BRUXELLES, RODNI GRAD EUROPSKOG DŽIHADIZMA Belgija živi noćnu moru, ali bilo je samo pitanje trenutka kada će do ovoga doći

Belgija živi noćnu moru, užasnu, iz koje ne zna kako pobjeći. Iako je većina stanovnika Bruxellesa iznenađena i zbunjena atentatima, bilo je samo pitanje trenutka kada će se europska zemlja s najvećim brojem džihadista po glavi stanovnika i sama naći na žestokom udaru boraca ili simpatizera ISIL-a. Četiri dana nakon što je s olakšanjem tamošnja, ali i europska javnost primila vijest o uhićenju Salaha Abdeslama, koji je bio mozak atentata u Parizu, teror udara opet s posljedicama koje je teško predvidjeti.

Džihadisti su već bili napali Bruxelles: u svibnju 2014. na meti se našao tamožnji židovski muzej i sigurnosne snage su dale znak za uzbunu jer su otkrile da se belgijska prijestolnica bila pretvorila u strateško mjesto za teroriste. Iako je napadač bio francuski džihadist, postalo je jasno da se to nije moglo smatrati izoliranim činom. Danas znamo da se najmanje 500 Belgijanaca otišlo boriti u Irak ili Siriju pa tako ispada da je, prema sigurnosnim procjenama, Belgija (11,2 milijuna stanovnika) najveći centar novačenja. Sudski proces proveden u rujnu 2014. u Amberesu protih 46 osnivača i članova terorističke organizacije Sharia4Belgium pokazao je koliko su ti centri bili aktivni i djelotvorni. Od tada su se problemi samo množili.

Ključan se trenutak dogodio u analizi atentata počinjenih 13. studenog 2015. u Parizu, kada je pobijeno 137 osoba, i kada se zaključilo da su u dobroj mjeri bili organizirani u Bruxellesu. Epicentar pobune i terora se nalazio u kvartu s jakom arapskom koncentracijom – Molenbeek, utočište opasnog Abdeslama. Tu je on ranjen i uhićen prošlog petka. Taj distrikt, koji se nalazi samo nekoliko minuta od povijesne jezgre grada, postao je policiji znan jer su neki njegovi stanovnici povezani s drugim terorističkim atentatima džihadista poput onih počinjenih u Madridu 11. ožujka 2004. (190 mrtvih i 1.857 ranjenih u 10 eksplozija), najvećima uopće džihadističkih napada u Europi.

Nakon pariških atentata, policija je stala upozoravati da je i Bruxelles meta i da bi se moglo ponoviti pariško krvoproliće. Zbog osnovane sumnje vlasti su u prosincu preventivno na nekoliko dana zatvorili podzemnu željeznicu, škole, trgovačke centre, sportske dvorane i druga javna mjesta. Ono što se tada nije dogodilo, pogodilo je europko sjedište u utorak. Mrtvih je moglo biti više da, tako se čini, treći bombaš samoubojica nije odlučio sa sebe skinuti eksplozivni pojas i napustiti ga u zračnoj luci Zaventem.

Belgijske će vlasti sada imati užasan posao da sa sebe maknu stigmu – opravdanu ili ne – koja tu zemlju i Bruxelles goni nakon pariških napada: da je belgijski glavni grad rodno mjesto europskog džihadizma. Pogotovo će biti užasan teret da se sve dogodilo iza leđa hipersenzibilizirane policije i obavještajne zajednice. Iako se belgijske vlasti trude to demantirati, činjenice govore da ni Abdeslam ne bi bio ulovljen bez pomoći francuskih službi. Unatoč ogromnoj sili sigurnosti nije se moglo izbjeći ono što se u Belgiji od jučer smatra 'najcrnjim danom' otkako je u toj zemlji završio Drugi svjetski rat.