Zauvijek mlad, želim biti vječno mlad, pjevali su 1980-ih godina dečki iz njemačke pop grupe Alphaville. Pjesma “Zauvijek mlad” kao da je postala moto znanstvenika koji žele produžiti čovjekovu mladost, tretirajući starost “kao bolest koju treba prevenirati ili liječiti”.
Ti znanstvenici vjeruju kako je moguće odgoditi proces starenja tako da ljudi budu dobrog zdravlja i sa 120 godina, što se smatra sadašnjim biološkim limitom. Iako je potraga za eliksirom mladosti stara kao i ljudski rod te u njoj nije manjkalo šarlatana, danas je, čini se, postala dio znanstvenog mainstreama.
- Tijekom proteklog desetljeća došli smo do velikih otkrića. Dokazali smo da možemo usporiti proces starenja pomoću lijekova. Još prije deset godina ljudi bi rekli: ‘To je znanstvena fantastika, nema razloga pomisliti da se to ikada može učiniti’. No, ti su ljudi pogriješili. Dokazano je da se starenje može usporiti ne samo na crvima, mušicama ili miševima, nego i kod ljudi - ustvrdio je Richard Miller, gerontolog sa Sveučilišta Michigan, u popularno-znanstvenom časopisu New Scientist, koji je nedavno objavio veliku priču posvećenu lijekovima protiv starenja.
Živimo sve dulje
Životni vijek na Zapadu u posljednjih se 160 godina produljio za 40 godina, a sada raste tempom od tri mjeseca na godinu, odnosno šest sati svakoga dana. Samo u protekla tri desetljeća prosječna životna dob na Zapadu se povećala za sedam godina. Danas ljudi, posebice ženska populacija, žive znatno dulje od prosjeka nego prije 20 godina. Najdulje živuća svjetska populacija su Japanke, koje u prosjeku žive 86 godina. U Hrvatskoj žene u prosjeku žive 79-80 godina, a muškarci u prosjeku 72-73 godine. No, znanstvenici upozoravaju kako njihov cilj nije samo produljenje životnog vijeka, nego produljenje zdravog životnog vijeka, tj. žele postići da što veći broj ljudi u starosti ne leži u bolnici. - Ne mislim da itko želi živjeti 200 godina. Ono što želimo spriječiti je da ljudi posljednje godine života provedu lošeg zdravlja - rekla je Janet Lord sa Sveučilišta Birmingham.
Lijekovi koji uništavaju “zombi stanice”
Posljednjih godina mnogo se novca ulaže u istraživanje senolitika, lijekova koji traže i uništavaju tzv. senesecentne stanice. To su stanice koje tijekom godina nakupljaju nepovratna oštećenja te se gomilaju i ubrzavaju proces starenja. Neki ih nazivaju “zombi stanicama”, a znanstvenici su otkrili da su uključene u nastanak niza bolesti uključujući dijabetes tipa 2, aterosklerozu, rak, osteoartritis, Parkinsonovu i Alzheimerovu bolest.
- Senescentne stanice su loše za vas. One uništavaju tkiva oko sebe - rekla je Lynne Cox, biokemičarka sa Sveučilišta Oxford.
No, dobra je vijest da su znanstvenici Klinike Mayo u Minnesoti 2015. godine pokazali da određeni spojevi selektivno uništavaju sensecentne stanice u miševima te ih tako pomlađuju. Početkom ove godine u Klinici Mayo počeli su i prvi klinički pokusi na pacijentima koji boluju od idiopatske plućne fibroze, bolesti kod koje se nakupljaju senescentne stanice.
Tijekom tri tjedna znanstvenici su skupini od 14 pacijenata davali dva spoja: antitumorski lijek dasatinib i kvercetin, prirodni spoj koji se prodaje kao dodatak hrani. Inače, kvercetina ima najviše u luku, jabukama, bobičastom voću, kupusnjačama, raznim sjemenkama, crnom čaju i crnom vinu. Iako senolitici mnogo obećavaju, znanstvenici upozoravaju da je njihova primjena kod ljudi tek na početku.
Eliksiri mladosti
U posljednjih desetak godina znanstvenici su otkrili nekoliko potencijalnih “eliksira mladosti”, među kojima se ističe rapamicin. Proizvod bakterija koje žive u tlu na Uskršnjim otocima, rapamicin se već dugo koristi kao citostatik te kao lijek koji sprječava odbacivanje organa pri transplantaciji. No, istraživanja na miševima prije 10 godina pokazala su da rapamicini mogu produljiti životni vijek za oko 40 posto.
Rapamicin inhibira protein pod nazivom mTOR i tako usporava rast stanica te potiče njihov oporavak i preživljavanje. No, osim pozitivnih učinaka, rapamicin izaziva i različite sporedne pojave, pa njegovo korištenje mora biti strogo kontrolirano. Američka biotehnološka kompanija resTORbio već nekoliko godina provodi kliničke pokuse s lijekovima protiv starenja na bazi rapamicina, a ove godine počinju sa završnom fazom istraživanja u koju su uključene 264 osobe starije od 65 godina.
- Ako bilo koji od naših lijekova bude uspješan, to bi bila prekretnica u medicini, jer bismo ciljano liječili starost - kaže Joan Mannick iz kompanije resTORbio.
Kalorijska restrikcijska dijeta
Posljednjih godina puno se priča i o metforminu, lijeku koji se gotovo 60 godina prepisuje u terapiji protiv dijabetesa. Znanstvenici su na miševima dokazali da im metformin produžuje život za čak 40 posto, a Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) prije nekoliko godina dala je zeleno svjetlo za klinički pokus TAME (Targeting Aging with Metformin). Cilj toga pokusa, koji je u tijeku, jest istražiti potencijal metformina kao “lijeka protiv starenja”.
Metformin djeluje na metabolizam slično kao kalorijska restrikcijska dijeta, tako da utječe na hormonske receptore. Znanstvenici su još prije 60-ak godina tijekom pokusa na štakorima uočili da su oni koji su manje jeli živjeli 50 posto dulje. Studije na kvascima, ribama, miševima, štakorima i psima pokazale su da kalorijska restrikcijska dijeta kod ovih vrsta pridonosi usporavanju biološkog starenja organizma, duže održava organizam zdravim i mladim te kao rezultat ima produženje maksimalnog trajanja života.
Ipak, rezultati istraživanja na primatima pokazali su da utjecaj kalorijske restrikcije nije tako jednoznačan i jednostavan kao što je to slučaj s miševima i drugim manje složenim organizmima.
Čudesna moć mlade krvi
Prije nekoliko godina znanstvenici Sveučilišta Stanford izazvali su veliku pozornost u svijetu kada su krv mladih miševa ubrizgali starima te u časopisu Nature Medicine izvijestili o njihovom pomlađivanju.
- Stare životinje izložene mladoj krvi doživjele su preokret u biološkom starenju srca, mozga, pluća, kostima i ostalih organa - pojasnio je Mark Allen, izvršni direktor kompanije Elevian.
Ta se kompanija fokusirala na istraživanje proteina GRF11 koji je u obilnoj količini prisutan u krvi mladih miševa, a u oskudnim količinama u krvi starih miševa. Pokusi s ubrizgavanjem GRF11 iz mladih u stare miševe pokazuju kako taj protein utječe na njihovo pomlađivanje. Znanstvenici se nadaju da će eksperimenti na miševima uskoro dovesti do pokusa na ljudima kako bi se istražilo ima li ljudska varijanta proteina GRF11 sličan učinak na stare osobe kao i kod starih miševa.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....