DARKO LORENCIN PIŠE ZA JUTARNJI 'Turizam više neće ovisiti samo o blagdanima i suncu'

Nagovještavam srpanjsku turističku “rupu” 2023. ako ne uspostavimo destinacijski menadžment u hrvatskom turizmu kojeg realno možemo uspostaviti u iduće dvije do četiri godine i s kojim neće biti toliko važno kakve su vremenske (ne)prilike i kada su praznici i blagdani, nego će se kvalitetnim i konkurentnim turističkim proizvodima u suradnji javnog i privatnog u destinacijama moći odvijati cjelogodišnji i zasigurno izdašniji turistički promet.

Od početka ove godine intenzivno sam obilazio hrvatske destinacije i na moru i na kontinentu, od Vukovara do Dubrovnika, gdje sam se sastajao i s javnim i privatnim sektorom te imao prilike vidjeti da u sredinama gdje je već počeo zaživljavati destinacijski menadžment, nema najava srpanjske rupe te da se destinacije u kojem su razvijeniji motivi dolaska, turističke atrakcije te tematizirani proizvodi više “na meti” gostiju. Primjenom destinacijskog menadžmenta, u kojeg moraju biti uključeni svi sudionici turističkog sektora na jednoj destinaciji koji sudjeluju u kreiranju turističke ponude, uz pomoć koncepta pred i posezone djeluje se na točno utvrđene željene vremenske termine, kao što je to primjerice bio ovogodišnji svibanj, u kojem nije bilo praznika. Još jedna mogućnost za privlačenje turista izvan glavne turističke sezone su i manifestacije, koje se trebaju ciljano događati u vremenima pred i posezone.

Dobar primjer za to su Harley Days u Zadru ili pak Red Bull u Rovinju koji su se održali ove godine u predsezoni. Osim što su privukli vrlo velik broj stranih i domaćih turista te sami po sebi bili dobar motiv za dolazak, oni su napravili mnogo za promociju Hrvatske na inozemnim tržištima svojim reklamama, reportažama i prijenosima. Pred, ali i posezona je vrijeme u kojem turisti na destinaciju dolaze bez obzira na vremenske prilike, zbog atraktivnosti sadržaja kojeg mu destinacija pruža.

Uloga HTZ-a je da to još dodatno marketinški brendira i medijski isprezentira. Naravno, iza produljenja sezone stoji težak rad i kontinuirano poboljšavanje turističkih proizvoda, kao i dogovor s hotelijerima, touroperatorima i s ugostiteljima da objekti budu otvoreni u tom vremenskom periodu. Tko će se pobrinuti da odradi posezonu, imat će bolju popunjenost i neće imati problema s rupama. Neke destinacije ozbiljno se pripremaju za primjenu DMO modela, kod drugih je DMO u povoju, no još jednom podvlačim da je to put hrvatskog turizma kojeg sada treba staviti u zakonske okvire i da se svi moraju prilagoditi tome, ako ne želimo da nam se turizam događa sam po sebi, i u konačnici da financijski aspekti budu značajniji, budući da rast prihoda generalno hrvatski turizam ima u pred i posezoni. Temeljem Programa rada za 2014., s ciljem poticanja razvoja PPS (pred i posezone) koncepta, Hrvatska turistička zajednica i Ministarstvo turizma pripremili su javni poziv za izbor destinacija u pilot projektu za posezonu 2014. godine.

Dugo najavljivani projekt dobio je konačno svoju pilot “epizodu”, a puna primjena koncepta pred i posezone očekuje se sljedeće godine. Time konačno hrvatski turizam prestaje ovisiti o suncu i blagdanima i započinje se sa snažnim upravljanjem destinacijom. Veliku ulogu u tome trebale bi imati upravo turističke zajednice, koje bi od sljedeće godine trebale funkcionirati prema tzv. DMO modelu, što podrazumijeva da će “prestati voditi brigu” o destinaciji, već istinski upravljati njezinim turističkim proizvodom. Ciljevi ovog projekta su pozicionirati Hrvatsku kao zemlju koja izvan glavne turističke sezone nudi posebne, autentične i privlačne turističke proizvode, dostupne cestovnim i zračnim prijevozom. Želimo kreirati nove motive dolaska i proizvode za različite potrošačke segmente i tržište posebnih interesa, prilagođene preferencijama kupaca u PPS razdoblju kako bismo omogućili produženje turističke sezone i povećanje turističkog prometa.

