi. To je u interesu i stranke i cijeloga hrvatskog društva.

Kakvi su vaši odnosi s Plenkovićem?

- S Andrejom Plenkovićem oduvijek imam odnos pun međusobnog uvažavanja i poštovanja. Mogu reći da sam snažno podupirao njegove kandidature i za Europski parlament, a posebno za predsjednika HDZ-a jer sam bio uvjeren da HDZ jedino s njim na čelu može pobijediti na parlamentarnim izborima - što se pokazalo točnim. Pod vodstvom Andreja Plenkovića HDZ je ostvario dvije briljantne pobjede: na parlamentarnim izborima i na lokalnim izborima. Andrej Plenković radi izvrstan posao kao premijer. Siguran sam da će HDZ pod njegovim vodstvom nizati pobjede u budućnosti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
14. prosinac 2024 10:53