KOMENTAR

I vladi Srbije odgovara verbalni sukob s vladom RH

 CROPIX

Verbalni sukob hrvatske vlade i vlade susjedne Srbije kojem svjedočimo posljednjih nekoliko dana ima svoju predizbornu svrhu u Hrvatskoj, ali on odgovara i premijeru Srbije Aleksandru Vučiću i njegovoj vladi. Vučiću, Dačiću i Vulinu, trojci koja u ime Srbije vodi bitku protiv Zorana Milanovića i njegove vlade, ovaj je sukob poslužio u dvije svrhe. S jedne strane se dodvoravaju međunarodnoj zajednici kao humani, umjereni i pragmatični političari na koje mogu računati i sada i ubuduće svi koje žele graditi trajnu stabilnost u regiji, a s druge strane se svojoj javnosti predstavljaju kao oštri političari koji neće dopustiti da itko “ponizi Srbiju”. Govore li oni istinu ili ne, to je drugo pitanje koje je manje bitno. Nije bitno ni vjeruje li im međunarodna zajednica ili ne. Kad govore da oni nemaju veze s kretanjem izbjeglica u Srbiji i da oni sami biraju kuda će ići, pretvaraju se. Pretvara se i međunarodna zajednica da im vjeruje.

Vučić i Dačić, i njihov glasnogovornik za podizanje napetosti Vulin, imaju visok rejting u Europskoj uniji. Ne zato što ne znaju tko su oni bili, ne zato što u Bruxellesu ne znaju da su bili dio Miloševićeve vlasti koja je leševe civila prevozila hladnjačama i pokapala ih da bi prikrila zločine, nego zato što s njima mogu odraditi posao oko Kosova. I tu su Vučić, Dačić i Vulin pokazali da mogu učiniti ono što se vlada Borisa Tadića nije usudila, a to su kompromisi s Kosovom na kojima insistira Europska unija. Zato EU ne želi izgubiti Vučića i Dačića.

A Srbiji baš i ne ide na diplomatskoj fronti uvjeriti svijet da je Kosovo sastavni dio Srbije jer je 111 država, dakle većina, već priznalo Kosovo. Nakon teškog poraza koji je Srbija prije pet godina doživjela na Međunarodnom sudu pravde u Haagu, koji je upravo na zahtjev Srbije dao mišljenje da deklaracija o neovisnosti Kosova nije kršenje bilo koje odredbe međunarodnog prava, Srbija je pred još jednim teškim porazom jer, kako sada stvari stoje, vjerojatno neće uspjeti spriječiti prijam Kosova u UNESCO.

Trenutačno su četiri spomenika kulture na Kosovu pod zaštitom te organizacije, a sva četiri su upisana u tu baštinu nakon zahtjeva Srbije. To su sve srednjovjekovne pravoslavne crkve. Nakon primanja Kosova u UNESCO, ti će spomenici biti registrirani kao kosovski. To ne bi smjelo biti loše jer ionako se nalaze na teritoriju pod kontrolom kosovskih vlasti, pa bi članstvom u UNESCO-u Kosovo dobilo još veću odgovornost da ih zaštiti. Ali Srbija to doživljava drukčije.

Srbija je već dugo kao glavni prioritet svoje diplomacije istaknula napor da spriječi prijam Kosova u UNESCO. Kako u tome vjerojatno neće uspjeti, ako se ne dogodi preokret, prebacivanje lopte na verbalni sukob s hrvatskom vladom, i to pod dojmom domaće javnosti da Srbija u toj bitki pobjeđuje, i njima je korisno za preusmjeravanje pozornosti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 07:46