ZAPOŠLJAVANJE U EU

Kako ostvariti socijalna prava u EU

KAKO OSTVARITI PRAVO NA NOVČANU NAKNADU U EU DRŽAVAMA DOK STE NEZAPOSLENI

- Ako državljaninu Republike Hrvatske prestane radni odnos u nekoj od zemalja EU, pravo na novčanu naknadu ostvaruje u zemlji zadnjeg rada po propisima te zemlje.

- U zakonskom roku mora se prijaviti nadležnom uredu zavoda za zapošljavanje u toj zemlji (uglavnom je rok do 30 dana, međutim potrebno ga je dobro provjeriti)

- Radni odnos ne smije prestati krivnjom ili voljom radnika.

- Za ostvarivanje tog prava u bilo kojoj članici EU uzet će se u obzir vrijeme koje ste proveli na radu u bilo kojoj državi članici, uključujući Hrvatsku. Visina novčane naknade različita je u svakoj od zemalja EU.

- Kod prijave na burzu sve zemlje EU zahtijevaju da nezaposleni aktivno traži posao i odmah je raspoloživ za rad.

- Ako ostvarujete pravo na novčanu naknadu tijekom nezaposlenosti u Hrvatskoj i odlučite tražiti posao u nekoj drugoj državi članici EU, naknadu možete zadržati i dalje je koristiti najdulje tri mjeseca uz određene uvjete. Naknadu direktno na vaš bankovni račun isplaćuje HZZ u iznosu koji je utvrđen u Hrvatskoj.

- Uvjeti su: najmanje četiri tjedna prijave na HZZ-u, najaviti odlazak na HZZ-u i zatražiti izdavanje obrasca U2, u roku od sedam dana treba se prijaviti na zavod za zapošljavanje države u koju ste otišli tražiti posao, u toj zemlji morate aktivno tražiti posao i biti raspoloživi za rad, a zavod za zapošljavanje te zemlje obavještavat će HZZ da li se redovno javljate i aktivno tražite posao.

- Hrvatski građani koji ostvaruju pravo na obvezno zdravstveno osiguranje preko HZZO-a i privremeno borave u jednoj od država članica EU te se iznenada razbole, ozlijede ili dožive nesreću, imaju pravo u toj državi koristiti zdravstvenu zaštitu koja se ne može odgoditi do planiranog povratka u Hrvatsku. Troškovi idu na teret HZZO-a.

- Pravo na zdravstvenu zaštitu u EU ostvaruje se na temelju Europske kartice zdravstvenog osiguranja koja se na osobni zahtjev besplatno izdaje u područnom uredu HZZO-a prema mjestu prebivališta. U pravilu se izdaje na godinu dana.

- Radnicima poslanima na privremeni rad u zemlje EU Europska kartica zdravstvenog osiguranja izdaje se za cjelokupno razdoblje izaslanja. Na isto razdoblje dobivaju je i članovi uže obitelji radnika koji borave u inozemstvu.

- HZZO podmiruje troškove unaprijed planiranog i dogovorenog liječenja u EU samo građanima koji su podnijeli zahtjev HZZO-u koji je zatim odobrio taj zahtjev.

- Ako je za ostvarivanje novčanih naknada, primjerice bolovanja, u zemljama EU propisano da treba imati ispunjen uvjet prethodne prijave na obvezno zdravstveno osiguranje u određenom trajanju, uzima se u obzir duljina prijave na osiguranje ostvarena u bilo kojoj državi članici EU, uključujući Hrvatsku.

Primjer: ako ste se radi zaposlenja preselili iz jedne u drugu članicu EU, prilikom utvrđivanja prava na naknadu plaće tijekom bolovanja uzet će se u obzir prijava na obvezno zdravstveno osiguranje u obje države članice EU.

- Ako je za ostvarivanje prava na rodiljne i roditeljske potpore potrebno prebivalište, radni staž ili obvezno zdravstveno osiguranje u određenom periodu, za ostvarivanje tog prava u zemljama EU uzet će se u obzir duljina prebivališta, zaposlenja ili zdravstvenog osiguranja ostvarenog u drugim članicama EU.

- Građani koji su radili u dvije ili više članica EU, dakle bili i osigurani u tim zemljama, postupak za ostvarivanje prava na mirovinu pokreću podnošenjem zahtjeva nadležnoj ustanovi u državi članici u kojoj imaju prebivalište ili u državi posljednjeg osiguranja. Ako u državi članici u kojoj je prijavljeno prebivalište niste nikada plaćali mirovinsko osiguranje, zahtjev će se proslijediti u državu posljednjeg osiguranja. Zahtjev podnesen u jednoj zemlji smatrat će se podnesenim u svim članicama.

