Polemika oko dodjele prestižne književne nagrade Heinrich Heine Peteru Handkeu ne prestaje. Dan nakon objavljivanja odluke stranaka iz gradskog vijeća Düsseldorfa da kontroverznom austrijskom piscu zbog njegovih prosrpskih stavova uskrate nagradu, u Handkeovu obranu stao je njemački pisac Botho Strauß.
U tekstu pod naslovom "Što ostaje od Handkea?" objavljenom u današnjem broju dnevnika Frankfurter Allgemeine Zeitung, Strauß se referira na niz imena, koja su se na ovaj ili onaj način kompromitirala s fašizmom, naciozmom ili komunizmom, ostavši svejedno neosporne veličine na svojim područjima, poput američkog pjesnika Ezre Pounda, njemačkog pravnog stručnjaka Carla Schmitta, filozofa Martina Heidegerra ili pisca i dramatičara Bertolta Brechta.
"Što će naposljetku ostati od tobožnjeg barda velikosrpskog carstva Petera Handkea", pita se retorički Strauß, odgovarajući kako Handke ne samo da je "njemački pisac s najjačim jezičnim nabojem u svojoj generaciji" već i "stvaratelj epistemea u foucaultovskom smislu", "raskrsnica gledanja, osjećanja i znanja u njemačkoj književnosti".
Sam Handke oglasio se, pak, u srijedu u listu Süddeutsche Zeitung, istaknuvši kako su svi sudionici rata u bivšoj Jugoslaviji počinili zločine, dok je srpski masakr nad Muslimanima u Srebrenici nazvao "najgorim zločinom protiv čovječnosti počinjenim u Europi nakon Drugog svjetskog rata".
Svoju prisutnost na pogrebu Slobodana Miloševića Handke je objasnio "aktom protiv predrasuda i govora medija", a nikako lojalnošću spram Miloševića.
Boris Perić
U tekstu pod naslovom "Što ostaje od Handkea?" objavljenom u današnjem broju dnevnika Frankfurter Allgemeine Zeitung, Strauß se referira na niz imena, koja su se na ovaj ili onaj način kompromitirala s fašizmom, naciozmom ili komunizmom, ostavši svejedno neosporne veličine na svojim područjima, poput američkog pjesnika Ezre Pounda, njemačkog pravnog stručnjaka Carla Schmitta, filozofa Martina Heidegerra ili pisca i dramatičara Bertolta Brechta.
"Što će naposljetku ostati od tobožnjeg barda velikosrpskog carstva Petera Handkea", pita se retorički Strauß, odgovarajući kako Handke ne samo da je "njemački pisac s najjačim jezičnim nabojem u svojoj generaciji" već i "stvaratelj epistemea u foucaultovskom smislu", "raskrsnica gledanja, osjećanja i znanja u njemačkoj književnosti".
Sam Handke oglasio se, pak, u srijedu u listu Süddeutsche Zeitung, istaknuvši kako su svi sudionici rata u bivšoj Jugoslaviji počinili zločine, dok je srpski masakr nad Muslimanima u Srebrenici nazvao "najgorim zločinom protiv čovječnosti počinjenim u Europi nakon Drugog svjetskog rata".
Svoju prisutnost na pogrebu Slobodana Miloševića Handke je objasnio "aktom protiv predrasuda i govora medija", a nikako lojalnošću spram Miloševića.
Boris Perić
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....