Makedonija u 13 slika

Ćirilica je ovdje nepoželjna: Putokaz u naselju Čair u Skoplju, općini s najvećim brojem Albanaca. Imena gradova na putokazu su ispisana na makedonskom i albanskom jeziku, ali je netko sprejem prekrio makedonska imena tih gradova. Dvojezičnost u Makedoniji - makedonski i albanski - zakonski postoji i funkcionira desetak godina u 32 općine. U nekim općinama postoji i funkcionira čak i trojezičnost, primjerice u Kumanovu gdje je, uz makedonski i albanski, službeni jezik i srpski

Pune kavane i ljudi bez novca: Ugostitelj kuha najpoznatiji makedonski specijalitet, gravče na tavče, u gostionici. Paradoks je, kažu sociolozi, što se ljudi u Makedoniji često žale da nemaju novca i da su nezaposleni, a kavane su uvijek pune. U gostionice poput ove uvijek se rado navraća i na ćevape, ali one prave, s ovčetinom i crnim lukom

Žal za Jugoslavijom: Uramljena fotografija Josipa Broza Tita ispred prodavaonice suvenira u skopskoj Čaršiji, u vlasništvu sitnog turskog biznismena. Posljednja anketa, koja je obuhvatila sve republike nekadašnje SFRJ, pokazala je da je 45 posto makedonskih stanovnika nostalgično prema staroj domovini. Ispred njih su, kao najveći jugonostalgičari, Bosanci i Srbi

Djeca u politici: Albanska djeca u tradicionalnoj albanskoj nošnji na Dan albanskog učitelja u Skoplju rukama pokazuju dvoglavog orla s albanske zastave. Sve je češća slika da su djeca izmanipulirana u političke svrhe, kažu sociolozi, politolozi i udruge za zaštitu djece. Može ih se vidjeti na prosvjedima stranaka, na demonstracijama nacionalnih udruga, na izbornim prosvjedima... Zakon za zaštitu djece od ovakve zloupotrebe postoji, ali javnost ne zna ni za jedan sudski ishod

Na rubu egzistencije: Reklama Europske unije na autobusu u Skoplju - Partner Makedonije u reformama na putu ka Europi. Na rubu egzistencije je oko 100 tisuća stanovnika. Dok EU čeka da Makedonija okonča problem s Grčkom oko imena, svakodnevno prati stanje nezaposlenosti u državi jer vlada kaže da je nezaposlenost pala ispod 30 posto, dok opozicija tvrdi da su to fingirani brojevi te da je nezaposlenost veća od 45 posto

Protiv Tiranske platforme: Prosvjedni marš građanske inicijative “Za zajedničku Makedoniju” koji se svakodnevno održava u gotovo svim gradovima Makedonije protiv tzv. Tiranske platforme. Stranka VMRO-DPMNE Nikole Gruevskog i dvadesetak građanskih udruga različitih nacionalnosti optužuju opozicijskog lidera, socijaldemokrata Zorana Zaeva, da je pridobio najveću albansku stranku DUI za koalicijskog partnera time što je prihvatio tzv. Tiransku platformu kojom, kako kažu njezini oponenti, albanski jezik postaje službeni u cijeloj državi, a ne samo u dijelovima gdje Albanci čine više od 25 posto stanovništva. “Makedonija je naša zajednička država i nemojte je dijeliti. Tiranska platforma ruši temelj makedonske države i njezinu suverenost i unitarnost te uništava suživot u Makedoniji. Nemamo rezervnu domovinu, ne damo ni ime, ni zastavu, ni makedonski jezik”, kažu prosvjednici

Odlazak iz domovine: Dijete maše kroz prozor u skopskoj zračnoj luci Aleksandra Velikog. Vladine subvencije za niskotarifne aviotvrtke omogućile su jeftinije letove iz Makedonije prema Europi. U skopskoj zračnoj luci, kojom upravlja aerodromski gigant TAV, sve je više putnika i taj je vladin potez jedan od onih koje su građani pozdravili

Veliki biznis sa stanovima: Cevair Sky City, stambeni kompleks u Skoplju, najviši je na Balkanu. Te nebodere gradi turska tvrtka Cevair Holding, četvorni metar se prodaje za oko 1100 eura i meta su bogatijih građana. Stanovi su unosan biznis u Makedoniji. Najskuplji su novi stanovi u Skoplju i Ohridu, od 900 do 1500 eura po kvadratu, a najjeftiniji u istočnoj Makedoniji gdje se može naći stan i za 600 eura po kvadratu

Dan na Bit pazaru: Makedonski trgovac začinima na najvećoj tržnici u Makedoniji - Bit pazaru. Nekad sinonim za šverc cigaretama, danas Bit pazar radi punom parom i malo kome smeta je li kolega na susjednom štandu Albanac ili Makedonac. Štandove na toj tržnici, kao i na mnogim drugima, sve češće unajmljuju “stečajci” i radnici otpušteni iz nekoliko tvrtki koje država već više od 15 godina ne može oporaviti ili im naći inozemnog investitora kako bi se na posao vratili deseci tisuća ljudi, uglavnom iznad 50 godina, koji su radili u tim gigantima

Molitva na otvorenom: Muslimani, trećina vjerske populacije u Makedoniji, uglavnom Albanci, na molitvi na otvorenom ispred džamije. Skoplje je kao nekad Sarajevo: istodobno se čuju molitva iz crkve, katolička zvona s katedrale i glas hodže. Nažalost, međureligijsku toleranciju i poštovanje podriva nekoliko hodža-vehabija koji imaju kontrolu u par džamija u Skoplju. I Islamska zajednica i Ministarstvo unutarnjih poslova to znaju te, kako sami kažu, dobro kontroliraju da ne bude protuzakonitih djelatnosti

“Sloboda ili strah”: Tipično obučena Albanka s djetetom ispred zatvorenog dućana na kojemu je grafit “Sloboda ili strah”. U tom se grafitu vidi cijela ekonomska, socijalna i politička situacija u Makedoniji - od ordinarnog straha da se prošeta dijelom grada koji “nije naš”, preko slobode govora i medija, pa sve do potrage za slobodom u Europi, Americi ili Australiji. Tamo gdje se posljednjih godina, prema najnovijim statističkim podacima, odselilo nekoliko stotina vrhunskih liječnika, stotinjak magistara i doktora znanosti te IT inženjera