KOMENTAR JUTARNJEG

Evo kako Mrsić namjerava riješiti problem nezaposlenosti mladih - tržištem EU

Osim što smo sve mlade zadužili za 265.000 kuna, tj. za vrijednost garsonijere u koju se nikad neće useliti, najvažnija poruka vladajućih jest ta da nisu bitni
 Ronald Goršić/CROPIX

Kroz aktivne mjere zapošljavanja lani je prošlo 53.000 nezaposlenih te je za njihovo zapošljavanje ili dodatno obrazovanje Vlada izdvojila više od pola milijarde kuna. S obzirom na masovnu nezaposlenost, bio je to jedan od boljih odgovora države na krizu pa će obustava, s pravom, razočarati mnoge koji su računali na pomoć države. Najviše je zahtjeva bilo za stručno osposobljavanje za rad, tzv. volontiranje, u koje je prošle godine bilo uključeno nešto više od 19.000 mladih ljudi, 15.000 zahtjeva odnosilo se na javne radove, 6000 na potpore za samozapošljavanje i oko 9000 potpora za zapošljavanje. Budući da je proračun HZZ-a za mjere aktivne politike zapošljavanja smanjen na 340 milijuna kuna, znači da je izgubljeno 177 milijuna kuna za te stavke. Na to je iz Vlade odgovoreno da će se podmiriti dosad preuzete obveze, ali se neće ugovarati nove.

Kakva je ovo oporuka mladima? Osim što smo svakog klinca i klinku od 0 do 18 godina zadužili za 265.000 kn, tj. za vrijednost jedne male garsonijere u koju se nikad neće useliti, najvažnija poruka spomenute operacije jest to da nisu bitni političarima. U njima političari ne vide potencijalno biračko tijelo kojemu bi trebali udovoljiti.

Ministar Mirando Mrsić ovih se dana poziva na pomoć EK i zaziva je aludirajući na sredstva iz sheme “Garancija za mlade”. Da, lijepo je da moli za pomoć, jer Europska inicijativa Garancija za mlade zamišljenja je kao odgovor na ustrajno visoku nezaposlenost mladih u zemljama članicama EU, ali zov u daljinu neće riješiti problem nekonzistentnosti politike zapošljavanja mladih.

Za ilustraciju, u veljači 2013. nezaposlenost mladih osoba između 15 i 24 godine starosti dosegla je u 28 zemalja članica Europske unije brojku od 5,694 milijuna. U nekim je zemljama nezaposlenost mladih dosegla rekordne razmjere (npr. Grčka, Španjolska, Hrvatska, Italija, Poljska), dok je u drugima još uvijek razmjerno niska (npr. Austrija, Njemačka, Danska, Nizozemska, po Eurostatu 2013.). Kao odgovor na rastući problem proporcije mladih ljudi koji nisu uključeni u obrazovanje, zapošljavanje ili osposobljavanje (NEET), u travnju 2013. Odbor stalnih predstavnika Vijeća Europske unije donio je Sporazum o osnivanju sheme “Garancije za mlade”.

Sporazum ističe sljedeća područja:

- izgradnju partnerskih pristupa između javnih i privatnih službi za zapošljavanje, poslodavaca, socijalnih partnera i predstavnika mladih

- strategije usmjerene prema mladima, osobito onima najranjivijima, koje se odnose na usluge koje izlaze iz okvira uobičajenih usluga, te koriste izgradnju partnerstava i umrežavanje

- podršku za integraciju mladih na tržište rada kroz povećanje znanja, poticanje poslodavaca da mladim ljudima nude radna mjesta i promicanje mobilnosti radne snage

- procjenu i kontinuirano poboljšanje sheme; te

- korištenje raspoloživih fondova EU za podršku uspostavi sheme.

Prema naputku Vijeća, to znači da “svi mladi ljudi u dobi od 25 godina koji izgube posao ili ne nađu posao nakon što završe školovanje, trebaju dobiti kvalitetnu ponudu zaposlenja, nastavka školovanja, naukovanja ili stažiranja u roku od 4 mjeseca.

