KOMENTAR JUTARNJEG Grčka je nakratko spašena, ali je EU zaradila teške rane

Grčki premijer Alexis Tsipras vjerojatno je jučer ujutro, oko 6 sati, pitao “što nam je trebao taj prokleti referendum” kada je morao konačno izabrati da li prihvatiti doista teške uvjete koje su pred njega stavili u Bruxellesu, a zbog kojih bi, da je u oporbi, vjerojatno u Grčkoj dizao revoluciju.

Da je prije referenduma prihvatio ponudu, Grčka bi dobila 8,6 milijardi eura preostalih iz drugog paketa pomoći s kojima bi do kraja jeseni plaćala rate duga. U takvoj atmosferi uspješnog okončanja tog programa s velikim povjerenjem bi ušli u pregovore za treći paket pomoći.

Sve bi za Grčku bilo lakše, kako je prije i upozoreno, iako ne bi bilo lako jer lakih rješenja za krize poput grčke stvarno nema. Na referendumu na kojem su pozvali narod da glasa protiv “ultimatuma”, “uvreda”, “terorizma” i “poniženja” i euforičnim porukama nakon njega grčka je vlada uvrijedila one od kojih je dva dana poslije tražila pomoć.

Kako je rekla njemačka kancelarka Angela Merkel, “izgubljena je najvažnija valuta - povjerenje”. Tsipras je prihvatio puno više nego što se od njega tražilo prije referenduma. Lideri onih država koje se zalažu za strogu financijsku disciplinu dobili su svoje.

Grčka je zasad spašena, iako se ovoga puta ne može reći da nije ponižena. Ali je EU ostala podijeljena i zemljopisno i idelološki, sjeverozapad nasuprot jugoistoku, lijevi nasuprot desnih, i nikakve umirujuće poruke da je postignut “europski kompromis” neće to promijeniti.

“Nema pobjednika ni poraženih”, rekao je predsjednik Europske komisije Jena-Claude Juncker, ali ako je ozbiljno mislio kada je na referendumu glasao protiv mjera štednje, grčki je narod svakako poražen. S druge strane, da je demokracije, Grčka bi već danas bila izvan eurozone. Jer, ako su odbili mjere koje su kreditori tražili, onda ih nisu trebali prihvatiti ni po cijenu izlaska iz eurozone. No, ovakav je ishod razumniji, koliko god se nekome činio nedemokratskim.

Jer, demokracija u EU ne može se mjeriti voljom većine jedne nacije kada postoje i druge nacije gdje demokratski izražena volja o istoj temi može biti suprotna. Grcima je poslana poruka da, iako je kod njih rođena demokracija, nemaju isključivo pravo pozivati se na nju. A demokratska volja prema kojoj “ne želimo prihvatiti uvjete štednje i povećanje poreza, ali želimo kredite i želimo ostati u eurozoni” nije moguća. Zato je dobro što je postignut kompromis za koji se nadamo da će se i ostvariti i da će to biti dobra pouka za sve u EU.