Gradnja drvenih kuća u Hrvatskoj je još uvijek na marginama - procjene branše ne postoje, no dovoljno je reći da najveći dio otpada na montažnu gradnju, koja pak u ukupnoj gradnji u Hrvatskoj prema procjenama branše sudjeluje s manje od pet posto.
Najveći broj drvenih kuća u nas ostatak je tradicionalne gradnje od hrasta i bukve, koja je bila uobičajena na selima zbog dostupnosti materijala pa u, primjerice, krajevima uz Kupu nije rijetkost naići na tipičnu "pokupsku" drvenu kuću od hrasta, koje se danas najčešće preslaguju i obnavljaju kao vrlo živopisne vikendice na brežuljcima uz rijeku.
U Hrvatskoj se pak gradnjom drvenih kuća od oblica, za razliku od snažno razvijenih tržišta nama susjedne Slovenije ili pak Austrije, ne bavi gotovo nitko. Razlog je, kaže majstor Vlado Filipaj, još uvijek vrlo slabo tržište, iako se u posljednje vrijeme i kod nas budi svijest o brojnim prednostima kuće od drveta, koje moderni sustavi impregnacije čine gotovo neuništivim, jer sprječavaju ulazak crva i drugih štetočina u drvo, a moderne boje štite i od širenja vatre u slučaju požara. Problem je i to što gotove građe nema, pa je veliko i ulaganje u pogone koji trupce pretvaraju u "oblice".
- Na drvene kuće garancija je danas i do sto godina trajanja - kaže Filipaj, praktički jedini hrvatski građevinski poduzetnik koji se specijalizirao upravo za gradnju drvenih kuća. Posao gradnje od drveta u njegovoj je obitelji u selu Donja Pačetina kraj Krapine nasljedan, jer su i otac i djed bili stolari i gradili od drveta.
- S ovim poslom sam uz velika ulaganja u obiteljsku tvrtku Feliks započeo 2000. nakon očeve smrti, a u prosjeku godišnje po sistemu 'ključ u ruke' napravimo jednu do dvije kuće. No, primjetno je da se u posljednje vrijeme sve više ljudi interesira za mogućnost gradnje drvene kuće - kaže Filipaj, koji s bratom i bratićem te izučenom ekipom radnika uz gradnju novih obavlja i restauriranje i peresljenje na novu lokaciju starih tipskih drvenih kuća.
- Ljudi i kod nas sve više postaju svjesni prednosti i ljepote života u drvenoj kući, iako većina, za razliku od mene i moje obitelji, nije imala priliku odrasti u drvenoj kući. Drvo je i kao građa doslovce živo i ugođaj života u kući od drveta teško je usporediti s bilo čim drugim. O ekološkoj strani gradnje od drveta suvišno je trošiti riječi.
Drvo je uz to najbolji prirodni izolator, pa su i troškovi grijanja daleko manji - odnos izolacije drveta i cigle je 1:4 - odnosno, drveni zid od 10 cm debljine izolira kao i 40 cm debeli zid od opeke - objašnjava Filipaj.
U Hrvatskoj su se nekada najviše gradile drvene kuće od hrasta (koji pravilno obrađen može potrajati i 500 godina) i bukve (također jedna od najtvrđih drvenih građa na svijetu), a u posljednje vrijeme se sve više gradi od borovine i jelovine. Naime, te dostupnije vrste drveta modernim se impregnacijama i premazima mogu isto tako učiniti gotovo neuništivima, objašnjava Filipaj.
Kuće u pravilu gradi prema idejama projektanata, koji uvažavaju mišlljenje majstora, jer je gradnja od drveta specifična vještina koja zahtijeva posebno znanje i iskustvo. Kod gradnje drvetom se nigdje, osim kod krovišta, ne koristi nikakav drugi materijal osim drveta: posebno obrađene oblice slažu se jedna na drugu trako da savršeno "legnu", a ako se pokaže potreba za dodatnim povezivanjem, i ono se obavlja drvenim klinovima.
- Ako se posao ne obavi kako treba, kroz pukotine u zidu uskoro će se, kada se drvo slegne, moći gledati - objašnjava slikovito majstor Filipaj. Gradnja kuće od 70-ak kvadrata tlocrta od ideje do useljenja traje oko šest mjeseci. Inače, ograničenja kod gradnje (visina, tlocrt i sl.) praktički ne postoje, ali malo tko se odlučuje za višekatnice - u pravilu se kod nas grade drvene jednokatnice. Većinom su to vikendice, no sve češće i obiteljske kuće.
Goran Smiljanić
Najveći broj drvenih kuća u nas ostatak je tradicionalne gradnje od hrasta i bukve, koja je bila uobičajena na selima zbog dostupnosti materijala pa u, primjerice, krajevima uz Kupu nije rijetkost naići na tipičnu "pokupsku" drvenu kuću od hrasta, koje se danas najčešće preslaguju i obnavljaju kao vrlo živopisne vikendice na brežuljcima uz rijeku.