Nositelji ovog programa trebale bi biti same turističke zajednice koje bi trebale povezati cjelokupni javni i privatni sektor. Naime, na javni poziv moći će se javiti općine, gradovi ili rivijere na obali, otoci te gradovi ili područja na kontinentu, uz uvjet da imaju prepoznatljive resurse i razvijenu hotelsku smještajnu ponudu. Destinacije će na tome raditi kontinuirano, te će uspostavljati i podizati razinu iz godine u godinu. Međutim, iako su same destinacije nositelji, ključnu ulogu koordinatora trebala bi imati turistička zajednica koja upravlja turističkim potencijalnom destinacije. Odabranim destinacijama koje će sudjelovati u pilot projektu za posezonu 2014. godine i koje će u propisanim rokovima zadovoljiti uvjete, HTZ bi trebao osigurati veću tržišna prepoznatljivost za ciljane segmente kroz dodjelu oznake “PPS destinacija” i članstvo u nacionalnom PPS klubu, ali i organiziranje posebne PPS komunikacijske marketinške i PR kampanje.

Naravno, nije sve tako jednostavno, jer podrazumijeva da i svi gospodarski subjekti na destinaciji prate produljenje radnog vremena, nužno je da bude otvoren određeni broj smještajnih jedinica, i hotela, ali i svih ostalih vrsta smještaja, da rade i ugostiteljski objekti, od restorana do noćnih klubova kao i svi popratni sadržaji kao što su to banke, mjenjačnice, frizerski saloni... sve ono što je u destinaciji turistima potrebno na odmoru. Vrlo je bitno da razdoblje posezone samostalno utvrđuje svaka destinacija koja se kandidira, s time da posezona mora obuhvatiti razdoblje najmanje od 1. rujna do 15. listopada 2014. Za potencijalnu PPS destinaciju u pilot projektu za posezonu 2014. godine mogu se kandidirati sve destinacije koje su dostupne ciljanim geo tržištima u smislu destinacije u dosegu zračne luke koje u razdoblju posezone imaju direktne zračne linije iz inozemstva s ukupnim vremenom putovanja manjim od šest sati, ili pak destinacije do kojih vrijeme putovanja cestovnim prijevozom iz inozemstva traje manje od šest sati.

Tko će u konačnici i dobiti sredstva, ovisit će upravo o tome te ponudi događanja, izleta i tematskih proizvoda na destinaciji, sportskih i rekreacijskih sadržaja, gdje zasigurno ključnu ulogu ima sustav turističkih zajednica. Članovi turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice uskoro će usuglasiti detalje oko samih kriterija za raspis javnog natječaja za program pred i posezone, a onda je dalje sve na samim destinacijama. Ovaj će projekt pokazati koliko su turističke zajednice zaista spremne i ekipirane za upravljanje svojim turističkim proizvodom.

Prošle godine pred (siječanj-lipanj) i posezona (rujan) ukupno su bilježile 5 milijuna dolazaka, što je 180 tisuća više nego 2012., odnosno 3,7% više te 24 milijuna noćenja, odnosno 1,13 milijuna više nego 2012. +5%. Uvjeren sam da će rezultati već ove posezone pokazati rezultate PPS programa, ključnog za povećanje prihoda od turizma te popunjenosti smještajnih kapaciteta i izvan glavne turističke sezone. A onda sljedeće godine krećemo s punom primjenom, čime ćemo pokazati kako možemo, znamo i želimo upravljati našim turističkim proizvodom i tako ostvariti i ciljeve koje smo zacrtali Strategijom razvoja turizma do 2020. godine, a to je biti među 20 turistički najkonkurentnijih zemalja svijeta.