Tako je na primjer u Austriji 63% mladih koji su sudjelovali u sličnim shemama Garancije u 2010. godini pronašlo posao unutar godine dana od sudjelovanja u ovom programu.

I gdje su u svemu tome ministar Mrsić i HZZ?

Nezaposlenost mladih jedan je od najvažnijih prioriteta, ali istodobno i problema, kako kod nas tako i EU. I upravo zbog važnosti tog problema sve više članica EU nastoji koristiti EU fondove za oblikovanje sustavnih politika za to problemsko područje. Tako će se u proračunskom razdoblju 2014. -2020. posebna sredstva izdvajati iz Europskog socijalnog fonda za različite oblike tzv. mekih mjera, iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj za zapošljavanje mladih u poljoprivredi i srodnim djelatnostima. A iz Europskog fonda za regionalni razvoj financirat će se stvaranje potporne infrastrukture koja će osigurati mjesto za osposobljavanje, samozapošljavanje i slične ciljeve, kao što su npr. poslovni i poljoprivredni inkubatori.

Možemo sa sigurnošću ustvrditi da su odustajanjem od mjera zapošljavanja mladih kreatori ove politike pokazali da uistinu ne poznaju materiju i ne percipiraju političke, društvene i socijalne posljedice svojih odluka. Na samo da naša Vlada ne razumije važnost planiranja, kreiranja, primjene i evaluacije javnih politika, ona jednako tako ne poštuje ni osnovne postulate strateškog planiranja, bez kojeg je danas nezamislivo odlučivanje u javnom sektoru razvijenih zemalja.

Ovoj tvrdnji ide u prilogi to što nema javnih rasprava, što se umrežavanja ključnih dionika nikada nije ni dogodilo, već smo svjedoci stvaranja planova za zapošljavanje mladih donesenih na ad hoc osnovi i bez postavljanja strateških ciljeva. O procjeni i kontinuiranom poboljšanju sada već bivših mjera za zapošljavanje mladih, političari nisu ni željeli razmišljati, a kamoli raspravljati. Jednostavnije ih je bilo ukinuti, iz dobro poznatog razloga: štednja! Pa zašto nismo štedjeli na kupnji novih automobila za državne dužnosnike na primjer... Iznos ugovorenog leasinga veći je od uskraćenih sredstava HZZ-a? No tako je to kad se odlučuje izvan okvira uobičajenih shema strateškog planiranja.

Ukidanjem mjera, Vlada ali i saborski zastupnici dali su nam do znanja da ih ne interesiraju svakodnevni problemi običnih obitelji: većina njih nema nezaposlenu djecu i nisu izgubili nadu da će im se djeca zaposliti - za to oni koriste svoje političke veze i poznanstva. Procjena rizika ukidanja mjera je pojednostavljena do razine nevjerojatnosti, dokazajući nesposobnost logičkog zaključivanja. I na kraju, osim što ministar donekle barata nazivom sheme “Garancija za mlade”, njegov tim ne zna kada će dobiti europska sredstva koja će im parcijalno omogućiti implementaciju “otkazanih” i novih mjera. Da je tome tako dokazuju i kašnjenjem i nepoštovanjem rokova za dostavu dokumenata, lutanjem po procedurama i rokovima, jer uz svu stručnu unutarnju i vanjsku pomoć nisu bili u stanju pripremiti dokument zadovoljavajuće kvalitete. Spomenuti im je uradak, naime, Europska komisija vratila na doradu!

A kada, i ako, dorade budu usvojene, zadovoljavajući standard kvalitete kakav se zahtijeva u EU, proteći će dodatni mjeseci, što može rezultirati time da novac nećemo vidjeti prije 2015. godine. Do tada, ministar očekuje da će mu problem nezaposlenost riješiti tržište EU i potražnja za radnicima određenih kvalifikacija i zanimanja koja postoji na njemu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 09:02