KATASTROFALNI UVJETI U ZAGREBAČKOJ KLINICI ZA INFEKTIVNE BOLESTI Prozori i žbuka otpadaju, a pacijenti s temperaturom po kiši i snijegu idu na rendgen

Mirogojska br. 8.

To je adresa koju smo prošle godine posjetili 95.000 puta. Šest tisuća osoba je tamo i noćilo. Netko, srećom, samo jedan dan, ali neki i više. Tamo nisu imali udobnost svoga kreveta, ali imali su sigurnost. Riječ je o adresi na kojoj se nalazi Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”.

Adresa koju svi Zagrepčani itekako dobro znaju poznata je i ostalim građanima Hrvatske, ali i brojnim turistima. Znana je svima, ali na prvi dojam se čini ne i onima koji bi o njoj trebali brinuti, a to su država i resorno ministarstvo i koji bi je trebali doživljavati kao svoju stratešku ustanovu, ali i ustanovu koja je bitna za strategiju nacionalne sigurnosti. Iz tog smo razloga odlučili prošetati Klinikom i provjeriti u kakvim uvjetima rade vrhunski liječnici. V.d. ravnateljice Alemka Markotić odmah nas upozorava da nikoga ne optužuju i ne žele upirati prstom ni u koga jer znaju da je novca malo, zato i oni na sve moguće načine traže alternativu za rješavanje problema s kojima se susreću.

Dragan Matić / CROPIX

Paviljoni

- Imamo divan kadar ljudi, vrhunske stručnjake... No, u pravu ste da imamo određenih problema s infrastrukturom i da bi se brojna oprema i zgrade trebali obnoviti - kaže A. Markotić. Infektivna bolnica sagrađena je 1893. godine. Inicijalno je bila “kužna” bolnica. U skladu s vremenom kada je nastajala građena je paviljonski. Dakle, više objekata, međusobno nepovezanih, na istoj adresi. Danas taj tip gradnje predstavlja problem. Dok šetamo bolničkim krugom, kraj nas prolaze medicinske sestre koje na kolicima voze starijeg čovjeka.

- Pacijent odlazi na rengensko snimanje - pojašnjava A. Markotić. U čudu i pomalo naivno primjećujemo: Pa čovjek je van, na otvorenom! - Da. Nažalost, rengen je u objektu do kojeg se mora doći na ovaj način. Srećom, danas nije hladno, nema kiše... ali ovako se pacijenti prevoze i kada imaju 40 temperaturu, neovisno o tome je li vani snijeg, vjetar ili kiša - pojašnjava ravnateljica i kaže da za sada alternative nema, ali da su u planu rješenja. Osvrćemo se oko sebe. S gotovo svakog objekta pada žbuka... Još pod dojmom pacijenta na kolicima, ulazimo na intenzivnu njegu za odrasle. Tamo se nalaze najteži bolesnici. Smješteni su u ostakljenim prostorijama. Čak i nama, laicima, jasno je da su prostorije premale. Na odjelu nam to i potvrđuju.

- Kad prespojimo pacijenta na aparate, pokraj kreveta se ne može prolaziti - kaže odjelni liječnik i prstom pokazuje na drvene prozore.

- Pogledajte prozor, svako malo padne. Što bi se dogodilo da padne na pacijenta - kaže liječnik i vodi nas prema drugoj “sobi”, gdje leži pacijent na intenzivnom liječenju. Na stropu se vidi velika mrlja, točno iznad pacijenta, iz koje povremeno curi voda. Usred sobe intenzivnog liječenja! Jer, da, i instalacije su loše i treba ih hitno promijeniti. Posebno nas je sablaznio toalet. Dakle, u sobi intenzivnog liječenja je WC školjka. WC školjka nalazi se u sobi, a ne u odvojenom dijelu. Pacijent koji mora obaviti nuždu stoji nasred sobe i svi ga mogu vidjeti.