U Hrvatskoj se pak gradnjom drvenih kuća od oblica, za razliku od snažno razvijenih tržišta nama susjedne Slovenije ili pak Austrije, ne bavi gotovo nitko. Razlog je, kaže majstor Vlado Filipaj, još uvijek vrlo slabo tržište, iako se u posljednje vrijeme i kod nas budi svijest o brojnim prednostima kuće od drveta, koje moderni sustavi impregnacije čine gotovo neuništivim, jer sprječavaju ulazak crva i drugih štetočina u drvo, a moderne boje štite i od širenja vatre u slučaju požara. Problem je i to što gotove građe nema, pa je veliko i ulaganje u pogone koji trupce pretvaraju u "oblice".
- Na drvene kuće garancija je danas i do sto godina trajanja - kaže Filipaj, praktički jedini hrvatski građevinski poduzetnik koji se specijalizirao upravo za gradnju drvenih kuća. Posao gradnje od drveta u njegovoj je obitelji u selu Donja Pačetina kraj Krapine nasljedan, jer su i otac i djed bili stolari i gradili od drveta.
- S ovim poslom sam uz velika ulaganja u obiteljsku tvrtku Feliks započeo 2000. nakon očeve smrti, a u prosjeku godišnje po sistemu 'ključ u ruke' napravimo jednu do dvije kuće. No, primjetno je da se u posljednje vrijeme sve više ljudi interesira za mogućnost gradnje drvene kuće - kaže Filipaj, koji s bratom i bratićem te izučenom ekipom radnika uz gradnju novih obavlja i restauriranje i peresljenje na novu lokaciju starih tipskih drvenih kuća.
- Ljudi i kod nas sve više postaju svjesni prednosti i ljepote života u drvenoj kući, iako većina, za razliku od mene i moje obitelji, nije imala priliku odrasti u drvenoj kući. Drvo je i kao građa doslovce živo i ugođaj života u kući od drveta teško je usporediti s bilo čim drugim. O ekološkoj strani gradnje od drveta suvišno je trošiti riječi.
Drvo je uz to najbolji prirodni izolator, pa su i troškovi grijanja daleko manji - odnos izolacije drveta i cigle je 1:4 - odnosno, drveni zid od 10 cm debljine izolira kao i 40 cm debeli zid od opeke - objašnjava Filipaj.
U Hrvatskoj su se nekada najviše gradile drvene kuće od hrasta (koji pravilno obrađen može potrajati i 500 godina) i bukve (također jedna od najtvrđih drvenih građa na svijetu), a u posljednje vrijeme se sve više gradi od borovine i jelovine. Naime, te dostupnije vrste drveta modernim se impregnacijama i premazima mogu isto tako učiniti gotovo neuništivima, objašnjava Filipaj.
Kuće u pravilu gradi prema idejama projektanata, koji uvažavaju mišlljenje majstora, jer je gradnja od drveta specifična vještina koja zahtijeva posebno znanje i iskustvo. Kod gradnje drvetom se nigdje, osim kod krovišta, ne koristi nikakav drugi materijal osim drveta: posebno obrađene oblice slažu se jedna na drugu trako da savršeno "legnu", a ako se pokaže potreba za dodatnim povezivanjem, i ono se obavlja drvenim klinovima.
- Ako se posao ne obavi kako treba, kroz pukotine u zidu uskoro će se, kada se drvo slegne, moći gledati - objašnjava slikovito majstor Filipaj. Gradnja kuće od 70-ak kvadrata tlocrta od ideje do useljenja traje oko šest mjeseci. Inače, ograničenja kod gradnje (visina, tlocrt i sl.) praktički ne postoje, ali malo tko se odlučuje za višekatnice - u pravilu se kod nas grade drvene jednokatnice. Većinom su to vikendice, no sve češće i obiteljske kuće.
Cijena od 300 eura po kvadratuCijena gradnje prosječne kuće od borovine ili jelovine je od 300 do 350 eura po četvornom metru, što je barem dvostruko jeftinije od "klasične" gradnje od opeke, posebice ako se u računicu uzmu i uštede na energentima za zagrijavanje ili izoliranje kuće od cigli ili betona. Hrast je, naravno, skuplji, no i daleko najtrajnjiji i "najprestižniji". Poseban problem s kojim se susreću zainteresirani investitori je nepostojanje kreditnih linija banaka za financiranje obiteljske gradnje od drveta, što utječe i na malu potražnju na tržištu. Kada bi se taj problem premostio kao u zemljama EU, sigurno bi i u Hrvatskoj bilo puno više ljudi koji bi se odlučili za gradnju od drveta. |
Goran Smiljanić
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....