Analiza rezultata prvog kruga predsjedničkih izbora pokazuje da iza Milanovićevih i glasova Kolinde Grabar-Kitarović stoji stranačka mreža.
Kad usporedimo teritorijalnu raspodjelu glasova unutar Hrvatske s prošlih predsjedničkih izbora između Ive Josipovića i Kolinde Grabar-Kitarović, vidimo da se ona u velikoj mjeri poklapa s raspodjelom glasova između Zorana Milanovića i Kolinde Grabar-Kitarović na ovim izborima kao i s raspodjelom SDP-ovih i HDZ-ovih glasova na nedavnim europskim izborima.
Iz toga vidimo da su izborni rezultati to dvoje kandidata prije svega plod rada stranačke strukture, stranačke mreže i mobilizacije tradicionalnih stranačkih glasača i zato kažemo da njihovi glasači imaju prilično jasan stranački “potpis”. Za razliku od njih, prostorna raspodjela glasova koje je dobio Miroslav Škoro jasno pokazuje da iz njegovih birača ne stoji nikakva konkretna stranačka struktura. “Potpis” Škorinih birača ima istu strukturu kao i “potpis” populističke desnice na dva zadnja izborna ciklusa u Austriji.
Sličnost s Austrijom
Zaključci su to koje su analizirajući rezultate prvog kruga predsjedničkih izbora izvuklo troje istraživača sa Sveučilišta u Zagrebu, Davor Horvatić, Petra Posedel Šimović i Nenad Mijić. Riječ je o troje znanstvenika s područja matematike i fizike koji tvrde da su razvili složenu metodu analize izbornih rezultata kako bi dobili što preciznije uvide u ponašanje birača, njihove karakteristike, pokušali odgonetnuti što ih sve pokreće da izađu na izbore i što sve utječe na njihove odluke.
Svoje su metode već primjenjivali u analizi rezultata predsjedničkih izbora 2014., ali i na analizi rezultata zadnjih i predzadnjih parlamentarnih izbora u Austriji na kojima je značajan broj glasova osvojila krajnje desna Slobodarska stranka (FPOe).
- Uočili smo snažne sličnosti između ponašanja birača austrijske Slobodarske stranke i birača koji su u prvom krugu predsjedničkih izbora glasali za Miroslava Škoru. Dok su Grabar-Kitarovići Milanović dobili glasove tamo gdje je njihova stranačka mreža odradila svoj posao i uspjela motivirati ljude da izađu na birališta, raspodjela Škorinih glasova nema nikakve veze s nekom stranačkom organizacijom, to su glasovi desnice koja nije organizirana - tvrde naši sugovornici.
- Kad analiziramo glasove koje su osvojili Milanović i Grabar-Kitarović, vidi se da je riječ o tipičnoj raspodjeli birača SDP-a i HDZ-a. Jasno se vidi da su rezultati to dvoje kandidata posljedica ponašanja organiziranog stranačkog biračkog tijela koje se u slučaju Kolinde Grabar-Kitarović pokazalo presudnim na jugu Hrvatske. Upravo je HDZ-ovo dobro strukturirano biračko tijelo u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji poguralo Kolindu Grabar-Kitarović u drugi izborni krug i da nije bilo njihova angažmana, u drugom krugu bi se našao Škoro - zaključuju.
Važnost neposrednog kontakta
Međutim, u Zagrebu je, ističu ovi istraživači, Škoro preoteo glasove Kolindi Grabar-Kitarović koja je u najvećem biračkom bazenu u Hrvatskoj dobila svega 19,36 posto glasova dok je Škoro osvojio 23,19 posto. Naši sugovornici upozoravaju na još jedan detalj - iako je Milanović u Zagrebu dobio najviše glasova (33,02 posto), kad se zbirno gledaju rezultati u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, njegova prednost pred Škorom je minimalna. Posebno ističu primjer Sesveta: prije pet godina Grabar-Kitarović je u Sesvetama uvjerljivo potukla Ivu Josipovića, ali prošle joj je nedjelje birače u tome mjestu preoteo Miroslav Škoro.
- I prije izbora smo upozoravali da se kandidati premalo posvećuju Zagrebu i zagrebačkom prstenu koji je najveći glasački bazen i u kojemu živi svaki peti birač. Rezultati prvog kruga pokazali su da su svi kandidati, osim Škore, taj veliki bazen glasova u kampanji nedovoljno koristili. Škoro se pojavljivao u velikim centrima a da nije organizirao svoje skupove već se pojavljivao na mjestima velikih okupljanja, zalazio je među birače, zabavljao ih i prikupljao glasove - ističu članovi tročlanog istraživačkog tima.
Podsjetimo, Škoro se 12. prosinca umiješao u gužvu na sesvetskom sajmu, grlio se i fotografirao s ljudima, šopingirao, pjevušio... Primjer Škorina uspjeha u Sesvetama, ističu istraživači Davor Horvatić, Petra Posedel Šimović i Nenad Mijić pokazuje da komunikacija preko društvenih mreža ili medija ne može zamijeniti neposredni kontakt kandidata s biračima. Grabar-Kitarović, sve do obilaska tržnice Dolac na Badnjak, nije iskoristila zagrebački Advent za druženje s građanima i to joj se u Zagrebu, ocjenjuju ovi analitičari, i osvetilo.
U nastavku analize istraživački tim će dati detaljnu sliku ponašanja birača u svakoj općini u prvom krugu izbora i pokušati odgonetnuti kome će od kandidata u drugome krugu odgovarati veća, a kome manja izlaznost.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....