KADA JE NAJBOLJE VRIJEME

Ida Prester: Majka u tridesetoj? Za mene je to prerano

Vrckava voditeljica nije usamljena u takvom razmišljanju. Lani je čak 42 posto rodilja bilo starije od 30 godina, a svako sedmo dijete rodila je mama starija od 35. Sve je više žena koje jednostavno još uvijek nisu spremne

Upitala sam ginekologinju kakve su mogućnosti da zamrznem svoje jajašce pa ako se osjetim spremnom za dijete tek poslije 40. godine, da ga mogu imati - ispričala je djelomice u šali Ida Prester, 30-godišnjakinja koja se, baš kao i mnoge druge žene u Hrvatskoj i svijetu, osjeća premlado za dijete.

Kada bi morala odabrati majčinstvo u 20-ima ili u 30-ima, Jasmina Fracassetti, magistrica međunarodnih odnosa te voditeljica grupe trudnoće i poroda udruge RODA, odabrala bi ovo drugo. Ona je prvog sina rodila u 20. godini, drugog sina u 32., a trećeg u 36. godini.

Tek izašla iz srednje škole

- Majka koja je mlađa mnogo je povodljivija i nesigurnija, ipak je praktički tek izašla iz srednje škole. Sluša razne savjete te je nakako nemirna. Meni je više leglo kasnije majčinstvo, bila sam emotivno zrelija, do tada sam se već iskušala i u karijeri, gledala sam na trudnoću potpuno drukčije: briga o djetetu ne počinje rađanjem, nego trudnoćom. Prednost mladosti je što imaš više energije, a sada sam umornija - opisala je.

Jasmina nije usamljena kad je riječ o kasnijem majčinstvu, za njega se odlučuju mnoge njezine prijateljice, a ne potvrđuju ga samo žene pojedinačno nego i službena statistika. Hrvatski zavod za javno zdravstvo ove je godine utvrdio da je lani čak 42 posto rodilja bilo starije od 30 godina, a svako sedmo dijete rodila je majka starija od 35 godina. To su, medicinski, starije odnosno stare rodilje.

Prešutno je društveno pravilo da žena mora roditi dijete do kraja druge polovice svojih dvadesetih, primijetila je Jasmina Fracassetti.

- Teško je oduprijeti se takvom društvenom pritisku jer funkcioniramo ‘čoporativno’- kaže Fracassetti.

Slično o društevnom “pravilima” razmišlja i 32-godišnja Manuela Šola Oršić, inače direktorica agencije za odnose s javnošću Abrakadabra.

- Rođena sam i odrasla u Bjelovaru, gdje primjećujem da uglavnom sve žene u dobi od oko 25 godina već imaju djecu. Tamo je to uobičajeno, možda i zbog okruženja te nedostataka drugih mogućnosti.

Trend u Hrvatskoj

Katkad se pitam koliko svi ti ljudi zaista žele imati dijete, a koliko se njih odlučuje za dijete ‘po obrascu’. Ja takvo što ne želim - zaključila je Manuela.

Dodaje i kako mnogi za nju pretpostave da nije udana s obzirom na to da je poduzetnica i nema djece. Za nju bi mnogi rekli da je jedna od onih žena koja “ganja karijeru”.

- Nema to veze s karijerom. Istina, mnogo radim pa za sebe i svoja promišljanja imam kvalitetnog vremena jedino tijekom godišnjeg odmora. No, kada bih imala dijete, jednostavno bih manje radila, a na poslu bi i dalje sve funkcioniralo kako treba. Mnogo je žena koje ne grade karijeru, ali sada žele neke druge stvari, bila to putovanja ili nešto treće - smatra poduzetnica.

Baš kao što bebe i mala djeca rastu naočigled, tako se i statistika o rodiljama mijenja rapidno. Kao prijelomna godina uzima se 2005., kada je prvi put u Hrvatskoj zabilježen veći broj rodilja u dobi između 30 i 35 godina, a prije je bilo više rodilja u dobi između 20 i 24 godine. Ovakav se trend nastavio, Hrvatice se na dijete sve češće odlučuju kasnije.

- Moja je majka u mojim sadašnjim godinama već imala 12-godišnju kćer. Meni je takvo nešto sada nezamislivo, no ne osjećam se radi toga loše ili drukčije - napominje Manuela.

I dok medicina upozorava da nakon 30. godine rastu razni rizici za buduću trudnicu i još nerođeno dijete te da bi bilo najbolje roditi u prvoj polovici dvadesetih, žene sve manje toleriraju da ih se naziva “starijim rodiljama” čim prijeđu 26. godinu.