- Pravo na mirovinu moći će se ostvariti u svim državama članicama u kojima je netko bio osiguran najmanje 12 mjeseci te ako se ispunjavaju i drugi uvjeti prema nacionalnim propisima tih država, npr. potrebne godine života.

- Ako ste u nekoj članici EU bili osigurani kraće od 12 mjeseci i ako zbog toga ne možete ostvariti pravo na mirovinu, njega će preuzeti sve ostale države članice u kojima ste bili u osiguranju i iz kojih možete ostvariti pravo na mirovinu, u razmjernom dijelu.

- Sva razdoblja osiguranja ostvarena u zemljama EU bit će uzeta u obzir za izračun mirovine u trenutku kada netko ostvari potrebne godine života za starosnu mirovinu.

- Visina mirovine iz pojedine države članice ovisi o dužini trajanja osiguranja ili prebivališta u toj državi. Starosna mirovina isplaćivat će se bez obzira na to u kojoj državi EU netko ima prebivalište.

- Propisi koji se odnose na starosnu mirovinu u zemljama EU primjenjuju se i na obiteljske mirovine.

- Kad je riječ o invalidskim mirovinama, dvije su razine zakonodavstva u zemljama EU. Države sa zakonodavstvom “tipa A”: visina invalidske mirovine ne ovisi o duljini osiguranja ili prebivališta nego je za ostvarivanje prava dovoljno da je osoba u trenutku nastanka invalidnosti osigurana u toj zemlji.

Države sa zakonodavstvom “tipa B”: visina invalidske mirovine ovisi o dužini trajanja osiguranja ili prebivališta i izračunava se prema propisima kao i starosna mirovina. Svaka država članica primjenjuje nacionalne propise pri određivanju stupnja invalidnosti.

Kako ostvariti prava iz zdravstvenog osiguranja u zemljama EU

- Ako državljaninu Republike Hrvatske prestane radni odnos u nekoj od zemalja EU, pravo na novčanu naknadu ostvaruje u zemlji zadnjeg rada po propisima te zemlje.

- U zakonskom roku mora se prijaviti nadležnom uredu zavoda za zapošljavanje u toj zemlji (uglavnom je rok do 30 dana, međutim potrebno ga je dobro provjeriti)

- Radni odnos ne smije prestati krivnjom ili voljom radnika.

- Za ostvarivanje tog prava u bilo kojoj članici EU uzet će se u obzir vrijeme koje ste proveli na radu u bilo kojoj državi članici, uključujući Hrvatsku. Visina novčane naknade različita je u svakoj od zemalja EU.

- Kod prijave na burzu sve zemlje EU zahtijevaju da nezaposleni aktivno traži posao i odmah je raspoloživ za rad.

- Ako ostvarujete pravo na novčanu naknadu tijekom nezaposlenosti u Hrvatskoj i odlučite tražiti posao u nekoj drugoj državi članici EU, naknadu možete zadržati i dalje je koristiti najdulje tri mjeseca uz određene uvjete. Naknadu direktno na vaš bankovni račun isplaćuje HZZ u iznosu koji je utvrđen u Hrvatskoj.

- Uvjeti su: najmanje četiri tjedna prijave na HZZ-u, najaviti odlazak na HZZ-u i zatražiti izdavanje obrasca U2, u roku od sedam dana treba se prijaviti na zavod za zapošljavanje države u koju ste otišli tražiti posao, u toj zemlji morate aktivno tražiti posao i biti raspoloživi za rad, a zavod za zapošljavanje te zemlje obavještavat će HZZ da li se redovno javljate i aktivno tražite posao.

- Hrvatski građani koji ostvaruju pravo na obvezno zdravstveno osiguranje preko HZZO-a i privremeno borave u jednoj od država članica EU te se iznenada razbole, ozlijede ili dožive nesreću, imaju pravo u toj državi koristiti zdravstvenu zaštitu koja se ne može odgoditi do planiranog povratka u Hrvatsku. Troškovi idu na teret HZZO-a.

- Pravo na zdravstvenu zaštitu u EU ostvaruje se na temelju Europske kartice zdravstvenog osiguranja koja se na osobni zahtjev besplatno izdaje u područnom uredu HZZO-a prema mjestu prebivališta. U pravilu se izdaje na godinu dana.

- Radnicima poslanima na privremeni rad u zemlje EU Europska kartica zdravstvenog osiguranja izdaje se za cjelokupno razdoblje izaslanja. Na isto razdoblje dobivaju je i članovi uže obitelji radnika koji borave u inozemstvu.

- HZZO podmiruje troškove unaprijed planiranog i dogovorenog liječenja u EU samo građanima koji su podnijeli zahtjev HZZO-u koji je zatim odobrio taj zahtjev.

