Bitka za Europu

Rezultat talijanskog referenduma intenzivirao je borbu oko paneuropskog projekta. Usred rastućeg populizma, protekcionizma, ksenofobije i nacionalizma, niz izbora u 2017. pomoći će odrediti hoće li se EU konsolidirati ili smanjiti. U biti, talijanski glas protiv ustavne reforme i smanjivanja prava 20 regija bio je pobjeda antiestablishmentskog PoKreta pet zvjezdica (M5S) i separatističke Sjeverne lige. Premijer Matteo Renzi je odmah nakon izbornog poraza najavio ostavku te tako potencijalno inicirao nove izbore i najavio razdoblje političke nestabilnosti. Glas protiv vlade poslao je snažnu poruku javnog nezadovoljstva talijanskim tradicionalnim strankama. Referendum će ojačati M5S koji se u nedavnim anketama izjednačio s Renzijevim demokratima. Vodi ga bivši komičar Beppe Grillo, a PoKret je antiestablishmentska i euroskeptična stranka. Iako je najveća opozicijska skupina, M5S nema konvencionalnu ideologiju. Stekla je popularnost fokusirajući se na oficijalnu korupciju, a njezina "mišancija" politika uključuje zaštitu okoliša, osiguravanje javne kontrole nad vodom i drugim resursima te slobodan pristup internetu, a postala je antiglobalistička i antiimigrantska.

Luigi Di Maio, lik koji bi trebao postati premijer ako M5S preuzme vlast, obećao je referendum o talijanskom članstvu u eurozoni i nove pregovore o masivnom državnom javnom dugu. Osim što dovodi u sumnju predanost Rima EU, takav bi scenarij mogao nanovo podjariti krizu eura s mogućim krahom monetarne zone ako se Italija povuče. Čak i ako Talijani ne glasaju za izlazak iz eurozone, sama mogućnost izjašnjavanja o tome će potkopati tržišta te izazvati pritisak na slabije ekonomije eurozone.

Italija je osma najveća svjetska ekonomija i nesigurnost vezana uz njezin razvoj imat će negativne odjeke po cijelom kontinentu. Talijansko glasanje otvara niz nacionalnih izbora sljedećih mjeseci, koji prijete razaranjem europskoga političkog centra. Isti su dan Austrijanci izabrali novog predsjednika, odlučivši se za Alexandera Van der Bellena, lidera Zelenih, u srazu s ekstremnim desničarom Norbertom Hoferom.

No, Hoferova Slobodarska stranka će se, iako je izgubila izbore, okoristiti njegovim nastupom jer je osvojio 47 posto glasova. Francuski predsjednički izbori u travnju i svibnju 2017. bit će borba između konzervativca Françoisa Fillona i radikalno desne Marine Le Pen. Njezin Nacionalni front želi referendum o izlasku iz EU, a Le Pen se predstavlja kao "Madam Frexit". Čak ako i izgubi u drugom krugu, njezin antibruxelleski i antiimigrantski populizam imat će odjek neposredno prije francuskih parlamentarnih izbora u lipnju. Njemačka, kamen temeljac EU, ima ključne regionalne izbore u Schleswig-Holsteinu i Sjevernom Porajnju-Vestfaliji u svibnju 2017., nakon kojih u rujnu slijede parlamentarni izbori. Na nedavnim lokalnim izborima antiimigrantska Alternativa za Njemačku (AfD) ostvarila je značajne uspjehe na štetu Kršćansko-demokratske unije (CDU) koju vodi Angela Merkel. AfD je osvojio 14,2 posto glasova i prvi put osvojio mjesta u berlinskom lokalnom parlamentu, što je prvi takav uspjeh neke populističke formacije od ujedinjenja Njemačke. Restrukturiranje duga ili financijsko spašavanje Italije na teret njemačkih poreznih obveznika dodatno će povećati podršku AfD-u. Pred CDU je teška borba na izborima jer je popularnost stranke pala zbog politike tolerancije prema imigrantima.

Nizozemska ima parlamentarne izbore u ožujku 2017. godine. Populistička i euroskeptična Slobodarska stranka (PVV), koju vodi kontroverzni Geert Wilders, mogla bi se naći u situaciji da formira novu vladu. Wilders je stekao podršku svojom kampanjom da se zaustavi "islamizacija Nizozemske". PVV je sada druga u anketama, iza vladajuće Stranke slobode i demokracije.

Izbor će se održati i u srednjoj i istočnoj Europi gdje su populisti i euroskepticizam uzeli maha. U Češkoj će biti u listopadu 2017. Vladajuća Socijaldemokratska stranka premijera Bohuslava Sobotke loše je prošla na nedavnim regionalnim izborima. Pobjedu je odnio ANO, stranka i koalicijski partner koji vodi Andrej Babiš, milijarder i poslovni čovjek, ministar financija koji je ostvario uspjeh na javnom nepovjerenju u tradicionalne stranke. Uspjeh populista i nacionalista u većim zapadnoeuropskim državama svakako će ići naruku ANO-u. Mađarska planira izbore za proljeće 2018. godine. Premijer Viktor Orbán jedan je od vodećih euroskeptika u EU i čini se da će osvojiti novi mandat u svjetlu otpora Budimpešte primanju izbjeglica iz Sirije, unatoč odluci EU te njegovu zahtjevu za većom nacionalnom suverenošću.

Glavni gradovi neće samo motriti rezultate niza izbora, nego i utjecaj Brexita na britansku ekonomiju. Dovoljno je samo da ne dođe do veće krize u Britaniji i to će potaknuti protubruxelleske osjećaje.