VELIKA ŠKRTICA

Evo u kojim bankama se najviše, a u kojima najmanje isplati imati devizni račun

Zaba ima najmanje dvostruku konverziju, devizni račun kod Erste banke neće vam zadavati glavobolje, dok ćete u Raiffeisenu i PBZ-u raspolaganju imati neko “polovično” rješenje
Ilustracija
 Vlado Kos / CROPIX

Nema goreg nego doći u inozemstvo, s tekućeg podići pare na bankomatu pa tjedan dana kasnije briznuti u plač kad shvatiš kolikim su ti naknadama strane i domaće banke opteretile račun.

Naknada za podizanje na bankomatu tuđe banke, potom naknada za konverziju, a potom još i taj nevjerojatni tečaj...

Pa se malo raspitaš i pomisliš da bi ti se, putuješ li redovito, ipak možda najbolje isplatilo u banci otvoriti devizni račun, uzeti Visa electron karticu pa u inozemstvu, bez brige i pameti, podizati novac kao da nema sutra.

Mislio je tako i jedan čitatelj Škrtice (podaci poznati redakciji, zamolio je da ostane anoniman) pa u Zagrebačkoj banci, s kojom je i dotad poslovao, otvorio račun u devizama.

Lijepo su mu rekli - sa svojom ćeš Visom bezbrižno u inozemstvu račune moći plaćati u svim valutama, mirno i opušteno, bez strepnje nad strašnim naknadama.

Koji mjesec kasnije isti će se čitatelj suočiti s neobičnim načinom na koji njegova banka tereti račun u devizama.

Moguće je, naravno, da nije čitao “small print” ili bio rastresen kad mu je djevojka za pultom pojašnjavala uvjete poslovanja.

A oni govore kako je terećenje Zabina deviznog računa, neovisno o tome imaš li na njemu štednju u eurima, dolarima ili britanskim funtama, moguće isključivo i jedino u euro valuti, što podrazumijeva stalne konverzije računa, i to opet po malo neobičnoj metodi.

Naime, ako karticom Zabina deviznog računa u inozemstvu podižeš neku valutu koja jest na tečajnici banke, ali nije euro, Zaba će tu valutu prvo konvertirati u kune, a tek potom iz kuna u eure, što će, pak, značiti da će u toj dvostrukoj konverziji negdje usput “posijati” nešto ušteđevine.

Još gora priča dogodit će se ako tom istom karticom u inozemstvu podižeš novac koji nije na tečajnici banke.

U tom će ti slučaju Zaba valutu prvo konvertirati u američke dolare, zatim u kune, nakon toga iz kuna u eure - a potom što ostane.

Tako stoji i na Zabinim internetskim stranicama na kojima piše kako se “devizni račun tereti isključivo u valuti EUR, neovisno o valuti plaćanja/isplate Visa Electron karticom te o valutama na računu”.

Potpuno suprotnu praksu svojim je korisnicima ponudila Erste banka.

I tamo je moguće otvoriti devizni račun te preuzeti svoju Visa Electron karticu, jedino što će podizanje novca u inozemstvu i terećenje računa prolaziti praktično bez glavobolje.

Konkretno, Erste devizni račun omogućava raspolaganje i terećenje u svim valutama koje su na tečajnici banke, bez konverzija i bez strepnje nad tečajnim razlikama.

Korisnici deviznih računa u Raiffeisenu i PBZ-u dotle će na raspolaganju imati neko “polovično” rješenje.

Kako su nam pojasnili iz RBA, oni svojim korisnicima izdaju dvije vrste Visa Electron kartica - jednu koja omogućava terećenje u eurima i drugu za dolare, i to su jedine dvije valute kojima je u Raiffeisen banci moguće teretiti devizni račun.

Sličnu praksu provode i u PBZ-u, jedino što ova banka uz eure i dolare omogućuje još i terećenje računa u švicarskim francima, a onda daje i tri vrste Vise Electron kartice.

Kako terećenje računa usporedno izgleda u ove četiri banke bit će najbolje ilustrirati na primjeru podizanja britanskih funti.

Govorimo li o korisniku Zabina deviznog računa, njemu će iznos u funtama automatski biti konvertiran prvo u kune, a potom u eure, što znači da na tečajnoj razlici čak dva puta biti u prilici “izgubiti” nešto novca.

Kad je u pitanju Erste banka, podizanje novca u funtama ovdje će biti najisplativije.

Ako korisnik na svojem računu ima dostatan iznos funti, račun će mu biti terećen u funtama bez konverzije, a podiže li, pak, funte kojih na računu trenutačno nema, račun će mu biti terećen po redoslijedu dolari, euri, franci pa funte, i to po prodajnom tečaju banke za devize za originalnu valutu te kupovnom tečaju banke za devize za valutu na računu.

Terećenje deviznog računa u PBZ-u odradit će se po istoj metodi, neovisno o tome ima li korisnik na računu funte ili ne.

Konverzija će u oba slučaja biti odrađena u valuti odabrane kartice, što znači da će konverzija ovdje biti odrađena samo jednom.

U slučaju RBA, terećenje računa ovisit će o tome podiže li korisnik funte s EUR ili USD Visa Electron karticom.

U slučaju eura funte će direktno biti konvertirane u ovu valutu, dok će se pri podizanju funti uz pomoć USD Electron kartice kod RBA dogoditi trostruka konverzija.

Naime, britanska valuta prvo će biti preračunata u eure, zatim u kune, a tek potom iz kuna u dolare.

Trostruka glavobolja, osim ako se prethodno dobro ne raspitate.

Imate prijedlog za škrticu? Pišite na: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2024 23:15