Dok Poljaci i Talijani muljaju, Hrvatima se isplatilo poštenje

Tri dana prije nego što je stigla vijest iz Moskve, svi materijali za novi sastanak Vijeća ministara poljoprivrede EU bili su gotovi. Europski povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Rumunj Dacian Ciolos najavio je ponovno razmatranje mjera pomoći za sektor mljekarstva koji je najugroženiji ruskim protusankcijama. Članice EU lani su izvezle u Rusiju mliječnih proizvoda za više od dvije milijarde eura, i to je sada goruće pitanje. Pripremio je povjerenik Ciolos govor u kojem će iznijeti analizu kratkoročnog i srednjoročnog utjecaja ruske zabrane uvoza europskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, pa već za tu prigodu odabrao boju odijela i kravate, kad mu je zazvonio telefon. - Što? Kako? Rusi su dali zeleno svjetlo za uvoz mlijeka bez laktoze, mlađi lososa, sjemenskog krumpira, luka i kukuruza šećerca? Pa što sad da radimo, jedva smo skupili podatke iz 28 zemalja, a sada ih moramo opet vratiti natrag da se ti podaci izostave. Jao, jao - jaukao je povjerenik po hodnicima sazivajući novu hitnu sjednicu.

Na njoj će stručnjaci svih država članica EU opet analizirati negativne učinke uvođenja zabrane izvoza poljoprivrednih proizvoda u Rusiju, ali sada u novom svjetlu nove ruske odluke da im više ne smeta uvoz mlijeka bez laktoze i kukuruza šećerca. Kakva ironija iz Moskve, ali zbog nje se užurbano mijenjaju svi skupljeni podaci, 28 aviona opet leti prema Bruxellesu sa 28 ministara kojima je administracija ažurirala tisuće zahtjeva za odštetu koju bi EU trebala isplatiti njihovim proizvođačima hrane zbog ruskih protusankcija.

Sastanak ipak 5. rujna počinje na vrijeme, ali zahtjeva je puno, a novca malo. Planirano je tek oko 420 milijuna eura pomoći za oko 12 milijardi eura, koliko su europske zemlje lani izvezle u Rusiju. Voća za milijardu i 76 milijuna eura, povrća za 769 milijuna eura, sira za 985 milijuna eura, svinjetine za 969 milijuna... U svakog od 28 ministara uprte su oči domaće javnosti s kakvim će se rezultatima vratiti sa sastanka iz središnjice EU. Svi očekuju pomoć i zaštitu svoje proizvodnje, svi proizvode voće, povrće, sir i meso, svi izvoze u Rusiju.

Hrvati od ministra Tihomira Jakovine tih dana očekuju da ih zastupa oko lanjskog izvoza u Rusiju od 15 milijuna eura. Nisu to neke zabrinjavajuće brojke, tu je malo svinjetine, sira i mliječnih namaza, porocjenjuje se šteta od 6,7 milijuna eura, ali... Na granama dozrijeva najvažniji dio. Mandarine. Iz neretvanske doline najavljuju rekordni urod od 80.000 tona, od kojih se nadaju da će u Rusiji prodati čak 30.000 tona. Ako im država ne pomogne, svi će, prijete ministru, propasti. Nema veze što su lani Rusima prodali tek 3000 tona zabilježenih u statistici. Nema veze ni što im je pola pošiljki vraćeno s ruske granice jer su poslali poluzelene mandarine koje putem do Rusije nisu dozrele. Oni traže da im se pomogne, ako ne može EU, nek se snađe sama država. O tom problemu u Europskom parlamentu govore naši zastupnici iz svih stranaka. Svi su zabrinuti, traže pomoć, neki se čak i javno prepiru s ministrom Jakovinom i spočitavaju mu da nije dovoljno energičan u traženju odštete za naše drage mandarine. I onda, usred te lokalne svađe, stiže globalna vijest iz Bruxellesa. Zbrajajući podatke o zahtjevima za odštetu utvrđeno je da su Poljaci muljali u količinama voća i povrća pa je EK odlučila poništiti sve te zahtjeve. Za ukupnu pomoć od 125 milijuna eura za sezonsko voće i povrće nabacali su zahtjeva za 176 milijuna. Povjerenik Ciolos radi novu kalkulaciju za voće u koju ovaj put upadaju i citrusi, a među njima i mandarine. Našim je proizvođačima dodatno dodijeljena kvota o odšteti za 7900 tona mandarina i 1050. tona jabuka. Proizvođači u dolini Neretve su zadovoljni iako ne znaju za kakve će mandarine dobiti odštetu i koliko će to biti novca. Dok oni pišu zahtjeve za odštetu, početkom ovog tjedna iz Bruxellesa stiže nova iznenađujuća vijest. Europske komisija je suspendirala pomoć za skladištenje sira jer su utvrdili kako je ovaj put Italija pretjerala s količinama. Od 155 tisuća tona koje je EK namjeravala financirati Italija je prijavila 74.254 tone, zbog čega su se pobunile Irska i Nizozemska i baltičke zemlje, kojima je Rusija jedino izvozno tržište.

I dok Europska unija, koja je prvi put suočena s ovakvim ekonomskim protusankcijama, glavinja u problemima oko nekorektnih zahtjeva Poljske i Italije, Hrvatska zasad može biti zadovoljna. I s ovo malo izvoza, uspjeli smo doći do nekakve odštete. Iako smo bili među zadnjima u redu, isplatilo nam se poštenje. Zapravo, nismo puno muljali, pa ako nas i uhvate, neće biti velika šteta. Ovo je i za nas, kao i za cijelu EU, novo iskustvo. Važno je u njemu sudjelovati.