Američke balkanske kontroverzije

Kontroverzne izjave američkoga kongresnika Dane Rohrabachera u prilog prekrajanju granica na zapadnom Balkanu potaknule su i strah i očekivanja u regiji. Neki politički lideri smatraju da bi Rohrabacher, kao otvoreni podupiratelj predsjednika Donalda Trumpa, mogao utjecati na politiku Bijele kuće. Kongresnik iz Kalifornije dugi je niz godina kontroverzna figura u Washingtonu i često je iznosio poglede dijametralne trenutačnoj politici vlade. U nedavnim intervjuima za regionalne medije ponovio je svoje stajalište da bi Balkan trebalo reorganizirati 25 godina nakon dezintegracije Jugoslavije. Rohrabacher vjeruje da bi s ciljem stabiliziranja regije Srbija i Kosovo trebali izmijeniti teritorij i stanovništvo, što bi vodilo uzajamnom priznanju. Čak je poslao pismo srpskom predsjedniku Tomislavu Nikoliću u kojemu traži od srpskih vlasti da uzmu u obzir izmjenu teritorija na sjeveru Kosova s dijelovima Preševske doline koja je trenutačno na jugu Srbije. Zatim je, tijekom intervjua za albansku televiziju, izjavio kako bi Makedonija trebala biti podijeljena između Kosova i Bugarske jer nije "prava država". Ustvrdio je da se Albanci i Makedonci ne mogu pomiriti. Stoga bi se dijelovi Makedonije trebali pripojiti Kosovu, a istočni dio zemlje Bugarskoj. Čini se da je Rohrabacher odlučio vratiti kući sve preostale američke trupe, tvrdeći kako Washington, svojom regionalnom prisutnošću, održava na životu umjetnu državu.Uzevši u obzir njegovo razmišljanje, može se pretpostaviti da bi i druge države trebale biti podijeljene, uključujući BiH i Crnu Goru. Njegova se argumentacija temelji na pretpostavci da zamjene teritorija mogu biti izvedene dobrovoljno bez obnove nasilja i bez intenzivnijeg američkog upletanja.

Unatoč očitim problemima u provedbi, neki političari i analitičari zabrinuti su da bi Rohrabacherovi prijedlozi mogli biti prihvaćeni u Bijeloj kući kako bi se smanjila prisutnost SAD-a koji bi se mogao refokusirati na kritičnije regije. Rohrabacher se često zalagao za kontroverzne i kontradiktorne stavove. S jedne strane podržava stvaranje Velike Albanije ili Velikog Kosova i smatra se protusrpskim. S druge strane je poznat kao jedan od istaknutih branitelja predsjednika Vladimira Putina u Washingtonu i protivi se ulasku Crne Gore u NATO. Rohrabacher je bio prvi član Kongresa koji je inzistirao da američka vojska naoruža Oslobodilačku vojsku Kosova i ostaje jedan od nekoliko članova koji su konzistentno javno podržavali neovisnost Kosova. Ipak, isti princip ne primjenjuje na ukrajinsku borbu protiv Rusije. Upravo obrnuto, generalno se smatra kao Putinu najprijateljskiji kongresnik. Rohrabacher se hvasta svojim osobnim prijateljstvom s Putinom i neprestano brani "ruski pogled". Nakon Trumpove pobjede na izborima Rohrabacher je podržao izjave novog predsjednika da bi trebalo poboljšati odnose s Moskvom surađujući na rješavanju sirijske krize, boreći se protiv međunarodnog džihadističkog terorizma i odvraćajući kineski ekspanzionizam u južnoj Aziji. Kao predsjedavajući Pododbora za Europu, Euroaziju i nastajuće prijetnje, u Odboru za vanjske poslove Zastupničkog doma, bio je među kandidatima za novog državnog tajnika. No, njegov stav prema Rusiji i blagost prema Putinu otuđili su ga od mnogih kongresnika, posebno republikanaca.

Iako je prerano za utvrđivanje balkanske politike Trumpove administracije, njezine konture počinju izranjati. Promatrači i političari u regiji spekuliraju da bi Trump mogao bili skloniji srpskom položaju ili spremniji na dogovore s Moskvom u kojima bi Kosovo ili BiH mogli biti žrtvovani. Neki europski analitičari čak vjeruju da će se Trump u potpunosti povući sa Zapadnog Balkana i proglasiti regiju "europskim problemom" kojim bi se trebao baviti EU. No, protivno velikim nadanjima u Beogradu i Moskvi, ciljevi novog predsjednika mogli bi biti daleko od toga da idu u korist Srbije ili Rusije. Dakle, moglo bi se dogoditi upravo obrnuto. Evo jedne naznake da se stav Kremlja neće uzimati u obzir: savjetnik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće predložio je da Trump podrži članstvo Crne Gore u NATO-u kako bi olakšao proces ratifikacije u američkom Senatu. Srpski su dužnosnici bili gotovo sigurni da će Trumpova administracija biti manje predana neovisnosti Kosova ili članstvu u međunarodnim organizacijama. U stvarnosti bi istina mogla biti potpuno drukčija.

Trump bi, kao samoproglašeni pragmatičar i osoba koja sklapa sporazume, mogao tražiti da se ubrza proces kosovske državnosti i međunarodne integracije kako bi ubrzao povlačenje američkih trupa. James Mattis, američki ministar obrane, podržao je takav pristup tijekom senatskog saslušanja. Mattis je naznačio da bi Washington mogao podržati brže stvaranje regularne vojske Kosova koja bi mogla preuzeti sve sigurnosne obveze, uključujući i obranu granica. To nije bilo dobro primljeno ni u Beogradu, ni u Moskvi i oba glavna grada zabrinuto čekaju da vide koje će stajalište zauzeti američki državni tajnik Rex Tillerson. Neki promatrači sada spekuliraju da bi Washington uskoro mogao zatražiti da Srbija prizna Kosovo.