- Ako je za ostvarivanje novčanih naknada, primjerice bolovanja, u zemljama EU propisano da treba imati ispunjen uvjet prethodne prijave na obvezno zdravstveno osiguranje u određenom trajanju, uzima se u obzir duljina prijave na osiguranje ostvarena u bilo kojoj državi članici EU, uključujući Hrvatsku.

Primjer: ako ste se radi zaposlenja preselili iz jedne u drugu članicu EU, prilikom utvrđivanja prava na naknadu plaće tijekom bolovanja uzet će se u obzir prijava na obvezno zdravstveno osiguranje u obje države članice EU.

- Ako je za ostvarivanje prava na rodiljne i roditeljske potpore potrebno prebivalište, radni staž ili obvezno zdravstveno osiguranje u određenom periodu, za ostvarivanje tog prava u zemljama EU uzet će se u obzir duljina prebivališta, zaposlenja ili zdravstvenog osiguranja ostvarenog u drugim članicama EU.

Kako ostvariti prava iz mirovinskog osiguranja u zemljama EU

- Građani koji su radili u dvije ili više članica EU, dakle bili i osigurani u tim zemljama, postupak za ostvarivanje prava na mirovinu pokreću podnošenjem zahtjeva nadležnoj ustanovi u državi članici u kojoj imaju prebivalište ili u državi posljednjeg osiguranja. Ako u državi članici u kojoj je prijavljeno prebivalište niste nikada plaćali mirovinsko osiguranje, zahtjev će se proslijediti u državu posljednjeg osiguranja. Zahtjev podnesen u jednoj zemlji smatrat će se podnesenim u svim članicama.

- Pravo na mirovinu moći će se ostvariti u svim državama članicama u kojima je netko bio osiguran najmanje 12 mjeseci te ako se ispunjavaju i drugi uvjeti prema nacionalnim propisima tih država, npr. potrebne godine života.

- Ako ste u nekoj članici EU bili osigurani kraće od 12 mjeseci i ako zbog toga ne možete ostvariti pravo na mirovinu, njega će preuzeti sve ostale države članice u kojima ste bili u osiguranju i iz kojih možete ostvariti pravo na mirovinu, u razmjernom dijelu.

- Sva razdoblja osiguranja ostvarena u zemljama EU bit će uzeta u obzir za izračun mirovine u trenutku kada netko ostvari potrebne godine života za starosnu mirovinu.

- Visina mirovine iz pojedine države članice ovisi o dužini trajanja osiguranja ili prebivališta u toj državi. Starosna mirovina isplaćivat će se bez obzira na to u kojoj državi EU netko ima prebivalište.

- Propisi koji se odnose na starosnu mirovinu u zemljama EU primjenjuju se i na obiteljske mirovine.

- Kad je riječ o invalidskim mirovinama, dvije su razine zakonodavstva u zemljama EU. Države sa zakonodavstvom “tipa A”: visina invalidske mirovine ne ovisi o duljini osiguranja ili prebivališta nego je za ostvarivanje prava dovoljno da je osoba u trenutku nastanka invalidnosti osigurana u toj zemlji.

Države sa zakonodavstvom “tipa B”: visina invalidske mirovine ovisi o dužini trajanja osiguranja ili prebivališta i izračunava se prema propisima kao i starosna mirovina. Svaka država članica primjenjuje nacionalne propise pri određivanju stupnja invalidnosti.

ZEMLJE KOJE HRVATIMA NEĆE BRANITI ZAPOŠLJAVANJE

moguće slobodno zapošljavanje od 1. srpnja

Švedska Danska

Finska Irska

Slovačka Češka

Estonija Litva

ZEMLJE KOJE SU NAJAVILE ZABRANU ZAPOŠLJAVANJA

Prvo ograničenje na dvije godine, zatim ga je moguće produljiti za još tri te za još dvije godine, dakle maksimalno je moguće ograničiti zapošljavanje na sedam godina.

NjemaČka Austrija

Velika Britanija

Slovenija Nizozemska

JOŠ SE NISU IZJASNILI

Belgija • Francuska • Portugal • Španjolska • Italija • Mađarska • Poljska • Bugarska • Rumunjska • Latvija • Cipar •Malta • Grčka • Luksemburg

SAVJETI

• Ulaskom u EU Hrvatski zavod za zapošljavanje postaje dio europske mreže zavoda (EURES), što znači da je preko njih dostupna usluga posredovanja pri zapošljavanju u EU. Sve potrebne informacije moguće je dobiti kod EURES savjetnika koji će biti smješteni u četiri migracijska informacijska centra u područnim uredima HZZ-a u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku

• Na web-stranici EURES-a postoji kontakt sa savjetnicima u svim zemljama EU koje je također moguće konzultirati oko pronalaska posla i uvjeta ostvarivanja prava

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 14:21