Makedonska se kriza ne može riješiti u Bruxellesu

Povjerenik EU Johannes Hahn, kojem je jedan od resora i proširenje, danas će u Bruxellesu pokušati nagovoriti četiri lidera političkih stranaka iz Makedonije da se dogovore o prijelaznom razdoblju do proljeća i da do tada organiziraju izvanredne izbore, a da neovisna tijela usporedo s time istraže skandale i korupcijske afere. Na taj način EU želi smanjiti tenzije u Makedoniji, što će vjerojatnmo i uspjeti, te pomoći u rješavanju ukupne političke krize, što je malo teže. Dobro je što se Europska unija aktivirala u pokušaju rješavanja krize Makedoniji. Loše je što je to učnila prilično kasno, nakon eskalacije. Ali, iz iskustva je poznato da se EU kao mehanizam teško pokreće i reagira samo kada stvari eskaliraju.

Sama činjenica da se politički lideri neke države moraju međusobno sastati izvan svoje države, posredovanjem međunarodnih organizacija, dovoljno govori o lošem stanju i dubokim problemima dotične zemlje. Političari i političke stranke ne vjeruju jedni drugima, ne žele se sastajati bez stranih svjedoka, zatečeni građani su u sredini, polarizirana je ne samo politička scena nego i medijska i društvena. Svatko ima svoje. Kada se tome doda i etnička podjela, onda cijela situacija postaje još složenija iako sadašnja kriza, barem na političkoj razini, nema međuetnički karakter.

Koliko je sve u Makedoniji polarizirano, europski je povjerenik Hahhn osjetio odmah tijekom vikenda. Bila je dovoljna jedna njegova izjava o prijašnjim izborima u Makedoniji, koju su neki shvatili kao da je rekao da su oni bili “dobro organizirani” kako bi razljutio oporbu do te razine da njihov lider Zoran Zaev poruči da neće doći na sastanak u Bruxellesu. I mediji koji nisu na strani vlade i neovisni analitičari kritizirali su tu Hahnovu izjavu, a neki su nazvali i dokazom da on uopće ne razumije situaciju. Da je rekao nešto u korist oporbe, reakcija iz drugog tabora sigurno bi bila žestoka.

Hahn bi i za njih bio “pristran”. Europska unija, nažalost, nije u dobroj poziciji da u slučaju Makedonije dugoročno riješi krizu. Pomoći će da se situacija smiri, ali za trajno rješenje moraju se pobrinuti sami politički faktori u zemlji, ako ne ovi koji su sada na sceni, onda neki novi i drugi. Najveći problem EU je što ona ne može apsolutno ništa ponuditi Makedoniji. Prijetnja da neće ponoviti preporuku za otvaranje pristupnih pregovora Makedoniji ove jeseni smiješna je jer se Makedonije piše isto s preporukom ili bez nje. Pregovore neće otvoriti jer se neće riješiti spor oko imena s Grčkom, a Grčka, čak i ako bankrotira, neće odustati od blokade. To gledamo već sedam godina, koliko Europska komisija preporučuje otvaranje pregovora, ali se to ne događa, što i govori o kredibilitetu procesa proširenja. U međuvremenu, dok je EU samo ponavljao “pitanje imena”, kao što sada vidimo, stvari u Makedoniji išle su unatrag i sada će se teško vratiti na poziciju s koje se može krenuti naprijed.