Konačni obračun Hrvatske s korupcijom prije ulaska u EU

Pojačane akcije koje USKOK i pravosudna tijela poduzimaju posljednjih dana u slučajevima kad se sumnja na korupciju na visokoj političkoj razini, svakako imaju veze i s procesom pristupanja Europskoj Uniji. Već nekoliko godina takvi su napori izraženi upravo tijekom kolovoza i početkom rujna, u vrijeme kada se u Bruxellesu dovršava izrada godišnjih izvješća o napretku koje Europska komisija objavljuje o Hrvatskoj.

Prijašnjih godina bila je riječ o nekim spektakularnim slučajevima, medijski zanimljivima, poput uhićenja korumpiranih sveučilišnih profesora ili liječnika, kojima se Unija nije dala impresionirati iako ih je pozdravila kao “dobar početak”, a sada su u istragama i uhićenjima uključene i osobe iz samoga bivšeg državnog vrha.

Dokaz je to da je Hrvatska shvatila što točno treba učiniti kako bi ispunila uvjete za zaključenje pristupnih pregovora s Europskom Unijom. Svi znamo i slažemo se da je borba protiv korupcije prije svega u interesu samih hrvatskih građana i da Hrvatska to čini radi sebe same. Ipak, moramo priznati da se za procesuiranje slučajeva na tako visokoj razini čekalo toliko godina da se sada oni moraju riješiti kao uvjet za ulazak u EU.

Europska komisija gotovo je deset godina, otkad je Hrvatska otvaranjem pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju formalno započela svoj put prema EU, upozoravala na izuzetno rasprostranjenu korupciju u Hrvatskoj.

Relativizacija problema

Sve su hrvatske vlade, ponašajući se više kao PR agencije, uvijek pokušavale relativizirati taj problem. Godinama su medije i građane obasipali izjavama kako treba razlikovati “percepciju” od pravog stanja te da se više radi o percepciji nego o stvarnom postojanju korupcije. Jednom je bivši povjerenik za proširenje Olli Rehn odgovorio kako “građani Hrvatske vjeruju u ono što vide, a oni vide veliku korupciju.”

I kada bi priznali da u Hrvatskoj postoji korupcija, predstavnici hrvatskih vlada pokušavali su se pravdati izjavama da je to “pojava na koju nisu imune niti druge države i da ona postoji i u mnogim državama Europske Unije”. I upravo zato što je EU primio neke države u članstvo prije nego što su one dokazale da neće dopustiti korupciju na visokoj političkoj razini, sada EU jasno kaže Hrvatskoj da će ući samo ako bude 100 posto spremna.

Dobar put

Da bi dokazala da je u potpunosti spremna, Hrvatska treba Europskoj Uniji pružiti uvjerljive dokaze, uključujući i presude, da je riješila problem korupcije na najvišoj političkoj razini. Na sva naša pitanja na što EU misli kada rabi izraz “korupcija na viskoj razini” već pet godina nailazimo na odgovor: “Naši prijatelji u hrvatskoj vladi točno znaju na što mislimo.”

Ovaj put Hrvatska nema prostora za bilo kakve pokušaje dobivanja prolazne ocjene od Europske komisije samo s nekoliko slučajeva. Hrvatska je na dobrom putu da dokaže da nitko u Hrvatskoj neće biti pošteđen zbog političkog položaja.

Izvješće o napretku ove će godine biti posebno važno jer bi moglo biti i posljednje jer će Hrvatska vjerojatno u prvoj polovici sljedeće godine zaključiti pristupne pregovore. Da bi se taj cilj postigao, Hrvatska mora ispuniti sva mjerila iz poglavlja o pravosuđu, a svi znamo da se očekivanja prije svega odnose na borbu protiv koprupcije.

Ovaj put za Hrvatsku nikakav napredak neće biti dovoljan jer se očekuje potpuno ispunjavanje mjerila.

Pohvale USKOK-u

Povjerenik EU za proširenje Štefan Füle već je najavio da će izvještaj ove godine o Hrvatskoj biti pozitivan. U Bruxellesu priznaju da je Hrvatska zadnjih godinu dana napravila puno. USKOK već godinama dobiva pohvale od Europske Unije za istrage u mnogim slučajevima, ali to dosad nije bio slučaj s pravosuđem.

I ovaj put u EU kažu da su zadovoljni brojnim slučajevima koji se istražuju, uključujući i istrage o financiranju političkih stanaka, privatizaciji velikih poduzeća...

Ipak, EU i dalje misli da je premali broj presuda za slučajeve korupcije u kojima su upleteni političari koji su bili na važnim funkcijama. EU očito ne želi da se ponovi slučaj kao s Bugarskom i Rumunjskom i da u Hrvatskoj dopusti odugovlačenje pojedinih slučajeva, da se pričeka kraj pregovora i onda se mnogi slučajevi zaključe bez presuda.

Prije je Unija tražila od hrvatskih vlasti da daju poliitčku potporu pravosudnim tijelima u suzbijanju korupcije i borbi protiv organiziranog kriminala. Sada su u EU zadovoljni što je Hrvatska dokazala da, kada želi, onda doista i može uspješno suzbiti korupciju na svim razinama, uključujući i na najvišoj.

Znatne razlike

Sada se više ne govori niti o potrebi političke potpore već se kaže da je dovoljno da se politika drži što dalje od pravosuđa i dopusti nadležnim tijelima, profesionalcima, da neometano i bez poliitčkih pritisaka rade svoj posao. Zato se sada Hrvatska u očima Europske Unije znatno razlikuje od drugih država regije, ako ne toliko po razini korupcije onda barem u uspješnosti borbe protiv korupcije.

To se i očekuje od države koja bi za nekoliko mjeseci trebala završiti pregovore o članstvu u EU i postati punopravna članica za malo više od dvije godine.