Francuski rendez-vouz u Hrvatskoj sljedeće godine

Veliko iznenađenje globalnih književnih krugova, a da o ‘običnim’ čitateljima i ne govorimo, kada je prije nekoliko dana sjajan francuski pisac Patrick Modiano dobio Nobelovu nagradu, jasno svjedoči o opravdanosti da i najveće kulture - a francuska je svakako među njima - unatoč svojoj snazi, dugovječnosti i produktivnosti, uvijek trebaju i posebne napore države, intelektualnog miljea i medija kako bi bile dostojno i kontinuirano predstavljane. I zato će se sljedeće, 2015. godine, ne samo u Zagrebu nego i u cijeloj Hrvatskoj, od svibnja do listopada družiti francuska i hrvatska kultura - klasična i suvremena, visoka i popularna, mlada i ‘stara’... Ovaj Festival Francuske u Hrvatskoj zove se Rendez-vous, jer je najveća želja svih uključenih u njegovo stvaranje da se dogode ne samo zanimljivi i inspirativni susreti francuskih kreativaca s hrvatskom publikom nego i radni kontakti umjetnika i ‘kulturnjaka’ svih vrsta iz obje zemlje, da se - a nadamo se da će biti moguće - i zajedno stvara, ovdje, sur place, na licu mjesta, i da se nadograđuje već postojeći networking umjetnika, znanstvenika, ekonomista i svih ostalih koji će u budućnosti inicirati zajedničke projekte - samostalno, i više nego do sada, u velikoj mjeri oslobođeni državnog demijurškog posredovanja.

Ipak, ova Rendez-vous priča svoj je prvi dio imala u 2012. godini, kada se hrvatska kultura predstavljala u Francuskoj pod prelijepim naslovom “Croatie, la voici”, koji bi se slobodno mogao prevesti kao “Evo nam Hrvatske”. Izbornica programa bila je Seadeta Midžić, a bilo je to uoči ulaska Hrvatske u EU, znakovit naslov za poziciju male zemlje koja se tom prilikom legitimirala u najvećoj europskoj državi. Francuska je otvorila vrata hrvatskoj kulturi na četiri mjeseca, od rujna do prosinca 2012. u Parizu, ali i u nekim drugim francuskim gradovima. Ni u jednoj drugoj svjetskoj zemlji, ni prije ni poslije, hrvatska kultura nikada nije bila predstavljena na tako sveobuhvatan način. U ta četiri mjeseca samo Pariz je ugostio 350 hrvatskih umjetnika i sudionika, i to na 60 lokacija, gdje se održalo 18 izložbi, brojne kinoprojekcije, 25 koncerata, 16 teatarskih i plesnih nastupa, 25 susreta i još mnogo, mnogo toga. Spomenimo samo najvažnije od reprezentativne baštinske kulture: 2,5 milijuna posjetitelja vidjelo je u muzeju Louvre izložbu hrvatskog Apoksiomena, srednjovjekovna hrvatska umjetnost u Musee de Clunyju izazvala je silan interes, kao i Meštrovićeve skulpture u Rodinovu muzeju... a o važnosti kulture u francuskoj diplomaciji i političkom životu govori i zgoda iz francuskog parlamenta nakon ratifikacije hrvatskog ulaska u EU, kada je jedan zastupnik prigodno, veselo nam čestitajući, uzviknuo: Croatie, la voici!

Inaravno da obje ove kulturne sezone ne pretendiraju na premijernost u francusko-hrvatskim kulturnim odnosima, jer oni već dugo postoje - na razini pojedinaca, institucija i kulturne produkcije. Uostalom, djelatnici francuskih kulturnih institucija uporno izražavaju svoje oduševljenje spoznajom do koje je mjere francuska kultura poznata u Hrvatskoj, javno deklarirajući da je time ljestvica za Festival sljedeće godine visoko postavljena.

