FESTIVAL VINA U ESPLANADI

FOTO Uživanje u nijansama fine malvazije na vrlo posjećenoj smotri vina

Prošle subote, kasno poslijepodne, u Esplanadu zamalo da se nije moglo ući.

Sav prostor lijevo i desno od lobija bio je zakrčen tisućama “običnih” ljudi koji vjerojatno ne zalaze tako često u najbolji i najskuplji zagrebački hotel, a koji su prvog dana prosinca ondje nagrnuli zbog još jednog, sedmog po redu, iznimno uspješnog zagrebačkog Međunarodnog festivala vina i kulinarstva.

Ivan Dropuljić, utemeljitelj, vlasnik i glavni menadžer te popularne manifestacije, ponovo se našao u čudu. S jedne strane, morao je biti zadovoljan. Festival je okupio više od 250 izlagača, pa se nametnuo kao vodeća takva manifestacija u zemlji.

Golema gužva

S druge, pak, strane, Dropuljić je bio pomalo zabrinut jer golema gužva ne omogućuje izlagačima da prezentiraju svoje proizvode u najboljem svjetlu: kako da uživate u nijansama pojedinog vina ako ste petnaesti u redu da bi došli do njega.

No, mislim da prostor za zabrinutost ovdje ne postoji.

Dropuljićeva je smotra jedinstvena baš po svojoj masovnosti. Ona, dakle, nije zamišljena kao stručni velesajam s puno specifičnih radionica, nego kao mjesto gdje se vinari (i kulenari, pršutari, maslinari) predstavljaju najširoj publici, koja je, očito, itekako zainteresirana za vina, premda prodaja finih vina u Hrvatskoj i dalje drastično pada. Osobito je korisno da je u petak i subotu Esplanadu posjetilo vrlo mnogo mladih ljudi, što ruši predrasudu kako su mlađi potrošači zainteresirani pretežno za pivo i žestoka pića.

Premalo znanja

Problem je očito u tome što su im dobra vina ili preskupa ili što o njima ne znaju dovoljno. Utoliko Dropuljićev Festival ispunjava značajnu pedagošku ulogu: Hrvatska jest zemlja state vinske kulture i modernih, vrlo dobrih vina, pa je uistinu iznimno važno da što veći broj ljudi dobije prigodu upoznati se sa širokom gamom naših vina. Pa makar i gurajući se do čaše.

Na ovogodišnjem su zagrebačkom Festivalu vina i kulinarstva nastupali i najveći domaći proizvođači, poput Badela te Agrokorovih Belja i Lagune, kao i većina privatnih vinara, od kultnog pelješačkog Bure, preko Lea Gracina i Stina Vina Jake Andabaka do klasika poput obitelji Tomac, Ivice Matoševića, Zlatana Plenkovića ili Morena Coronice.

Nova vinska udruga

Tijekom Festivala održana je i promocija nove vinske udruge koja se zove Grand Cro-Premium Croatian Wine Estates. Udrugu čini nekoliko vinara biznismena, poput Ernesta Tolja (Saint Hills), Borisa Hanžeka i Mire Pliše (Meneghetti) ili Mladena Rožanića (Roxhanich), a cilj joj je afirmacija hrvatskih vina u inozemstvu. Hrvoje Baković s Brača jedini je član Grand Croa, kojemu je vinogradarstvo bilo primarni posao.

Pred kraj godine sve vrvi od vinskih manifestacija

Zagreb pred kraj godine vrvi vrijednim vinskim manifestacijama. Istodobno s Festivalom vina i kulinarstva, u restoranu Apetit City održavao se Grand Karakterre, prvi regionalni festival organskih i biodinamičkih vina. Desetak dana ranije, u Dubravkinom su se putu, u organizaciji Vinistre i Hrvatskog sommelierskog kluba, kušale i ocjenjivale malvazije iz 2008. godine.

Budući da je malvazija nesumnjivo najsnažniji hrvatski vinski brand i da vlada uvjerenje kako malvazije ne mogu odležavati, nego se moraju popiti prve godine poslije berbe, ovo je ocjenjivanje bilo iznimno značajno. Kušanje malvazija iz 2008. godine može se pokazati jednom od vododjelnica u razvoju domaće vinske pozornice: malvazija je prvi put pokazala da u svim svojim oblicima posjeduje poštovanja vrijedan potencijal dozrijevanja, što može promijeniti njen položaj i vrijednost na tržištu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. rujan 2024 04:01