Šaljite nam svoja mišljenja, komentare i fotografije na e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Dragan Matić / CROPIX

Zastarjela oprema

- A gledajte, mi se veselimo kad pacijent dođe do tog sanitarnog čvora jer tada znamo da je bolje - kaže liječnik. Situacija nije bitno bolja ni na dječjem odjelu. Ambulanta izgleda lošije nego u najneopremljenijoj ambulanti nekog doma zdravlja. I s opremom ne stoje najbolje. Na raspolaganju im je jedan jednoslojni CT. Tehnologija koja je bila zadovoljavajuća prije 20 godina, a u sobi s glavnim priključcima na rengenu nedavno je bila poplava. Što se moglo dogoditi tamo da nije bilo intervencije, ne želimo ni zamišljati. Unatoč svim tim problemima, ovdje se uspješno liječe najteži bolesnici. Infektivna je u jeku “svinjske” gripe prva uvela ECMO i spasila brojne živote, a to rade i danas. Požrtvovnost i profesionalnost su na nivou, ali do kada će moći funkcionirati u ovakvim uvjetima? Što sve bolnica radi, pitali smo v.d. ravnateljice.

- Pokrivamo sve infektivne bolesti koje danas postoje. Imamo tri dječja odjela, dječju intenzivnu, odjele za odrasle, za respiratorne infekcije, urogenitalne infekcije, za HIV, hepatitis, infekcije kože, opće infekcije, odjel za izolaciju za najteže infekcije koje uzrokuju najopasniji agensi. Jedino novo što imamo je centralni dijagnostički laboratorij - kaže A. Markotić. Pojašnjava da je dnevna bolnica za odrasle skučena, a za djecu je razmještena na tri različite lokacije.

- Sveučilišni smo centar, i to za Medicinski fakultet i Stomatološki te za medicinske sestre. Imamo više od 65 doktora znanosti. Vrlo smo aktivni u istraživačkoj djelatnosti za infektologiju. Imamo sedam referentnih centara i šest stručnih društava pri Hrvatskom liječničkom zboru - kaže v. d.ravnateljice. Problem su, navodi, stare zgrade i infrastruktura. No, pozitivno je to što su među prvima aplicirali za energetsku obnovu i da su dobili natječaj te je u tijeku izrada planova i dokumentacije, čime bi se obnovile zgrade: fasade, prozori, napravila izolacija, voda, grijanje...

- Računi su ogromni pa očekujemo znatne uštede. Budući da smo stara bolnica, imamo određene probleme jer neke zgrade su nakon natječaja stavljene pod zaštitu kao spomenik kulture, sada ćemo morati razgovarati na koji način ćemo to riješiti jer to poskupljuje cijelu obnovu i može dovesti u pitanje cijelu obnovu. Ako idemo na unutarnju izolaciju, onda ionako skučeni prostori postaju još manji i neće odgovarati normativima. Tu smo trenutno s dobrom pričom, ali ipak u problemima - naglašava v.d. ravnateljice. Problem je, kaže A. Markotić, stara oprema jer nema se novca.

Dragan Matić / CROPIX

Humanitarna akcija

- U prosjeku, najbolja oprema nam je stara pet godina. Prema zahtjevima za akreditaciju, dio aparature sigurno ne bi zadovoljavao. Međutim, to je skupa oprema, a mi ne možemo čekati da nam država to osigura. Imamo potporu od Upravnog vijeća koje potiče dobivanje donacija iz različitih izvora i naše aplikacije prema strukturnim fondovima - pojašnjava v.d. ravnateljice Markotić. Primjerice, rengenski mobilni aparat, koji omogućava snimanje nepokretne djece, prestar je i vjerojatno za pola godine neće biti u funkciji, ali na sreću upravo je pokrenuta humanitarna akcija “Male ruke, velika djela” Zaklade Novo sutra koja će pomoći u kupnji novog aparata, o čemu je prije nekoliko dana pisao i Jutarnji.

Šaljite nam svoja mišljenja, komentare i fotografije na e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..