- Čini mi se konzervativnom ideja da žene moraju roditi do 25. godine. Kada ja budem stara, očekivani životni vijek bit će 100 godina, pa sam, eto, sada tek na trećini svojeg životnog puta i ne žurim se - ustvrdila je, nasmijavši se, Ida Prester.

Ipak, svjesna je da biologija, na žalost, ne ide ukorak s psihologijom.

- Osjećala bih se jako neobično da sada imam dijete. Svoju bih trudnoću doživljavala kao tinejdžersku, kao da dijete ima dijete - povjerila se Ida i dodala da bi se za majčinstvo željela odlučiti, a ne da joj se trudnoća dogodi.

- Tko zna, možda se u meni sve preokrene u godinu dana. Smatram da se osoba prije djeteta mora ‘zaokružiti’, znati što je i što želi, jer je imati dijete čin krajnjeg altruizma. Vidjela sam kroz život i divnih i strašnih primjera. Majčinstvo doživljavam vrlo ozbiljno, to nije nekakva avantura - smatra Ida.

Češći pregledi

Nerijetko se ženama spočitava da s njima nešto nije u redu ako im se bliži trideseta, a još nemaju majčinski instinkt. Još je gore kada žena ili par odluči ne imati dijete.

- Naše majke govore o tom instinktu, no on nije nužan. Vidim to na primjeru svoje prijateljice, također poduzetnice, koja ga nije imala, ali je sa svojim sinom presretna. Ne mislim da će mi se nešto strašno dogoditi ne dobijem li taj osjećaj ili ne budem li imala dijete, iako želim djecu u budućnosti - realna je Manuela.

S društvenog stajališta postaje sve uobičajenije da se majkom postaje sve kasnije, sve je manje poruka naših baka poput “Molit ću krunicu za tebe, neka ti se dijete što prije dogodi!”, no s medicinskog stajališta dijete je ipak dobro roditi što prije.

Jasmina Fracassetti u svojoj je prvoj trudnoći, prisjeća se, samo nekoliko puta morala na ultrazvučni pregled. U drugoj i trećoj imala ih je desetak. Kada je žena starija automatski se na njezinu trudnoću gleda kao na potencijalnu patologiju.

- Majčinstvo poslije 30. je pod lupom jer se statistički povećava rizik od pojave anomalija ploda, ali i bolesti od kojih može patiti trudnica. No, to nije pravilo. Kada mi je liječnik u drugoj trudnoći predložio amniocentezu, šokirala sam se, bila sam uvjerena da je obavljaju trudnice oko četrdesete, a njegov je odgovor bio: ‘Ne, preporučuje se odmah nakon tridesete’.





Neumoljiva biologija: Danas je lakše pomoći trudnici s komplikacijama

Žene su nekada davno počele rađati vrlo rano i do 30-e već bile “mame veteranke”. No, kako se unaprjeđivala zdravstvena skrb, a djeca više nisu ovdje kao osiguranje za mirovinu, postalo je normalno da se obitelji zasnivaju kasnije te da žena rađa manji broj djece. Mnogo žena prvo želi završiti studij, možda i stažirati ako je potrebno, zaposliti se i na taj način stvoriti polog za obitelj i vlastitu budućnost. Današnja medicina spašava i najrizičnije trudnoće, no, liječnici i dalje preporučaju ženama neka rode čim ranije. Po mogućnosti prije 30-e.

Pad plodnosti

Žena do 30-e izgubi oko 88 posto svojih prvobitnih jajnih stanica iz kojih se na kraju procesa razvijaju Graafovi folikuli. Do 40-e preostaje joj tek oko 3 posto.

Raniji pobačaji

Što je trudnica starija, to se više povećava rizik od spontanog pobačaja u prvom trimes-tru. Nakon 30-e rizik raste za 20-ak posto.

Kronične bolesti

Trudnice u dobi iznad 35 godina češće imaju problema s visokim krvnim tlakom ili s “trudničkim” oblikom šećerne bolesti, a obje bolesti mogu biti opasne po razvoj ploda.

Placenta previa

Komplikacije s posteljicom tri su puta češće u rodilja starijih od 35 godina. Zbog preobilnih krvarenja tijekom poroda čest je carski rez. Općenito, provorotkinje starije od 35 godina u oko 20 posto slučajeva moraju na carski rez.

Prijevremeni porod

Više od 15 posto trudnica starijih od 40 godina ima prijevremeni porod.

Mrtvorođenčad

Češće se događa ženama koje rađaju nakon 35. godine, prema statistici rizik je dva-tri puta veći nego kod mlađih žena.

Down sindrom

Kod 25-godišnjakinje rizik je 1:1250, kod 30-godišnjakinje 1:1000, kod 35-godišnjakinje 1:400.

Kvaliteta sperme

Također je važno zdravstveno stanje oca.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 00:54