EU je osnovala tim za borbu protiv lažnih vijesti

U doba lažnih vijesti demokracije se moraju zaštiti od mora dezinformacija. Lažne činjenice i neutemeljene glasine ne samo da osiguravaju plodno tlo populistima i ekstremistima za varanje javnosti nego mogu i diskreditirati demokratske institucije i predstavljati im ozbiljnu prijetnju. Opseg i doseg lažnih vijesti postao je tako ekstenzivan da je Martin Schulz, predsjednik Europskog parlamenta, pozvao na donošenje europskih zakona kako bi se zaustavilo širenje posebno štetnih priča. Poseban tim EU, StratCom East, već dokumentira dezinformacije koje potječu iz ruskih izvora. Objavljuje tjedni bilten u kojem naglašava brojne mitove i iskrivljavanja, kao i Twitterov račun EU Mythbusters. Jedinicu zaduženu za StratCom East vodi bivši britanski dužnosnik EU, a u njoj su stručnjaci za dezinformiranje iz više članica.

Građu sakupljaju kroz "mrežu za razbijanje mitova" u kojoj je više od 300 novinara, blogera, aktivista iz nevladinih organizacija te sadašnjih i bivših vladinih dužnosnika. Zemlje koje se nalaze pred izborima posebno su ranjive i zabrinute zbog lažnih vijesti koje mogu utjecati na ishod. Dužnosnici i analitičari istražuju tijek američkih izbora kao negativan presedan. Američki obavještajni izvori uvjereni su da su ruski profesionalci stvarali lažne priče kako bi utjecali na izbore u korist Donalda Trumpa. Lažne su vijesti bile odašiljane preko Facebooka, Googlea, Twittera i ostalih društvenih mreža. Kako se Njemačka nalazi pred izborima ove godine, Berlin je zabrinut da bi slična infiltracija mogla utjecati na glasače. Stoga je predloženo formiranje posebne vladine jedinice, "antidezinformacijskog centra", za borbu protiv lažnih vijesti. Vlada također priprema zakone kako bi spriječila da Facebook širi fabricirane priče. Društvene mreže nisu samo kanal za informacije već dijele i odgovornost za točnost i trebale bi biti kažnjene ako omoguće širenje štetnih lažnih priča.

Facebook ima više od 1,5 milijardi korisnika diljem svijeta i očito utječe na društvene stvove i ponašanje, i to ne samo među onima koji su povodljivi i skloni teorijama zavjere. Uprava Facebooka je, odgovarajući na rastući pritisak, konačno krenula u potragu za najgorim prijestupnicima koji šire lažne izvještaje. Angažirali su pet organizacija za provjeru podataka kako bi pregledavali priče koje su označili korisnici Facebooka.

Laži pojedinca su jedna stvar, ali namjerna državna intervencija je bitno opasnija. Schulz tvrdi da je za borbu protiv subverzije demokracije kroz fabricirane vijesti potrebno paneuropsko rješenje. Zakonodavstvo i njegova provedba ne bi trebali ograničavati slobodu govora. Potrebno je pronaći model upozorenja za korisnike da je pojedina priča ili neutemeljena u činjenicama ili nije provjerena.

Analitičari vjeruju da populisti, nacionalisti i promoskovski aktivisti zasićuju društvene mreže i mogu tijekom izborne kampanje ubrizgati laž koja zaokupi novinare, komentatore i političare te skrene pozornost sa stvarnih političkih pitanja kao što je bilo u SAD-u. Cilj takvih priča je ne samo diskreditacija pojedinih političara nego i podrivanje nacionalnih institucija i dovođenje u pitanje smisla demokracije. Češka je na prvim linijama antidezinformacijske kampanje. Kako bi spriječili rusku ofenzivu protiv zapadnih demokracija, Prag je osnovao posebnu jedinicu koja se bavi lažnim vijestima koje šire internetske stranice uz podršku Moskve. Njihov je primarni cilj onemogućiti utjecaj na izbore u listopadu. Dužnosnici vjeruju da je Kremlj iza 40 stranica na češkom koje nude teorije zavjere. Njihov je ključni zadatak posijati sumnju u svijest građana da je demokracija najbolji sustav usporedo stvarajući negativnu sliku EU, SAD-a i NATO-a. Dio češkog ministarstva unutarnjih poslova, Centar protiv terorizma i hibridnih prijetnji, sada će proučavati dezinformacije i onemogućavati ih preko društvenih mreža. Djelovanje na mreži je imalo utjecaja na Češku tijekom izbjegličke krize i potaknulo je antiislamističke prosvjede unatoč činjenici da je u zemlji samo nekoliko muslimana ili imigranata. Prosvjednici su nosili natpise koji su prokazivali EU, NATO i kacelarku Merkel.

Ofenziva društvenih medija također je podjarila javni strah od terorizma i trenutnog priljeva izbjeglica s Bliskog istoka. Češki obavještajni dužnosnici okrivljuju za dezinformaciju neke dijelove ruske zajednice koja u zemlje broji oko 45.000 ljudi, kao i agente u glomaznoj ruskoj ambasadi u Pragu koji se predstavljaju kao diplomati. Neki su češki zastupnici zagovarali protjerivanje ruskih građana osuđenih za širenje lažnih vijesti i diplomata za koje se sumnjalo da su špijuni. Češka unutarnja sigurnosna agencija BIS tvrdi da Moskva ima "najaktivniju stranu obavještanju službu" na češkom tlu. Jedan od prioriteta ruskih špijuna je stvaranje dezinformacija i promicanje nepovjerenja u demokratski proces, što će omogućiti ekstremistima da osvoje glasove protiv "establishmenta".

Gledatelji i slušatelji bilo gdje u Europi moraju biti svjesni da im lažu ruske posebne službe. Primjerice, tijekom 2016. su fabricirali vijest da je CIA ubila ruskog disidenta Borisa Nemcova; da SAD planira srušiti finski avion i okriviti Rusiju; da Poljska priprema okupaciju zapadne Ukrajine; i da se militanti IS-a bore protiv promoskovskih snaga u Ukrajini. Dobavljači takvih dezinformacija djeluju pod pretpostavkom da je lako zavarati birače u svakoj zemlji.