Inicijalno, sezone - koje francuska vanjska politika u kulturi njeguje od 1985. i u njima je do sada sudjelovalo više od 50 zemalja - bile su fokusirane na umjetnost i kulturu, a sada se taj prostor sve više otvara i prema znanosti i istraživanjima, visokom i srednjem obrazovanju, sportu, turizmu, ekonomiji i gastronomiji, lifestyleu - u širem smislu riječi. Tko se usudi banalizirati značaj gastronoskog umijeća ili pak modne estetike kao dizajna svakodnevice unutar francuske kulture, taj nije dobro razumio duh zemlje koja je rodila ideju sekularne građanske države, filozofiju prosvjetiteljstva, Voltairea i Diderota, Baudelairea i Prousta, Sartrea i Barthesa, Lacana i Derridu, Duras i Simone de Beauvoir, Godarda i Taverniera, Houellebecqa i Modianoa, Piaf, Brassensa i Viana, ali i Chanel, Diora ili Yves Saint-Laurenta... nije riječ o blasfemičnom spoju visoke i “niske” kulture, nego o jedinstvenom supostojanju izričaja svih vrsta - unutar temeljnog shvaćanja kulture kao njegovanja lijepog. U francuskom slučaju, ujedinjenog i s prekapanjem po duši i seksualnosti, i sa snažnim socijalnim buntom ŕ la Zola ili, pak, barikadama Pariške komune ili studenata šezdeset osme... Sve to čini duh ove nacije, francuske kulture, koja obožava i ulično kazalište i cirkusku umjetnost, a u svojem najnarodskijoj varijanti pršti i galskim veseljem, harmonikom, pjesmom i plesom na ulicama. Puls tog nevjerojatnog kulturnog bogatstva trebali bismo osjetiti u Hrvatskoj sljedeće godine, od okusa vrhunskih kulturnih izvedbi do okusa sireva i vina koji će putovati kroz našu delicijama bogatu Hrvatsku.

Za ovakvo intenzivno druženje naših kultura stratešku namjeru inicijalno su izrazili predsjednici Hrvatske i Francuske, Hollande i Josipović, a potom su štafetnu palicu nositelja projekata preuzela Ministarstva vanjskih poslova i kulture obje zemlje. U Hrvatskoj, vodstvo u operativnoj provedbi i koordinaciji svih ostalih institucija u ovom zahtjevnom timskom projektu u oba slučaja ima Ministarstvo kulture, kojem će Rendez-vous u 2015. sigurno biti jedan od prioritetnih projekata. Na francuskoj strani, u Zagrebu i Parizu, tim se poslom bavi Francuski institut. Naravno, ovakvog projekta ne bi moglo biti bez suradnje i angažmana gradskih i županijskih uprava od Vukovara do Dubrovnika, unutar kojih Zagreb kao središte hrvatske kulturne scene i produkcije ima posebno mjesto - kako na planu inicijacije i razvoja projekata tako i na planu financijske podrške i suradnje. Vrijeme je sigurno zrelo i za daljnje povezivanje Zagreba i Pariza.

Hrvatsko veleposlanstvo u Parizu i francusko u Zagrebu također su nezaobilazne stanice u kreiranju sezona. Unutar i između institucionalnih okvira projekta rade i izbornici dviju zemalja - ovog puta, na francuskoj strani, to je Anne Coutard, koja je od 2010. do 2014. godine bila voditeljica nekoliko projekata za francusko Ministarstvo kulture i komunikacija, među kojima organizacije Foruma Chaillot Budućnost kulture, budućnost Europe, a bila je i direktorica projekata za pokretanje Festivala povijesti umjetnosti Fontainbleaua od 2011. do 2013. godine.

Nastupanje francuske kulture u Hrvatskoj 2015. projekt je u kojem se Hrvatska dodatno može pozicionirati kao mjesto kreativne produkcije, ali i partnerstva na europskoj i svjetskoj kulturnoj pozornici. I možda najvažnije - pokazati svoju publiku kao relevantnu, otvorenu i zainteresiranu. Rezultati “Croatie, la voici” pokazali su da se projekti ne moraju svesti na političke floskule, a Rendez-vous s francuskom kulturom sljedeće godine, trebao bi ne samo frankofilima i frankofonima nego i svima ostalima donijeti novu vrijednost ispreplitanja hrvatskih i francuskih kreativnih snaga. Ideje, kompetencije, trud i dobra volja su tu - a rezultate će, naravno, procjenjivati cijela javnost.

*autorica je izbornica za Festival Francuske u Hrvatskoj 2015.